Povežite se sa nama

MONITORING

BORBA SA KORONA VIRUSOM U BERANSKOJ BOLNICI: Ogromni napori i veliki rizici

Objavljeno prije

na

Beranska Opšta bolnica je još u prvom talasu proglašena za KOVID centar za sjever države. Njoj, osim iz Berana, gravitiraju pacijenti iz Plava, Rožaja, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, a sve donedavno i Bijelog Polja i Mojkovca. Ljekari i ostalo zdravstveno osoblje ove zdravstvene ustanove vode iscrpljujuću borbu sa korona virusom

 

Načelnik infektivnog odjeljenja Opšte bolnice u Beranama dr Milovan Živković u proteklih nekoliko mjeseci, od pojave korona virusa u Crnoj Gori, tri puta se a našao u samoizolaciji zbog sumnje da bi mogao biti zaražen.

Dva puta je uzbuna bila lažna. No, treći put se ispostavilo da je poslije nadljudskih napora i zlaganja opasnostima tokom liječenja pacijenata, i sam inficiran.

„Imao sam blažu upala pluća, obostranu. Tempereatura je trajala dva dana, a zatim još sedam-osam dana malaksalost i slab apetit. Poslije toga se stanje poboljšalo, i evo, već petnaest dana nemam  simptoma“ – kaže dr Živković za Monitor.

Jedini doktor medicinskih nauka u oblasti infektologije u Crnoj Gori tako je bio u prilici da na sopstvenom primjeru provjeri kakav je virus protivnik.

„Možda bih mogao i reći da je kod mene bila blaža klinička slika, s obzirom na to čega sam se sve nagledao za posljednja tri mjeseca rada. Za to vrijeme bilo je oko tri stotine hospitalizovanih u našoj bolnici i nekoliko desetina preminulih, mislim između trideset i četrdeset, ne bih znao tačno da kažem, jer sam već mjesec odsutan zbog bolesti“ – kaže dr Živković.

Beranska Opšta bolnica je još u prvom talasu epidemije koronavirusa u Crnoj Gori proglašena za KOVID centar za sjever države. Njoj tako, osim iz Berana, gravitiraju pacijenti iz Plava, Rožaja, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, a sve donedavno i Bijelog Polja i Mojkovca. Ljekari i ostalo zdravstveno osoblje ove zdravstvene ustanove su izloženi ogromnim profesinalnim izazovima i naporima.  „Na odjeljenje su smještani pacijenti  koji su imali obostrane pneumonije, ljudi sa takozvanim komorbiditetima, odnosno sa nekim drugim hroničnim i akutnim bolestima, sa teškom kliničkom slikom i lošom prognozom“ – kaže Živković.

Prema njegovim riječima ljekari i zdravstveno osoblje beranske Opšte bolnice su još izloženi velikom naporu i neprekidnom dvadesetčetvoročasovnom radu.

„U jednom momentu imali smo 73 hospitalizovana bolesnika. Njih preko trideset spadali su u grupu teških bolesnika, sa uglavnom obostranom upalom pluća, gdje su donje dvije trećine pluća bile zahvaćene upalom. A vrijednosti suturacije kiseonikom su bile veoma niske“ – objašnjava dr Živković.

Zdravstvenom osoblju je posebno bilo teško u julu i avgustu, kada su morali biti u zaštitnoj opremi na visokim temperaturama. Tada je  bilo jako teško izdržati smjenu.

„Radni dan je počinjao, kao i obično, vizitom. Samo zamislite kako to izgleda kada imate sedamedset pacijenata u bolnici. Svakom  da posvetite makar pet minuta, to je  skoro šest sati samo vizite“ – kaže dr Živković.

Nakon toga slijedi rad u ambulanti, a dva puta sedmično infektolozi iz Berana odlazili su u Bijelo Polje. Tamo ih je takođe čekala ambulanta, tako da su dva infekologa beranske bolnice dnevno radila po dvanaest sati, pa i više. U pomoć im je priskakalo još četvoro internista, a po potrebi je angažovana i služba anesteziologije.

„Zaštitne opreme smo čitavo vrijeme imali u dovoljnim količinama. Ali dio zdravstvenih radnika, među njima i ljekara, ispadali su iz sistema, jer su dobili korona virusnu infekciju“ – objašnjava  dr Živković.

On smatra da je borba protiv korone u beranskoj  bolnici, s obzirom na broj inficiranih, uspješna. Podsjetimo, do današnjeg dana samo Beranama ima preko hiljadu, što aktivnih, što onih koji su prebolovali infekciju.

„Iz Berana je negdje oko petnaest pacijenata preminulo. Smrtnost je  1,2 odsto, što se uklapa u svjetske okvire“ – kaže dr Živković.

Na području koje je gravitiralo Opštoj bolnici Berane bilo je između dvije i po i tri hiljade pacijenata.

„To je blizu trećine oboljelih u čitavoj Crnoj Gori. A na toliko pacijenata   bila su angažovana samo dva infektologa i četvoro internista. Ti ljudi su radili neumorno, bez godišnjih odmora“ – kaže dr Živković.

On  ističe korektan odnos kolega i rukovodstva bolnice. „Još jednom bih apelovao na ljude koji se bave nekakvim teorijama zavjere, odnosno time da li je virus napravljen u nekoj laboratoriji, da li je djelo ne znam koje velike svjetske sile, da to ne čine. Mi nemamo ništa od toga da li je virus vještački ili prirodni. To ljudima ne pomaže“ – kaže dr Živković.

On moli sve građane da se uozbilje jer se, kako naglašava, radi o  teškoj bolesti, koja je samo u Crnoj Gori odnijela preko stotinu pedeset života.

U Opštoj bolnici u Beranama inficirano je i desetine zdravstvenih radnika, među kojima i nekoliko ključnih ljekara, tako da su na ispomoć dolazili ljekari iz drugih gradova. Inficiran korona virusom, na bolničkom liječenju je bio i direktor ove zdravstvene ustanove dr Budimir Dabetić.

Beranska bolnica opravdala je povjerenje koje joj je dato kada je proglašena za KOVID centar za sjever države. Zato ovdašnji ljekari traže da se u narednom periodu, u nekim boljim okolnostima, njoj dodijeli veći status od opšte bolnice.

                                  Tufik SOFTIĆ 

Komentari

Izdvojeno

DVANAESTA GODIŠNJICA UBISTVA IVA PUKANIĆA – ĐUKANOVIĆ I CRNA GORA OPET U ŽIŽI: Stari računi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se u istoj rečenici, i još na naslovnoj strani, pojavi ime predsjednika države, etabliranog bjelosvjetskog kriminalca sa blizu dvije decenije zatvorskog staža i ubijenog novinara, onda ta država i njeni stanovnici imaju problem. Ili je problem on ili percepcija okruženja o njemu i režimu koji je stvorio

 

Koliko god da je stara priča o nerazjašnjenom zločinu, kad god se ona ponovo zavrti, postaje aktuelna. U novom kontekstu. U takvoj situaciji pretjerano ne pomažu kabinetska saopštenja o reciklaži laži.

„Dvanaest godina nakon pogibije Iva Pukanića iznenada se pojavila audiosnimka iz zatvora koja ukazuje na naručitelja atentata“, donosi zagrebački Nacional na naslovnoj strani: „Joca Amsterdam, neosuđeni organizator atentata na Pukanića, prvi put je ukazao na naručitelja. To je Milo Đukanović“. Kraj naslova.

Mnogima je to bilo dovoljno da se prisjete duvanske afere koju je Nacional pokrenuo 2001. godine zahvaljujući tadašnjem američkom ambasadoru u Beogradu (prethodno bio ambasador SAD u Hrvatskoj) Vilijamu Montgomeriju i predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici. Te podatke o izvorima informacija za duvansku aferu naknadno smo saznali od pokojnog osnivača tog nedjeljnika Iva Pukanića i Jasne Babić, takođe preminule autorke prvog teksta u serijalu koji je trajao, bezmalo, tri godine. Donoseći priče o kontroverznom srpskom biznismenu Stanku Subotiću Canetu kao vođi međunarodne mreže švercera cigareta, koja obrće stotine miliona eura i dolara, i njegovim prijateljskim i poslovnim vezama sa Milom Đukanovićem i Zoranom Đinđićem, uticajnim političarem koji je, kao premijer Srbije, ubijen u martu 2004. godine (ubice osuđene, nalogodavci nepoznati).

Sedam godina kasnije, 23. oktobra 2008. godine, Pukanić i njegov saradnik, marketinški stručnjak Niko Franjić, ubijeni su motociklom-bombom koja ih je dočekala na parkingu ispred redakcije Nacionala u centru Zagreba. Policije Hrvatske, Srbije i BiH ubrzo su identifikovale i uhapsile većinu izvršilaca i organizartora dvostrukog ubistva. Naručioci su ostali van domašaja pravde.

U Zagrebu se za Pukanićevo i Franjićevo ubistvo sudilo braći Robertu i Luki Mataniću, Bojanu Guduriću, Slobodanu Đuroviću (organizator, uhapšen prilikom pokušaja da braću Matanić izvede iz Hrvatske), Amiru Mafalaniju i, u odsustvu, Željku Milovanoviću (dovezao motor i aktivirao eksploziv). Milanoviću se, istovremeno, za isto krivično djelo sudilo i u Beogradu. Skupa s njim, na optuženičkoj klupi našli su se Milenko Kuzmanović i Sreten Jocić (Joca Amsterdam) koji je optužen kao nalogodavac i finansijer ubistva koje je, navodno, organizovao preko Đurovića, svog kuma i dugogodišnjeg saradnika. Sa izuzetkom Jocića, koji je pravosnažno oslobođen (u međuvremenu u Srbiji osuđen na 15 godina zbog podstrekivanja na ubistvo Gorjana Marjanovića), svi optuženi su osuđeni na dugogodišnje (i višedecenijske) zatvorske kazne.

U Zagrebu je tokom suđenja svjedočio i Ratko Knežević, biznismen, diplomata (šef prve crnogorske ekonomske misije u Vašingtonu, krajem prošlog vijeka) i blizak prijatelj (kum) Mila Đukanovića sa kojim je došao u sukob uoči duvanske afere. Knežević je obrazlagao tvrdnju da iza Pukanovićevog ubistva stoji duvanska mafija, podsjećajući da su on i Pukanić, sa kojim je bio u prijateljskim odnosima, 2001. u Bariju svjedočili o švercu cigareta iz Crne Gore u Italiju, i da su od tada primali ozbiljne prijetnje. Knežević je na sudu rekao da su „obavještajne službe Hrvatske i Slovenije nekoliko puta spriječile plaćene ubice crnogorske tajne policije da ih ubiju”. Te tvrdnje nije mogao potkrijepiti dokazima ili svjedocima.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GDJE ĆE SE UVJEŽBAVATI VOJSKA CRNE GORE: Bijele Poljane pogodnije od Sinjajevine?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekadašnji povremeni poligon JNA za sve vrste gađanja (artiljerijska, pješadijska, avio) na lokaciji Bijele Poljane u Banjanima, jugoistočno od planine Pusti Lisac mogao bi, po mišljenju naših sagovornika, biti bolje rješenje od Sinjajevine

 

Vremena. Nekadašnja JNA nije imala problem sa prostorom za vježbanje. I zemlja je bila mnogo veća a ni građani u SFRJ se nijesu baš miješali u odluke oko poslova narodne braniteljke. Crna Gora, najmanja od novonastalih država bivše SFRJ, evo pokušava da pronađe lokaciju na kojoj bi njenih nekoliko hiljada vojnika treniralo  borbenu gotovost. Problem otežava to što je značajan dio slabije naseljenih teritotorija u Crnoj Gori pod nekom vrstom zaštite, kao domaće ili međunarodno prirodno bogatstvo. Istovremeno, zbog članstva Crne Gore u NATO,  taj prostor morao da ispuni i stroge kriterijume te organizacije.

Vlada  je prije dvije godine opredijelila 7,5 hiljada hektara tetirorije Sinjajevine, na Savinim vodama, koji bi trebao postati vježbovno-strelišni poligon za izvođenje gađanja i vježbi Vojske Crne Gore (VCG). Ta odluka (4. maj 2018) naišla je na revolt mještana i ekoloških aktivista. Mnogi stočari iz Kolašina, Mojkovca, Šavnika, pa čak i Danilovgrada, ljeti izdižu na Sinjajevinu – najveći pašnjak na Balkanu (drugi po veličini u Evropi) i prostor bogat izvorima pitke vode. Tinjajući konflikt eskalirao je najavom vojne vježbe koja je trebalo da se održi ove nedjelje (od 19. do 23. oktobra). Oko stotinjak mještana i aktivista  od petka noće na hladnim Savinim vodama kako bi  spriječili vježbe artiljerijskog gađanja na planini. Protest su  podržali i predstavnici nove vlasti  uz obećanje da se vojni poligon neće graditi na Sinjajevini.

„Čuvari CG i njenog suvereniteta danas su mještani Sinjajevine, a ne bahati pojedinci iz odlazeće vlasti, koji lažnim parolama pravdaju svoje greške”, napisao je na svom fejsbuk profilu mandatar Zdravko Krivokapić.

Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Predrag Bošković, tvrde da su analize pokazale kako je prostor na Sinjajevini jedini u Crnoj Gori koji bi se mogao koristiti za potrebe vojnog poligona. Glavna mu je prednost, kažu, to što je riječ o najvećem  prostoru koji je potpuno u državnom vlasništvu, a koji bi se mogao  koristiti za vojnu obuku. Dodatno, iz Ministarstva i VCG tvrde da vojne vježbe na Sinjajevini neće ugroziti životnu sredinu tog područja, niti živote mještana koji od proljeća do jeseni sa stokom izlaze na planinu.

„Nakon formiranja Ministarstva odbrane i VCG, na više lokacija na teritoriji Crne Gore vršena su ekotoksikološka ispitivanja, praćen je i analiziran uticaj uništavanja municije na životnu sredinu, kako za vrijeme, tako i nakon uništavanja viškova municije tokom 2009. i 2010. Sva ispitivanja je vršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, te je u svim izvještajima o uticaju uništenja municije na životnu sredinu, konstatovano da nema negativnog uticaja i narušavanja životne sredine (vode, vazduha, prirode, zemljišta…). Na osnovu dosadašnjih iskustava i stručnih analiza može se zaključiti da municija koja bi se koristila prilikom izvođenja vježbi na lokaciji Sinjajevina, ne bi mogla ugroziti životnu sredinu ni po jednom osnovu“, navodi se u Informaciji Ministarstva odbrane o formiranju poligona na Sinjajevini.

U ime građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Petar Glomazić je kazao da oni ne vjeruju posrednim analizama sa drugih područja. Smatra da je Vlada trebala da uradi sveobuhvatnu procjenu uticaja korišćenja vatrenog i ubojnog oružja na životnu sredinu Sinjajevine, kako bi se prije gradnje poligona uvjerili da neće biti štete po životnu sredinu. I prema riječima biološkinje Gordane Kasom iz Agencije za zaštitu životne sredine, prije donošenja odluke trebalo se uzorkovati nulto stanje životne sredine na Sinjajevini i uraditi procjena uticaja. Međutim, Agencija za zaštitu životne sredine je već dala saglasnost na izgradnju vojnog poligona.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo