Povežite se sa nama

MONITORING

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Osnivački ulog kompanije Sveti Stefan Hoteli predstavlja imovina hotela Sveti Stefan i Miločer sa pripadajućim zemljišnim kompleksom i novčana sredstva u iznosu od 25.000 eura. Vrijednost kompleksa procijenjena je na 61 milion eura. Izvršene su i promjene u katastru nepokretnosti u kome se kao vlasnik 1/1 uknjižilo Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli. Organizovan je izlazak firme na slobodno tržište i zaključen ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa podgoričkom Montenegorberzom radi uspostavljanja kontinuiranog metoda trgovanja, napominje se u poreskim izvještajima.

Trinaest godina nakon potpisivanja ugovora o zakupu Sveti Stefan i Miločer dospjeli su na berzu. Prodaje se imovina koja je svojevremeno, prije 60 godina oduzeta od mještana, stanovnika naselja Sveti Stefan, koji su nasilno iseljeni iz svojih kuća u kojima su vjekovima živjeli njihovi preci, radi ,,višeg” cilja, izgradnje luksuznog turističkog ljetovališta. U istom paketu je i Miločer, ogromno imanje i nekadašnji letnjikovac dinastije Karađorđević predmet su trgovine o kojoj se malo govori.

Za sada se trguje akcijama manjinskih akcionara, dok Vlada kao većinski vlasnik, koja zajedno sa Fondom PIO i Zavodom za zapošljavanje posjeduje 58 odsto akcija preduzeća SSHO, neće prodavati svoj dio. Ukoliko drugačije ne odluči.

U maju ove godine planule su akcije Svetog Stefana na Montenegroberzi u vrijednosti od 2,5 miliona eura, kojom prilikom je Miodrag Kostić uvećao svoj udio i sada raspolaže sa 20 odsto vrijednosti preduzeća Sveti Stefan. Koja je to kombinatorika i poslovna politika DPS-a kojom  srpski biznismen polako preuzima nekadašnji dragulj crnogorske turističke ponude i njen zaštitni znak.

Posredstvom Univerzal Capital Banke oko 1.000 akcija kupio je i biznismen Petros Statis, koji preko kompanije Adriatic properties rukovodi zakupom ovog ljetovališta. Univerzal Banka u vlasništvu Statisa, kupovala je i ranije preko skrivenog kastodi računa akcije hotela kojim upravlja, ali i akcije HG Budvanska rivijera. Skriveni vlasnici čiji identitet štiti kastodi račun imaju oko 10 odsto akcija u obje hotelske kuće.

Očekuje se da će predstavnici nove vlasti u upravnim odborima HG Budvanska rivijera i Hotela Sveti Stefan da spriječe dalju prodaju vrijedne društvene imovine. Ukoliko se ovakvim tempom berzanske prodaje nastavi, na kraju zakupa koji ističe 2049, hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža neće biti vraćeni državi kako je ugovorom precizirano, jer će dobiti druge, manje ili više poznate vlasnike. Što sigurno nije epilog koji Paštrovići i građani Crne Gore žele.

Od novih vlasti očekuje se takođe, da konačno otkriju vlasničku strukturu osnivača kompanije Aidwey Investments Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, sa kojom su tadašnji funkcioneri DPS-a, ministar turizma Predrag Nenezić i direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević, sklopili ugovor o višegodišnjem zakupu  hotela. Ne zna se ko su osnivači ove of-šor kompanije kojoj su dati najvredniji hoteli u zakup na dugi rok i koja planira gradnju luksuznih stanova u Miločeru. Zna se samo da njihove interese zastupa vodi Petros Statis preko firme Adriatic properties, čiji je stopostotni osnivač tajanstvena Adwey Investment. I da pristup zabranu, u koji se pretvorilo čuveno ljetovalište, i njegovim predivnim pustim plažama, imaju samo povlašćeni političari, biznismeni, njihove porodice i prijatelji.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo