Povežite se sa nama

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Korona parti

Objavljeno prije

na

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih.  I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, NKT se samougasio, a virus ne čeka konstituisanje novog

 

Kriv je administrator. Tako reče predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović, nakon što je sa njegove Fejsbuk stranice ,,greškom” osumnjičenog administratora emitovan snimak okupljanja ,,branilaca” države u Podgorici. Simović je navodno samo srcem bio na skupu na kome se prema procjenama policije okupilo 50.000 ljudi, iako odluke NKT-a propisuju da nije dozvoljeno okupljanje preko 100 ljudi.

Simovića su dostojno u odbrani države na podgoričkom trgu zamijenili drugi članovi NKT-a i sam odlazeći premijer Duško Marković. O kakvoj se ozbiljnoj družini radi, govori i to da se niko iz NKT-a nije oglašavao da upozori na epidemiološki rizik masovnog okupljanja. Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana.

U jeku globalne pandemije, sa rekordnim brojem oboljelih i umrlih, članovi NKT-a su precizno nacrtali način vladanja njihove partije u kome ono što važi za jedne nije obavezno za one koji su na njihovoj partijskoj ili ,,patriotskoj” strani. U nepoštovanju sopstvenih pravila NKT je imao pomoć policije i tužilaštva. Tokom proljeća, zbog kršenja preventivnih mjera, uhapšeno je i krivično gonjeno preko hiljadu građana, da bi se borba protiv korone tokom ljetnjeg rasta oboljelih svela na partijsko-epidemiološko sprječavanje dolaska građana na proteste u Podgoricu. Sedmicu prije izbora  u cilju sprječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavljen je saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Institucije su nakon izbora, uzele slobodno, pa su dan nakon izbora 31. avgusta pristalice opozicionih partija ispred Hrama u Podgorici nesmetano slavile izbornu pobjedu. Odgovor je stigao nakon tri dana na Cetinju, a 6. septembra u Podgorici, uz ćutanje NKT-a i asistenciju policije, održan je drugi patriotski kontramiting.

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih od korona virusa sa tendencijom daljeg rasta. Svakog dana registruje se preko 100 ili dvjesta oboljelih u zavisnosti od toga koliko se testova radi. Crna Gora je od korona fri države zauzela čelnu poziciju u regionu po broju oboljelih, podaci od 8. septembra, – na 100.000 stanovnika imamo 259 oboljelih, BiH 176, Kosovo 156, Albanija 142, Sjeverna Makedonija 92, Hrvastka 63, Slovenija 29. Toliko o epidemiološki bezbjednim izborima.

,,Epidemiološka situacija koja se trenutno registruje u Crnoj Gori je posljedica svih dešavanja od prije sedam do 14 dana što se vremenski poklapa sa masovnim javnim pred i postizbornim okupljanjima koja su kao takva bila zabranjena naredbama Ministarstva zdravlja”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Iz Instituta kažu da će se epidemiološke posljedice skupa koji je organizovan u nedjelju osjetiti po isteku preioda inkubacije osoba koje su virusu eventualno bile izložene na skupu – dakle u prosjeku za sedam do 14 dana od samoga skupa: ,,U tom periodu se očekuje i dodatni priliv novooboljelih koji će biti kontakti iz zajednice osoba koje su virusu izložene na ranije održanim skupovima tako da je pred nama jedan jako težak i neizvjestan period koji će predstavljati ekstremno veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem”.

,,Čitav je niz epidemiološki nezahvalnih elemenata vezanih za ono čemu smo bili svjedoci”, ističu iz Instituta: ,,Pored masovnosti, načina ponašanja, glasnog govora i pjevanja, ogromnog broja ljudi na malom prostoru bez zaštitnih maski, najveći broj osoba koje su prisustvovale skupovima su mlađe starosne dobi te su kao takvi vjerovatniji da neće imati razvijenu kliničku sliku što dodatno olakšava širenje virusa u populaciji i otežava borbu sa virusom, maltene onemogućavajući bilo kakvu kontrolu nad daljim širenjem infekcije”.

Od korona virusa je u Crnoj Gori do sada umrlo 114 ljudi. Ove nedjelje  umrli su majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana ove porodice inficirana korona virusom. Situacija je posebno alarmantna na sjeveru države gdje se bilježe rekordne stope obolijevanja od virusa u Beranama i Rožajama.

I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, odgovora odlazeće vlasti nema, a virus ne čeka konstituisanje nove. Dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, u ponedjeljak, 7. septembra, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u periodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Novi šef Kriznog medicinskog štaba, koji se bavi organizacijom zdravstvenog sistema tokom epidemije korona virusa, nakon ostavke biće Nermin Abdić, direktor Urgentnog centra KCCG. Na utakmici Budućnost-Petrovac, koja je odigrana 30. juna, a nakon koje je utvrđeno prisustvo korona virusa u podgoričkom klubu, doktor Abdić je ukazao pomoć jednom od fudbalera Budućnosti, jasno se vidi na snimku koji su mediji tada objavili. Na pitanje zašto dr Abdić nije u samoizolaciji nakon toga, iz Instituta su tada odgovorili da je Abdić ,,obaveze prema tom klubu obavljao telefonskim putem”.

Kako se nakon izbora, sem premijerovog postavljanja zastave na Tviteru i objašnjenja šefa NKT o administratorovoj grešci, nadležni političari nijesu oglašavali o razbuktavanju epidemije, pitali smo Institut da li imaju komunikaciju sa NKT-om i da li nakon izbora to tijelo uopošte postoji.

,,Komunikacija sa nekim članovima, uključujući predsjednika tog tijela i ministra zdravlja je svakodnevna”, kazali su nam iz Instituta: ,,Bez obzira na sudbinu NKT-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore je ustanova sa gotovo stogodišnjom tradicijom koja nikada nije poklekla pred izazovima i koja je nadživjela mnoge krize pa će tako i ovu. Svi zaposleni u Institutu prosto nemaju pravo niti će se predati korona virusu, te će svoj posao nastaviti da rade predano i odano, posvećeni misiji unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva Crne Gore koje god tijelo upravljalo kriznom situacijom i kako god da se ono zvalo”.

Branka Bošnjak iz sada vladajuće većine ocjenila je da ,,pod hitno treba rasformirati ovakvo NKT koje je ništa drugo no partijski organ”. Najavila je formiranje ,,novog, u skladu sa važećim propisima, a koje bi činili istaknuti stručnjaci iskreno posvećeni ovom problemu, a ne obožavaoci sinekura i mandatopreži koji su davno pogazili Hipokratovu zakletvu i struku bacili pod noge partiji”.

Dobro bi bilo odvojiti struku od politike – partijsko upravljanje epidemijom pokazalo se kao katastrofalno.

 

Selektivni povratak u škole

U regionu i ostatku Evrope i pored pandemije škole su počele sa radom. U Crnoj Gori je početak odložen za 1. oktobar, a tek sedam dana nakon izbora iz Ministarstva prosvjete dali su smjernice kako će to izgledati. Naime, učenici prvih šest razreda osnovne i prvog razreda srednje škole  pohađaće nastavu u školi dok će ostali učiti online uz konsultacije u školi na svakih 15 dana saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako navode sve provjere znanja testova kontrolnih pisanih zadataka za sve đake organizovaće se isključivo u školama uz poštovanje mjera.

Kako se došlo do toga i zbog čega su diskrimisani učenici starijih razreda iz Ministarstva za sada nijesu objasnili. Roditelji su reagovali burno.

Iz Udruženja Roditelji su uputili dopis Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu prosvjete: ,,Naša organizacija je praktično zatrpana pozivima roditelja koji traže da vam se ukaže na određene nelogičnosti i, za njih, problematična rješenja. Na osnovu stavova roditelja, ali i iskustva zemalja u regionu i šire, molimo da razmotrite korekciju smjernica i to tako: da se napravi nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od epidemiološke situacije u zemlji i u skladu sa situacijom u svakoj od opština i škola; zatim da postoji scenario koji predviđa da sva djeca idu u školu, do eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno i da stariji đaci imaju mogućnost da nastavu prate iz učionica”, navodi se u dopisu.

Uz razumijevanje problema sa prostorom u dijelu opština, navodi se dalje, vjerujemo da postoje načini da se nađu adekvatna rješenja kao što je region uradio, a imaju sličnu problematiku (više smjena, korištenje sala za fizičko, dvorišta, pomoćnih prostora, hodnika, opštinskih prostorija, ustupljenog prostora privatnika).

U Hrvatskoj se primjenjuju tri modela nastave tokom pandemije: model A koji podrazumjeva nastavu u školi, model B koji kombinuje dosadašnji online oblik nastave te nastavu u školi i model C koji školama dopušta isključivo nastavu na daljinu. U Sloveniji su uspostavljena četiri modela djelovanja (A, B, C, D) uz dva propratna (C1, C2).  Na snazi je model B, po kojem su škole otvorene svim zdravim učenicima uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera. U slučaju pogoršanja situacije škole prelaze na model C, po kojem učenici od prvog do trećeg razreda odlaze u školu, dok viši razredi nastavu provode online.

U našem Ministarstvu prosvjete očigledno nijesu imali kad da se bave modelima, imali su preča posla oko izbora.

Predrag NIKOLILĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN SVEŠTENIK U UO UNIVERZITETA: Vesna Bratić – dosljedno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO Univerziteta CG samo je nastavak dosljednog podgrijavanja podjela u javnosti od početka mandata trostruke ministarke, Vesne Bratić

 

Pored drame oko Vlade, glavna rasprava u javnosti vodi se oko Vladinog izbora paroha nikšićkog Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Partije i njima naklonjeni mediji izvještavaju o puču na državni univerzitet, koji je preko Vlade izvela Srpska pravoslavna crkva. Druga strana naglašava da komitama smeta paroh i sve što je srpsko.

Naslušali smo se proteklih dana o znamenitim katoličkim univerzitetima i svećenicima kojima crkvena odora nije smetala da budu dekani i rektori, o miješanju, ionako previše pristune crkve, u rad najznačajnije obrazovne institucije u državi, kao i argumenata o diskriminaciji sveštenika i njihovim građanskim pravima.

Na Univerzitetu su prekršili uobičajeni zavjet ćutanja kada se radi o stvarima koje se njih tiču, pa su neki zauzeli stav. Prva se oglasila profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar koja je na Tviteru napisala da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. ,,U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC-a u rukovođenje državom čak i javno priznato ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica”.  Njen primjer je slijedilo još par profesora. Reagovali su čak i studenti: ,,Stava su da imenovanje paroha nikšićkog i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana UO UCG-a neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela”, saopštili su iz Studenskog parlamenta.

Ove sedmice Vijeće Pravnog fakulteta iznijelo je svoj stav da je ,,imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori”. Pravni fakultet pozvao je Vladu da stavi van snage odluku o imenovanju Marojevića.

Da tema nije značajna samo na domaćem, već i međunarodnom nivou potvrdilo je saopštenje Ambasade SAD-a. ,,SAD su zabrinute zbog nedavnog imenovanja u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore. Za napredak građanskog društva u Crnoj Gori, nezavisne institucije koje služe interesu javnosti, kao što je državni univerzitet, ne treba da budu pod neprimjerenim uticajem bilo koje religijske zajednice”, napisali su iz ove ambasade na Tviteru.

U biografiji Nikole Marojevića, dostupnoj na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, navodi se da je đakon Saborne crkve u Nikšiću, doktor bogoslovskih nauka i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšičke. Jedan je od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim, a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, bili pritvoreni zbog učešća u, zbog epidemije zabranjenoj,  litiji u Nikšiću u maju 2020. povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Bio je i član političkog savjeta Nove srpske demokratije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo