Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA PREPUNILA BOLNICE: A gdje je bio NKT

Objavljeno prije

na

Nakon poslijeizbornog bolovanja čelnici NKT-a su se ponovo pojavili i tvrde sve je u redu i pod kontrolom. Za dramatični porast oboljelih od Kovida19, kažu, oni su skroz nevini – krivi su građani. Brojke govore da je vrijeme za primjenu drastičnih mjera – zatvaranje gradova, a kako da to učini jednopartijsko tijelo koje je izgubilo legitimitet i kredibilitet

 

Oboljeli od Kovida sa upalom pluća i ljekarskom potvrdom da je teži slučaj umjesto u bolničkom krevetu sa terapijom proveo je dan na klupi ispred nikšićke Opšte bolnice. Zahvaljujući TV Vijesti javnost je u utorak mogla da vidi kako izgleda kolaps u kovid bolnici ispred koje je na prijem čekalo 30-ak pacijenata.

U Nikšićkoj bolnici je početkom ove nedjelje bilo popunjeno 46 kovid postelja od ukupno 65. U samo tri dana u ovom gradu registrovano je 159 novooboljelih i logično je bilo očekivati da će nekima od njih biti neophodno bolničko liječenje, te da će kapaciteti biti nedovoljni. Rješenje je nađeno kasno uveče kada su 33 pacijenta smještena u bolnicu u Brezoviku u kojoj je otvorena nova kovid zona.

Umjesto da objasne javnosti kako je došlo do propusta, nadležni su počeli da ubjeđuju javnost da je to normalno. ,,Ne vidim da je iko od onih koji su tražili pomoć bio životno ugrožen pa ostavljen ispred bolnice. To ni slučajno”, izjavio je Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice Nikšić.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković je nakon obilaska bolnice u Nikšiću izjavio: ,,Uvjerili smo se u ono što smo već odranije znali u jednu sjajnu organizaciju nikšićke bolnice, u jednu veliku stručnost nikšićkih doktora i srednjeg medicinskog kadra i vidjeli smo da su svi pacijenti danas koji su zahtijevali hospitalizaciju i hospitalizovani u Nikšićkoj bolnici”.

Iste večeri, dok je javnost gledala nemile scene iz Nikšića, šefica operativnog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Vesna Miranović besjedila  je o tome kako ne postoji nikakva odgovornost tog tijela za dramatičan rast broja zaraženih virusom te da su za sve odgovorni građani koji ne poštuju epidemiološke preporuke.

Troje citiranih DPS kadrova nastavlja sa retorikom svoje partije da vjerujemo njima, a ne svojim očima. Pored pacijenata dovode u problem ljekare, pa je tako doktorka iz kovid bolnice u Nikšiću morala da objašnjava revoltiranoj rodbini oboljelih da ona, još dva doktora i sestre rade cijeli dan: ,,Direktor zove krizni štab iz ove bolnice da nađe rešenje gdje ćemo s tim pacijentima. Radimo i radićemo sve samo čekamo rešenje gdje će pacijenti da se liječe. Ne zavisi od nas”.

A koliko su medicinari preopterećeni, nehotice je rekao direktor Ašanin, obećavajući 10 dodatnih kreveta u nikšićkoj bolnici: ,,Koje ne koristimo nizašta osim što jedan dio tih kreveta koristimo da se zaposleni eventualno odmore ili prime nešto od vitamina u flašama da bi im ojačao imunitet, pošto provode 24 sata sa pacijentima”.

I dok medicinari rade pod punom opremom svaki dan, NKT, premijer Marković i ministar zdravlja Hrapović su nakon izbora uzeli bolovanje. Skoro deset dana nakon izbornog poraza njihovih partija niko iz ovog tijela se nije oglašavao. A virus je bio tu i znalo se da  će epidemija eskalirati nakon masovnih okupljanja. Pogrešna procjena oko zabrane ulaska turista, uvjeravanje da izbori ne prestavljaju epidemiološki rizik, selektivna i politički motivisana primjena preventivnih mjera nad dijelom populacije koja nije bila po volji vlasti, samo su dio pogrešnih poteza NKT-a. Neoglašavanje oko patriotskog skupa u Podgorici na kojem se navodno okupilo 50.000 ljudi ugasilo je i posljednje trunke povjerenja u NKT, sa sve predsjednikom ovog tijela Milutinom Simovićem koji tvrdi da je samo srcem bio na patriotskom kontramitingu.

Koliko su bila pogrešna uvjeravanja o bezbjednosti izbora, uz NKT koji je zbog DPS-a prekršio sopstvenu mjeru o neorganizovanju političkih promocija, govore podaci Sindikata doktora medicine: Tokom cijelog avgusta imali smo pad broja inficiranih osoba. Pad se događa sve do dana izbora. Dan nakon izbora kreće rast broja slučajeva. Pa tako od 01. 09. 2020. do 10. 09. 2020. imamo porast broja inficiranih za 1.000. Od 06. 09. 2020. kada smo imali 1.266 inficiranih do 15. 09. 2020. kada imamo 2.401 inficiranog dolazi do porasta broja slučajeva za 92,5 odsto. Broj hospitalizovanih u istom periodu raste sa 115 slučajeva na 209 ili za 82 odsto. Samo dan ranije, 14. 09. taj procenat je iznosio 48,7 odsto.

,,Ljudi moraju znati koliko je brz porast broja slučajeva, koliko je ubrzan rast slučajeva. Sva javna okupljanja, proslave, protesti, nesmetani rad ugostiteljskih objekata, teretana, kazina doprinose širenju virusa. Najveći broj slučajeva je u uzrasnom dobu od 20 do 59 godina”, kaže za Monitor dr Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine.

Trend povećanja obolijevanja mladih je prisutan i u svijetu, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija – prosječna starosna dob osoba zaraženih Kovidom-19 „pada“, a povećava se broj hospitalizacija osoba između 15 i 49 godina, saopšteno je iz SZO-a.

Popović-Samardžić naglašava da je odluka Instituta za javno zdravlje da se ograniči broj testova koji svaka ustanova dnevno može da obavi pogrešna. Iz Instituta su ove nedjelje objavili da su u Njemačku na PCR analizu poslali oko 1.300 uzoraka. Kod nas se na rezultate testa čeka tri do četiri dana. Niko iz NKT-a nije objasnio zašto nije nabavljeno još aparata za PCR dijagnostiku. Novac ne može biti izgovor jer na njihovom računu ima preko pet miliona eura skupljenih od donacija. Dr Miranović je najavila da će u oktobru u  Kliničkom centru biti u funkciji biti jedan PCR aparat, te da je i iz Instituta od Vlade tražena nabavka još aparata. U međuvremenu je jedan od troje molekularnih biologa zaposlenih na PCR dijagnostici dao otkaz u Institutu za javno zdravlje.

,,Naš cilj treba da bude testiranje! Do sada smo trebali povećati kapacitete kako bismo taj cilj ostvarili. Cilj je trebao biti masovno testiranje. Najvažniji zadatak koji nam je ova epidemija postavila je upravo testiranje. Umjesto da radimo na njemu, mi ga ograničavamo, smanjujemo. PCR dijagnostika nam je sad već na dva visokokvalifikovana kadra. Nismo angažovali sve ljudske resurse koje smo mogli u borbi protiv ove epidemije”, ističe Popović-Samardžić.

U srijedu je registrovano 230 novooboljelih što je najveći broj u jednom danu od početka epidemije. Crna Gora je već duže vrijeme prva u regionu po broju oboljelih – 381 na 100.000 stanovnika u odnosu na drugu BiH koja ima 184, ili Hrvatsku sa 52, Sloveniju sa 49. Kada se podsjetimo da je NKT svojevremeno mjerio ulazak u Crnu Goru brojem oboljelih od 25 na 100.000 stanovnika, podaci po opštinama, posebno na sjeveru zemlje,  izgledaju katastrofalno: Berane 1.296 slučajeva na 100.000 stanovnika, Rožaje 745 slučajeva na 100.000, Nikšić 614 slučajeva na 100.000, Andrijevica 690 slučajeva na 100.000 stanovnika…

Trenutno oboljelih je 2.401, umrlih 126.

,,NKT je političko tijelo i zbog toga mjere koje donosi vrlo malo efekta imaju na trenutni tok epidemije. Ovo tijelo je imalo svoje uspone i padove. Trenutna situacija je takva da je povjerenje građana u rad ovog tijela jako nisko i da zbog toga imamo nekontrolisanu epidemiju. Vanredne situacije zahtijevaju autoritete, stručne, moralne kojima će ljudi vjerovati, zahtijevaju solidarnost, odricanje. Zahtijevaju intenzivan terenski rad na lokalnom nivou. Moraju se otvoriti privremene bolnice kako bi se posteljni kapaciteti rasteretili od lakših slučajeva tamo gdje je broj pacijenata vrlo visok. Trenutna situacija  zahtijeva sve pomenuto”, kaže Popović-Samardžić.

U bolnicama je smješteno 209 pozitivnih na korona virus, kapaciteti u bolnicama su 546 kovid kreveta. Šefica operativnog štaba NKT-a Vesna Miranović je najavila da će se onog trenutka kada broj hospitalizovanih pacijenata pređe 50 odsto kapaciteta ići sa novim mjerama. Uz ovakav trend rasta oboljelih za očekivati je da to bude uskoro.

,,Imali smo NKT u ponedjeljak i ozbiljan razgovor sa premijerom koji je trajao više od dva sata. Pratimo situaciju i dogovaramo se koja je to crvena linija. Onog trenutka kad se to desi idemo na novo zaključavanje”, izjavila je Miranovićeva.

Ranija iskustva sa na primjer Tuzima jasan su pokazatelj da je opštine na sjeveru trebalo već staviti u karantin. Međutim, pitanje je koliko će NKT, s obzirom na minuli rad ovog tijela i njegovo totalno gubljenje povjerenja, uspjeti da u djelo sprovede najavljene mjere. Za razliku od aktuelnog jednopartijskog tijela iz nove vladajuće većine najavljuju da će u novom NKT-u biti stručnjaci od autoriteta bez obzira na njihovu eventualnu partijsku pripadnost. Samo bi trebali da požure jer virus ne čeka, a ni građani ne mogu više da slušaju kako je sve u redu i pod kontrolom, a nije.

Predrag NIKOLIĆ

Dokle se stiglo sa vakcinom

Do kraja godine u kliničkim ispitivanjima moglo bi da se nađe još najmanje šest različitih vakcina protiv korona virusa, pišu svjetski mediji. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da se trenutno širom svijeta testira skoro 180 vakcina, ali da nijedna još nije prošla kompletna klinička ispitivanja.

Niko još uvijek ne zna koliko će bilo koja od ovih vakcina biti efikasna. Obično, za razvoj vakcine potrebne su godine, ako ne i decenije, a istraživači se nadaju da će taj posao uspjeti da obave za znatno kraće vrijeme. Većina smatra da će vakcina vjerovatno postati široko dostupna sredinom 2021. godine, otprilike od 12 do 18 mjeseci nakon što se prvi put pojavio novi virus.

Nedavno su u Velikoj Britaniji, završena klinička ispitivanja jedne od vakcina protiv korona virusa, koju su razvili farmaceutska kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oksford u Velikoj Britaniji, privremeno bila stavljena na čekanje nakon što je volonter dobio neželjenu reakciju. Njujork Tajms piše da je volonteru pri britanskom ispitivanju dijagnostikovan poprečni mijelitis, upalni sindrom koji pogađa kičmenu moždinu i koji može biti uzrokovan virusnim infekcijama. Međutim, kako su potom saopštili sa Univerziteta Oksford, nakon nezavisne istrage kako bi se utvrdilo da li je postojala bilo kakva veza sa vakcinom, zaključeno je da je bezbjedno da se nastavi sa istraživanjima.

Grupa istraživača izrazila je zabrinutost zbog podataka u radu koji opisuje klinička ispitivanja u ranoj fazi ruske vakcine protiv korona virusa Sputnik V, piše naučni portal Nature. Ta vakcina je prva u svijetu koja je, u avgustu, odobrena za široku upotrebu. Klinička ispitivanja ruske vakcine u kasnoj fazi, koja će obuhvatiti desetine hiljada ljudi, započela su 26. avgusta.

Među naučnicima u svjetskoj javnosti vlada mišljenje da će, gotovo sigurno, učinkovitost vakcine biti manja kod starijih ljudi, jer stariji imuni sistem ne reaguje dobro na imunizaciju. To će, kako objašnjavaju, biti moguće prevazići davanjem višestrukih doza ili davanjem uz hemikaliju (pomoćno sredstvo) koja daje podstrek imunološkom sistemu. Kada se razvije vakcina, prioritetni primaoci će prevashodno biti zdravstveni radnici koji su u kontaktu sa pacijentima sa virusom, a kako je virus najsmrtonosniji za starije ljude, oni će se takođe naći na vrhu liste za vakcinu.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČECI MONITORA: Svaki broj – podvig

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. A već treći je mogao biti i posljednji. Da su osnivači i redakcija na prvi crnogorski nezavisni nedjeljnik gledali kao na posao, a ne misiju vrijednu ogromnih odricanja. I nije se mislilo koliko će Monitor trajati – mjesec, godinu, važno je bilo da izlazi što duže. I bude što bolji

 

Te 1990, posljednje godine mira na prostoru SFRJ-a, u januaru je osnovan Liberalni savez a u oktobru Monitor. Posljednjih godina često možete sresti one koji se kunu da su librali od prvog dana i one koji su tih devedesetih krili Monitor u Pobjedu. Vrijeme je pokazalo vrijednosti.

Naziv Monitor izabran je zbog toga što ova latinska riječ ima značenje opominjač, savjetodavac i ono iz kompjuterske ere – ekran na kojem se prate događaji i procesi. Monitor je opravdao svoj naziv.

Prvi Monitor koji je izašao 19. oktobra, štampan je u Sarajevu, pošto u Crnoj Gori to tada nije bilo moguće (bilo je načina, ali nije bilo volje). Jugoslavija je još bila živa, pa je procijenjen nerealni tiraž od 20.000 primjeraka. List je, faktički, bankrotirao poslije trećeg broja, svjedočio je kasnije jedan od osnivača, profesor Miodrag Perović. Ali, pare nijesu bile ono što je pokretalo one koji su stvarali list. ,,Sada se to teško može shvatiti. Nije Monitor bila obična novina, već zračak nade, negdje gdje je išlo drugačije mišljenje, svjetlost. Bila je to žeđ za slobodom”, priča Esad Kočan.

,,Kad smo planirali tiraž ja sam bubnuo oko 20.000, neki su me podržali. Očekivali smo da Crna Gora i Jugoslavija jedva čekaju glas razuma. Kada je broj izašao na kioske vidjeli smo da se Crna Gora i Jugoslavija spremaju za neki drugi scenario”, prisjeća se Kočan.

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, redakcijski sastanci po stanovima, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. ,,Prvi broj se štampao u Sarajevu, u Oslobođenju. U Sarajevo smo išli Miško Perović, PuŠo Matović i ja”, prisjeća se Milka Tadić-Mijović. ,,Prelomili smo taj prvi broj kod Marka Špadijera u njegovom stanu. Noć prije štampe u Hotelu Evropa u Sarajevu gledajući špiglo shvatimo da nam nedostaju tri strane. Miško je imao Ekonomist pa je preveo jedan tekst, tako smo kompletirali prvi broj. Kada se broj odštampao, sve utovarimo u auto pa do Beograda. Zorom smo stigli na Trg Marksa i Englesa ispred Borbe i ostavili dio tiraža za Srbiju, pa onda odmah u kola i put Crne Gore. Sada se pitam kako smo uopšte sve to izdržali, psihički i fizički. A opet tako se dobro sjećam da sav umor nestane kada izađe novi broj”, kaže ona.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Našem poslu nikad kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo intelektualce, aktiviste, analitičare, blogere, pisce  –  Šta vam je Monitor značio ovih 30 godina?

 

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Slobodna misao i otpor zaboravu

Slobodna i kritička misao, provokativna analiza, otpor zaboravu i opominjuće sagledavanje procesa u crnogorskom društvu – to su moje ključne asocijacije za nedjeljnik Monitor. Zajednički smo se borili i za državu i za demokratiju i za društvo progresa, a protiv nepravde, nazadnih ideja i autokratije. Zajednički smo se i izborili i za državu, a ove godine i za potrebni impuls za demokratsku konsolidaciju Crne Gore. Slijedi nam novo vrijeme zajedničkog pregnuća da naše društvo stane u red modernih i naprednih, a institucije počnu raditi u korist javnog interesa.

Članovima redakcije Monitora, osnivačima, vlasnicima i svim saradnicima želim srećan trideseti rođendan uz nadu da će ideje i ideali ljepote, dobra i pravde postati temeljne u životu u našoj političkoj zajednici i voditi je ka daljem potrebnom razvoju. Vjerujem da će i u ovoj novoj demokratskoj epohi Monitor imati posebnu važnu ulogu – da tekstovima svojih autora neprestano drži budnim čitaoce, oplemenjuje demokratsku političku kulturu u Crnoj Gori i kroz refleksije svojih saradnika istražuje načine da život u našem društvu za najveći broj građana i građanki čini još boljim, a donosioce odluka još odgovornijim za riječi i djela.

 

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA:  Svetionik u tami

Čekam Monitor petkom kao što sam kao djevojčica čekala Zabavnik iako Monitor nikada nije zabavan, ni lagodan kao što to nije  ni život u Crnoj Gori od njegovog nastanka.  30 godina, od prvog broja, Monitor je mučno svjedočanstvo i hrabra kritika režima i svih pojava koje ukazuju na patologiju društva. Značio mi je  glas razuma, orjentir, doslednost, istrajnost, kritičko promišljanje, osudu nepravdi, podršku ugroženih  i  pismenost. Posebno cijenim istrajavanje  na pamćenju zločina koji su učinjeni u naše ime, kritiku sistema i antifašizam.  Po mom ubjeđenju visoki profesionalni i etički standardi. Mala grupa ljudi, okupljena istim vrijednostima, kao svetionik u tami, ukazuje na put kojim se mora ići da bi se smanjila nepravda i stvorilo društvo socijalne pravde i mira. Monitor, za mene, nije pesimističan, u sebi nosi duh otpora  i stvara nadu da je promjena i bolji svijet moguć. Oduševljavaju me naslovnice  i lirski elmenti koje prepoznajem  na neočekivanim mjestima.

Postojanje Monitora mi kao aktivistkinji  smanjuje  osjećanje inferiornosti  kada se u regionu govori o  nezavisnim medijima i kritičkom promišljanju društvenih pojava  zato što u CG ima malo  glasova, bez obzira odakle dolaze (obrazovanje, kultura, mediji, NVO)  na koje se  u tom smislu, može biti ponosan. Na Monitor može.

Zahvalna sam  ljudima koji ga stvaraju na tridesetogodišnjem druženju. Treba slaviti  i nastaviti kao uvijek i kao na početku. Jedna od parola feministkinja  koja treba da zvuči podsticajno i optimistički   glasi – ženskom poslu nikad kraja, važi za Monitor – vašem poslu nikad kraja!

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo