Povežite se sa nama

MONITORING

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Osnivački ulog kompanije Sveti Stefan Hoteli predstavlja imovina hotela Sveti Stefan i Miločer sa pripadajućim zemljišnim kompleksom i novčana sredstva u iznosu od 25.000 eura. Vrijednost kompleksa procijenjena je na 61 milion eura. Izvršene su i promjene u katastru nepokretnosti u kome se kao vlasnik 1/1 uknjižilo Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli. Organizovan je izlazak firme na slobodno tržište i zaključen ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa podgoričkom Montenegorberzom radi uspostavljanja kontinuiranog metoda trgovanja, napominje se u poreskim izvještajima.

Trinaest godina nakon potpisivanja ugovora o zakupu Sveti Stefan i Miločer dospjeli su na berzu. Prodaje se imovina koja je svojevremeno, prije 60 godina oduzeta od mještana, stanovnika naselja Sveti Stefan, koji su nasilno iseljeni iz svojih kuća u kojima su vjekovima živjeli njihovi preci, radi ,,višeg” cilja, izgradnje luksuznog turističkog ljetovališta. U istom paketu je i Miločer, ogromno imanje i nekadašnji letnjikovac dinastije Karađorđević predmet su trgovine o kojoj se malo govori.

Za sada se trguje akcijama manjinskih akcionara, dok Vlada kao većinski vlasnik, koja zajedno sa Fondom PIO i Zavodom za zapošljavanje posjeduje 58 odsto akcija preduzeća SSHO, neće prodavati svoj dio. Ukoliko drugačije ne odluči.

U maju ove godine planule su akcije Svetog Stefana na Montenegroberzi u vrijednosti od 2,5 miliona eura, kojom prilikom je Miodrag Kostić uvećao svoj udio i sada raspolaže sa 20 odsto vrijednosti preduzeća Sveti Stefan. Koja je to kombinatorika i poslovna politika DPS-a kojom  srpski biznismen polako preuzima nekadašnji dragulj crnogorske turističke ponude i njen zaštitni znak.

Posredstvom Univerzal Capital Banke oko 1.000 akcija kupio je i biznismen Petros Statis, koji preko kompanije Adriatic properties rukovodi zakupom ovog ljetovališta. Univerzal Banka u vlasništvu Statisa, kupovala je i ranije preko skrivenog kastodi računa akcije hotela kojim upravlja, ali i akcije HG Budvanska rivijera. Skriveni vlasnici čiji identitet štiti kastodi račun imaju oko 10 odsto akcija u obje hotelske kuće.

Očekuje se da će predstavnici nove vlasti u upravnim odborima HG Budvanska rivijera i Hotela Sveti Stefan da spriječe dalju prodaju vrijedne društvene imovine. Ukoliko se ovakvim tempom berzanske prodaje nastavi, na kraju zakupa koji ističe 2049, hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža neće biti vraćeni državi kako je ugovorom precizirano, jer će dobiti druge, manje ili više poznate vlasnike. Što sigurno nije epilog koji Paštrovići i građani Crne Gore žele.

Od novih vlasti očekuje se takođe, da konačno otkriju vlasničku strukturu osnivača kompanije Aidwey Investments Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, sa kojom su tadašnji funkcioneri DPS-a, ministar turizma Predrag Nenezić i direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević, sklopili ugovor o višegodišnjem zakupu  hotela. Ne zna se ko su osnivači ove of-šor kompanije kojoj su dati najvredniji hoteli u zakup na dugi rok i koja planira gradnju luksuznih stanova u Miločeru. Zna se samo da njihove interese zastupa vodi Petros Statis preko firme Adriatic properties, čiji je stopostotni osnivač tajanstvena Adwey Investment. I da pristup zabranu, u koji se pretvorilo čuveno ljetovalište, i njegovim predivnim pustim plažama, imaju samo povlašćeni političari, biznismeni, njihove porodice i prijatelji.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČECI MONITORA: Svaki broj – podvig

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. A već treći je mogao biti i posljednji. Da su osnivači i redakcija na prvi crnogorski nezavisni nedjeljnik gledali kao na posao, a ne misiju vrijednu ogromnih odricanja. I nije se mislilo koliko će Monitor trajati – mjesec, godinu, važno je bilo da izlazi što duže. I bude što bolji

 

Te 1990, posljednje godine mira na prostoru SFRJ-a, u januaru je osnovan Liberalni savez a u oktobru Monitor. Posljednjih godina često možete sresti one koji se kunu da su librali od prvog dana i one koji su tih devedesetih krili Monitor u Pobjedu. Vrijeme je pokazalo vrijednosti.

Naziv Monitor izabran je zbog toga što ova latinska riječ ima značenje opominjač, savjetodavac i ono iz kompjuterske ere – ekran na kojem se prate događaji i procesi. Monitor je opravdao svoj naziv.

Prvi Monitor koji je izašao 19. oktobra, štampan je u Sarajevu, pošto u Crnoj Gori to tada nije bilo moguće (bilo je načina, ali nije bilo volje). Jugoslavija je još bila živa, pa je procijenjen nerealni tiraž od 20.000 primjeraka. List je, faktički, bankrotirao poslije trećeg broja, svjedočio je kasnije jedan od osnivača, profesor Miodrag Perović. Ali, pare nijesu bile ono što je pokretalo one koji su stvarali list. ,,Sada se to teško može shvatiti. Nije Monitor bila obična novina, već zračak nade, negdje gdje je išlo drugačije mišljenje, svjetlost. Bila je to žeđ za slobodom”, priča Esad Kočan.

,,Kad smo planirali tiraž ja sam bubnuo oko 20.000, neki su me podržali. Očekivali smo da Crna Gora i Jugoslavija jedva čekaju glas razuma. Kada je broj izašao na kioske vidjeli smo da se Crna Gora i Jugoslavija spremaju za neki drugi scenario”, prisjeća se Kočan.

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, redakcijski sastanci po stanovima, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. ,,Prvi broj se štampao u Sarajevu, u Oslobođenju. U Sarajevo smo išli Miško Perović, PuŠo Matović i ja”, prisjeća se Milka Tadić-Mijović. ,,Prelomili smo taj prvi broj kod Marka Špadijera u njegovom stanu. Noć prije štampe u Hotelu Evropa u Sarajevu gledajući špiglo shvatimo da nam nedostaju tri strane. Miško je imao Ekonomist pa je preveo jedan tekst, tako smo kompletirali prvi broj. Kada se broj odštampao, sve utovarimo u auto pa do Beograda. Zorom smo stigli na Trg Marksa i Englesa ispred Borbe i ostavili dio tiraža za Srbiju, pa onda odmah u kola i put Crne Gore. Sada se pitam kako smo uopšte sve to izdržali, psihički i fizički. A opet tako se dobro sjećam da sav umor nestane kada izađe novi broj”, kaže ona.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Našem poslu nikad kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo intelektualce, aktiviste, analitičare, blogere, pisce  –  Šta vam je Monitor značio ovih 30 godina?

 

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Slobodna misao i otpor zaboravu

Slobodna i kritička misao, provokativna analiza, otpor zaboravu i opominjuće sagledavanje procesa u crnogorskom društvu – to su moje ključne asocijacije za nedjeljnik Monitor. Zajednički smo se borili i za državu i za demokratiju i za društvo progresa, a protiv nepravde, nazadnih ideja i autokratije. Zajednički smo se i izborili i za državu, a ove godine i za potrebni impuls za demokratsku konsolidaciju Crne Gore. Slijedi nam novo vrijeme zajedničkog pregnuća da naše društvo stane u red modernih i naprednih, a institucije počnu raditi u korist javnog interesa.

Članovima redakcije Monitora, osnivačima, vlasnicima i svim saradnicima želim srećan trideseti rođendan uz nadu da će ideje i ideali ljepote, dobra i pravde postati temeljne u životu u našoj političkoj zajednici i voditi je ka daljem potrebnom razvoju. Vjerujem da će i u ovoj novoj demokratskoj epohi Monitor imati posebnu važnu ulogu – da tekstovima svojih autora neprestano drži budnim čitaoce, oplemenjuje demokratsku političku kulturu u Crnoj Gori i kroz refleksije svojih saradnika istražuje načine da život u našem društvu za najveći broj građana i građanki čini još boljim, a donosioce odluka još odgovornijim za riječi i djela.

 

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA:  Svetionik u tami

Čekam Monitor petkom kao što sam kao djevojčica čekala Zabavnik iako Monitor nikada nije zabavan, ni lagodan kao što to nije  ni život u Crnoj Gori od njegovog nastanka.  30 godina, od prvog broja, Monitor je mučno svjedočanstvo i hrabra kritika režima i svih pojava koje ukazuju na patologiju društva. Značio mi je  glas razuma, orjentir, doslednost, istrajnost, kritičko promišljanje, osudu nepravdi, podršku ugroženih  i  pismenost. Posebno cijenim istrajavanje  na pamćenju zločina koji su učinjeni u naše ime, kritiku sistema i antifašizam.  Po mom ubjeđenju visoki profesionalni i etički standardi. Mala grupa ljudi, okupljena istim vrijednostima, kao svetionik u tami, ukazuje na put kojim se mora ići da bi se smanjila nepravda i stvorilo društvo socijalne pravde i mira. Monitor, za mene, nije pesimističan, u sebi nosi duh otpora  i stvara nadu da je promjena i bolji svijet moguć. Oduševljavaju me naslovnice  i lirski elmenti koje prepoznajem  na neočekivanim mjestima.

Postojanje Monitora mi kao aktivistkinji  smanjuje  osjećanje inferiornosti  kada se u regionu govori o  nezavisnim medijima i kritičkom promišljanju društvenih pojava  zato što u CG ima malo  glasova, bez obzira odakle dolaze (obrazovanje, kultura, mediji, NVO)  na koje se  u tom smislu, može biti ponosan. Na Monitor može.

Zahvalna sam  ljudima koji ga stvaraju na tridesetogodišnjem druženju. Treba slaviti  i nastaviti kao uvijek i kao na početku. Jedna od parola feministkinja  koja treba da zvuči podsticajno i optimistički   glasi – ženskom poslu nikad kraja, važi za Monitor – vašem poslu nikad kraja!

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo