Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA PREPUNILA BOLNICE: A gdje je bio NKT

Objavljeno prije

na

Nakon poslijeizbornog bolovanja čelnici NKT-a su se ponovo pojavili i tvrde sve je u redu i pod kontrolom. Za dramatični porast oboljelih od Kovida19, kažu, oni su skroz nevini – krivi su građani. Brojke govore da je vrijeme za primjenu drastičnih mjera – zatvaranje gradova, a kako da to učini jednopartijsko tijelo koje je izgubilo legitimitet i kredibilitet

 

Oboljeli od Kovida sa upalom pluća i ljekarskom potvrdom da je teži slučaj umjesto u bolničkom krevetu sa terapijom proveo je dan na klupi ispred nikšićke Opšte bolnice. Zahvaljujući TV Vijesti javnost je u utorak mogla da vidi kako izgleda kolaps u kovid bolnici ispred koje je na prijem čekalo 30-ak pacijenata.

U Nikšićkoj bolnici je početkom ove nedjelje bilo popunjeno 46 kovid postelja od ukupno 65. U samo tri dana u ovom gradu registrovano je 159 novooboljelih i logično je bilo očekivati da će nekima od njih biti neophodno bolničko liječenje, te da će kapaciteti biti nedovoljni. Rješenje je nađeno kasno uveče kada su 33 pacijenta smještena u bolnicu u Brezoviku u kojoj je otvorena nova kovid zona.

Umjesto da objasne javnosti kako je došlo do propusta, nadležni su počeli da ubjeđuju javnost da je to normalno. ,,Ne vidim da je iko od onih koji su tražili pomoć bio životno ugrožen pa ostavljen ispred bolnice. To ni slučajno”, izjavio je Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice Nikšić.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković je nakon obilaska bolnice u Nikšiću izjavio: ,,Uvjerili smo se u ono što smo već odranije znali u jednu sjajnu organizaciju nikšićke bolnice, u jednu veliku stručnost nikšićkih doktora i srednjeg medicinskog kadra i vidjeli smo da su svi pacijenti danas koji su zahtijevali hospitalizaciju i hospitalizovani u Nikšićkoj bolnici”.

Iste večeri, dok je javnost gledala nemile scene iz Nikšića, šefica operativnog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Vesna Miranović besjedila  je o tome kako ne postoji nikakva odgovornost tog tijela za dramatičan rast broja zaraženih virusom te da su za sve odgovorni građani koji ne poštuju epidemiološke preporuke.

Troje citiranih DPS kadrova nastavlja sa retorikom svoje partije da vjerujemo njima, a ne svojim očima. Pored pacijenata dovode u problem ljekare, pa je tako doktorka iz kovid bolnice u Nikšiću morala da objašnjava revoltiranoj rodbini oboljelih da ona, još dva doktora i sestre rade cijeli dan: ,,Direktor zove krizni štab iz ove bolnice da nađe rešenje gdje ćemo s tim pacijentima. Radimo i radićemo sve samo čekamo rešenje gdje će pacijenti da se liječe. Ne zavisi od nas”.

A koliko su medicinari preopterećeni, nehotice je rekao direktor Ašanin, obećavajući 10 dodatnih kreveta u nikšićkoj bolnici: ,,Koje ne koristimo nizašta osim što jedan dio tih kreveta koristimo da se zaposleni eventualno odmore ili prime nešto od vitamina u flašama da bi im ojačao imunitet, pošto provode 24 sata sa pacijentima”.

I dok medicinari rade pod punom opremom svaki dan, NKT, premijer Marković i ministar zdravlja Hrapović su nakon izbora uzeli bolovanje. Skoro deset dana nakon izbornog poraza njihovih partija niko iz ovog tijela se nije oglašavao. A virus je bio tu i znalo se da  će epidemija eskalirati nakon masovnih okupljanja. Pogrešna procjena oko zabrane ulaska turista, uvjeravanje da izbori ne prestavljaju epidemiološki rizik, selektivna i politički motivisana primjena preventivnih mjera nad dijelom populacije koja nije bila po volji vlasti, samo su dio pogrešnih poteza NKT-a. Neoglašavanje oko patriotskog skupa u Podgorici na kojem se navodno okupilo 50.000 ljudi ugasilo je i posljednje trunke povjerenja u NKT, sa sve predsjednikom ovog tijela Milutinom Simovićem koji tvrdi da je samo srcem bio na patriotskom kontramitingu.

Koliko su bila pogrešna uvjeravanja o bezbjednosti izbora, uz NKT koji je zbog DPS-a prekršio sopstvenu mjeru o neorganizovanju političkih promocija, govore podaci Sindikata doktora medicine: Tokom cijelog avgusta imali smo pad broja inficiranih osoba. Pad se događa sve do dana izbora. Dan nakon izbora kreće rast broja slučajeva. Pa tako od 01. 09. 2020. do 10. 09. 2020. imamo porast broja inficiranih za 1.000. Od 06. 09. 2020. kada smo imali 1.266 inficiranih do 15. 09. 2020. kada imamo 2.401 inficiranog dolazi do porasta broja slučajeva za 92,5 odsto. Broj hospitalizovanih u istom periodu raste sa 115 slučajeva na 209 ili za 82 odsto. Samo dan ranije, 14. 09. taj procenat je iznosio 48,7 odsto.

,,Ljudi moraju znati koliko je brz porast broja slučajeva, koliko je ubrzan rast slučajeva. Sva javna okupljanja, proslave, protesti, nesmetani rad ugostiteljskih objekata, teretana, kazina doprinose širenju virusa. Najveći broj slučajeva je u uzrasnom dobu od 20 do 59 godina”, kaže za Monitor dr Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine.

Trend povećanja obolijevanja mladih je prisutan i u svijetu, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija – prosječna starosna dob osoba zaraženih Kovidom-19 „pada“, a povećava se broj hospitalizacija osoba između 15 i 49 godina, saopšteno je iz SZO-a.

Popović-Samardžić naglašava da je odluka Instituta za javno zdravlje da se ograniči broj testova koji svaka ustanova dnevno može da obavi pogrešna. Iz Instituta su ove nedjelje objavili da su u Njemačku na PCR analizu poslali oko 1.300 uzoraka. Kod nas se na rezultate testa čeka tri do četiri dana. Niko iz NKT-a nije objasnio zašto nije nabavljeno još aparata za PCR dijagnostiku. Novac ne može biti izgovor jer na njihovom računu ima preko pet miliona eura skupljenih od donacija. Dr Miranović je najavila da će u oktobru u  Kliničkom centru biti u funkciji biti jedan PCR aparat, te da je i iz Instituta od Vlade tražena nabavka još aparata. U međuvremenu je jedan od troje molekularnih biologa zaposlenih na PCR dijagnostici dao otkaz u Institutu za javno zdravlje.

,,Naš cilj treba da bude testiranje! Do sada smo trebali povećati kapacitete kako bismo taj cilj ostvarili. Cilj je trebao biti masovno testiranje. Najvažniji zadatak koji nam je ova epidemija postavila je upravo testiranje. Umjesto da radimo na njemu, mi ga ograničavamo, smanjujemo. PCR dijagnostika nam je sad već na dva visokokvalifikovana kadra. Nismo angažovali sve ljudske resurse koje smo mogli u borbi protiv ove epidemije”, ističe Popović-Samardžić.

U srijedu je registrovano 230 novooboljelih što je najveći broj u jednom danu od početka epidemije. Crna Gora je već duže vrijeme prva u regionu po broju oboljelih – 381 na 100.000 stanovnika u odnosu na drugu BiH koja ima 184, ili Hrvatsku sa 52, Sloveniju sa 49. Kada se podsjetimo da je NKT svojevremeno mjerio ulazak u Crnu Goru brojem oboljelih od 25 na 100.000 stanovnika, podaci po opštinama, posebno na sjeveru zemlje,  izgledaju katastrofalno: Berane 1.296 slučajeva na 100.000 stanovnika, Rožaje 745 slučajeva na 100.000, Nikšić 614 slučajeva na 100.000, Andrijevica 690 slučajeva na 100.000 stanovnika…

Trenutno oboljelih je 2.401, umrlih 126.

,,NKT je političko tijelo i zbog toga mjere koje donosi vrlo malo efekta imaju na trenutni tok epidemije. Ovo tijelo je imalo svoje uspone i padove. Trenutna situacija je takva da je povjerenje građana u rad ovog tijela jako nisko i da zbog toga imamo nekontrolisanu epidemiju. Vanredne situacije zahtijevaju autoritete, stručne, moralne kojima će ljudi vjerovati, zahtijevaju solidarnost, odricanje. Zahtijevaju intenzivan terenski rad na lokalnom nivou. Moraju se otvoriti privremene bolnice kako bi se posteljni kapaciteti rasteretili od lakših slučajeva tamo gdje je broj pacijenata vrlo visok. Trenutna situacija  zahtijeva sve pomenuto”, kaže Popović-Samardžić.

U bolnicama je smješteno 209 pozitivnih na korona virus, kapaciteti u bolnicama su 546 kovid kreveta. Šefica operativnog štaba NKT-a Vesna Miranović je najavila da će se onog trenutka kada broj hospitalizovanih pacijenata pređe 50 odsto kapaciteta ići sa novim mjerama. Uz ovakav trend rasta oboljelih za očekivati je da to bude uskoro.

,,Imali smo NKT u ponedjeljak i ozbiljan razgovor sa premijerom koji je trajao više od dva sata. Pratimo situaciju i dogovaramo se koja je to crvena linija. Onog trenutka kad se to desi idemo na novo zaključavanje”, izjavila je Miranovićeva.

Ranija iskustva sa na primjer Tuzima jasan su pokazatelj da je opštine na sjeveru trebalo već staviti u karantin. Međutim, pitanje je koliko će NKT, s obzirom na minuli rad ovog tijela i njegovo totalno gubljenje povjerenja, uspjeti da u djelo sprovede najavljene mjere. Za razliku od aktuelnog jednopartijskog tijela iz nove vladajuće većine najavljuju da će u novom NKT-u biti stručnjaci od autoriteta bez obzira na njihovu eventualnu partijsku pripadnost. Samo bi trebali da požure jer virus ne čeka, a ni građani ne mogu više da slušaju kako je sve u redu i pod kontrolom, a nije.

Predrag NIKOLIĆ

Dokle se stiglo sa vakcinom

Do kraja godine u kliničkim ispitivanjima moglo bi da se nađe još najmanje šest različitih vakcina protiv korona virusa, pišu svjetski mediji. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da se trenutno širom svijeta testira skoro 180 vakcina, ali da nijedna još nije prošla kompletna klinička ispitivanja.

Niko još uvijek ne zna koliko će bilo koja od ovih vakcina biti efikasna. Obično, za razvoj vakcine potrebne su godine, ako ne i decenije, a istraživači se nadaju da će taj posao uspjeti da obave za znatno kraće vrijeme. Većina smatra da će vakcina vjerovatno postati široko dostupna sredinom 2021. godine, otprilike od 12 do 18 mjeseci nakon što se prvi put pojavio novi virus.

Nedavno su u Velikoj Britaniji, završena klinička ispitivanja jedne od vakcina protiv korona virusa, koju su razvili farmaceutska kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oksford u Velikoj Britaniji, privremeno bila stavljena na čekanje nakon što je volonter dobio neželjenu reakciju. Njujork Tajms piše da je volonteru pri britanskom ispitivanju dijagnostikovan poprečni mijelitis, upalni sindrom koji pogađa kičmenu moždinu i koji može biti uzrokovan virusnim infekcijama. Međutim, kako su potom saopštili sa Univerziteta Oksford, nakon nezavisne istrage kako bi se utvrdilo da li je postojala bilo kakva veza sa vakcinom, zaključeno je da je bezbjedno da se nastavi sa istraživanjima.

Grupa istraživača izrazila je zabrinutost zbog podataka u radu koji opisuje klinička ispitivanja u ranoj fazi ruske vakcine protiv korona virusa Sputnik V, piše naučni portal Nature. Ta vakcina je prva u svijetu koja je, u avgustu, odobrena za široku upotrebu. Klinička ispitivanja ruske vakcine u kasnoj fazi, koja će obuhvatiti desetine hiljada ljudi, započela su 26. avgusta.

Među naučnicima u svjetskoj javnosti vlada mišljenje da će, gotovo sigurno, učinkovitost vakcine biti manja kod starijih ljudi, jer stariji imuni sistem ne reaguje dobro na imunizaciju. To će, kako objašnjavaju, biti moguće prevazići davanjem višestrukih doza ili davanjem uz hemikaliju (pomoćno sredstvo) koja daje podstrek imunološkom sistemu. Kada se razvije vakcina, prioritetni primaoci će prevashodno biti zdravstveni radnici koji su u kontaktu sa pacijentima sa virusom, a kako je virus najsmrtonosniji za starije ljude, oni će se takođe naći na vrhu liste za vakcinu.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRED 31. GODIŠNJICU ZLOČINA U ŠTRPCIMA: Otmica istine u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ostala je nepoznanica da li su vlasti u Podgorici bile obaviještene o onome što se sprema na pruzi Beograd – Bar. A mogle su biti. U tadašnjoj saveznoj vladi premijera Milana Panića na poziciji ministra unutrašnjih poslova bio je DPS kadar – Pavle Bulatović

 

Narednog utorka, 27. februara, navršiće se 31 godina kako su iz brzog voza 671 Lovćen na liniji Beograd –Bar, u stanici Štrpci na teritotiji BiH, pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom Osvetnici, oteli 20 putnika. Zarobljene su odveli, opljačkali pa ubili. Njihova tijela bacili su u Drinu. Do danas su, u jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve planirane i, pokazaće se, najavljene otmice dominantno su bili državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad KapetanovićIljaz LičinaFehim BakijuŠećo SoftićRifat HusovićHalil ZupčevićSenad ĐečevićJusuf RastoderIsmet BabačićAdem AlomerovićMuhedin HanićSafet PreljevićDžafer TopuzovićRasim ĆorićFikret MemovićFevzija ZekovićNijazim KajevićZvjezdan Zuličić i jedna neidntifikovana osoba. Među žrtvama je i Tomo Buzov, prenzionisani oficir i Hrvat po nacionalnosti, koji se, jedini, usprotivio odvođenju putnika. Pitao je uniformisane otmičare  “Ljudi šta to radite?”.

Njihova otmica praktično je bila najavljena. Pripadnici Osvetnika četiri mjeseca ranije, na gotovo identičan način, oteli su 16 Bošnjaka (15 muškaraca i jedna žena) iz sela Sjeverin (Srbija) koji su autobusom pošli u Priboj, gdje su pozvani da nakon tri mjeseca prime platu. Autobus je išao uobičajenom (jedinom) trasom i zaustavljen je u selu Mioče (opština Rudo, BiH). Putnici bošnjačke nacionalnosti su izvedeni i kamionom odvezeni u motel Vilina vlas u Višegradu. Tu su, nekoliko dana kasnije, ubijeni, a njihova tijela bačena u Drinu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REFORMSKI KURS MANDIĆEVE NOVE: Slavljenje komšijskih praznika i kriminala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Daria Vraneša, gradonačelnika multietničkih i viševjerskih Pljevalja,  Pljevlja su  „srpska zemlja i rasadnik srpskog naroda kroz vjekove“. Ta srpska zemlja „još uvijek ima mnogo neprijatelja …i nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod.“    Ove misli izrekao je na proslavi Dana državnosti Republike Srbije , koji je organizovala pljevaljska opština

 

 

U srijedu veče je u Pljevljima, u organizaciji Opštine Pljevlja, u sali Centra za kulturu održana Svečana akademija povodom 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od donošenja Sretenjskog ustava Knjaževine Srbije. Pozivnice za  događaj je potpisao gradonačelnik Dario Vraneš. Skup je počeo intoniranjem srbijanske himne Bože pravde, a onda je mileševski episkop  Atanasije Rakita, u čijoj jurisdikciji su Pljevlja, blagoslovio prisutne. Gradonačelnik Vraneš je podsjetio na značaj ustanka u Srbiji 1804. i da je u četvrtak „i praznik pljevaljskih Srba, nas koje od naše etničke matice dijeli prevoj koji se zove Jabuka (na granici sa Srbijom)“.

Na praznik Sretenja 15. februara Karađorđe Petrović je u Orašcu podigao ustanak protiv otomanske vlasti. Na isti dan je 1835. proglašen ustav tadašnje Srbije a od 2002. godine se slavi i kao Dan državnosti Republike Srbije.

„U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“ istakao je prvi čovjek Pljevalja. Za njega su  multetnička i viševjerska Pljevlja „srpska zemlja i rasadnik srpskog naroda kroz vjekove“. Ta srpska zemlja „još uvijek ima mnogo neprijatelja …i nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“.

Četiri dana ranije Vraneš je na TV Vijesti rekao da se nada da će se taj srbijanski praznik „u Pljevljima proslavljati vječno“ i da se time ne podriva ustavni poredak Crne Gore. Dan nakon toga Vraneš je odćutao pitanje Vijesti koliko će novca građane koštati proslava srbijanskog državnog praznika. Umjesto toga pitao je novinara „zašto se bruka“ i da treba da „radi neki časni posao“ – očigledno smatrajući  novinarstvo nečasnim zanimanjem kad nije u službi njegovih političkih mentora iz Beograda.

Vraneš je doktor medicine po struci i specijalizirani hirurg opšte prakse, što je plemenito zanimanje.  No istovremeno se opredijelio i za politiku i  služenje  srbijanskoj autokratiji. Izabran je za gradonačelnika Pljevalja krajem aprila 2023. godine na listi Nove srpske demokratije (NSD) čiji predsjednik je Andrija Mandić  aktuelni šef Skupštine Crne Gore. Vranešov izbor je podržao i Pokret Evropa Sad (PES) i Demokrate sa kojima je u koaliciji u lokalnoj skupštini.

Vraneš se nakon izbora brzo bacio na identitetska pitanja. Najavio je podizanje spomenika i pravljenje trga Patrijarhu Varnavi na istoimenoj ulici jer se radi o „jednom od najvećih pravoslavnih duhovnika“ i „najslavnijem Pljevljaku svih vremena“. Patrijarh Varnava Rosić je bio drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja 1921. godine i stolovao je od 1930. do 1937.  Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima (i optužbama da je otrovan) kao srpski ultranacionalista i oponent Vlade Milana Stojadinovića.  Vlada je nastojala stvoriti političku stabilnost u višenacionalnoj Kraljevini Jugoslaviji tako što bi dala jednaka prava Katoličkoj crkvi kroz potpisivanje posebnog ugovora sa Vatikanom (konkordat). Varnava Rosić je nesporno  (na osnovu njegovih intervjua štampi tog vremena) bio antisemita i vatreni podržavalac Adolfa Hitlera i njegove nacističke stranke.

Vraneš je kasnije položio vijenac na mjesto gdje su partizani strijeljali 25 četnika i nacističkih kolaboracionista 1944.godine rekavši prošlog ljeta da je opština odala poštu i da su se „pomolili Bogu i zapalili svijeću za sve heroje koji su bili u četničkom pokretu i koji su život dali za slobodu“. Četnici su, služeći fašistima, u pljevaljskom kraju tokom rata počinili brojne zločine protiv civilnog stanovništva, pogotovo protiv muslimana.

Vraneš je pokušao promijeniti i Dan opštine sa 20.novembra (kada je 1944. oslobođen od nacista) na vjerski praznik Svete Petke (27. oktobar) kada je u 1918. u grad ušla srbijanska vojska. Na dan srbijanskih (vrlo vjerovatno pokradenih) izbora 17. decembra „brat Dario Vraneš, predsednik opštine Pljevlja, (je) dao snažnu podršku listi Aleksandar Vučić-Prijepolje ne sme da stane“ stoji u objavi Opštinskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) u Prijepolju uz objavljene fotografije. Njegov partijski šef Andrija Mandić je  skoknuo do Beograda da lično čestita izbornu „pobedu“ srbijanskom vođi Aleksandru Vučiću.

Mandić je rekao da je pozvan od Vučića i za Dan državnosti i da će se „naravno odazvati“ pozivu ne odgovorivši da li tamo ide u državnom ili partijskom svojstvu. I Mandićev koalicioni partner, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je najavio prisustvo nakon poziva Vučića. DNP je u saopštenju objavila da je „savremena Srbija dostojna svojih slavnih predaka (i) nastavlja slobodarsku politiku odbrane nacionalnih interesa i teritorijalnog suvereniteta“.

Na posljednje izlive srpstva Vraneša pljevaljska podružnica PES-a je odgovorila da „opština Pljevlja nema nadležnosti da slavi praznike drugih država pa ni naše komšijske i drage Srbije“ te da Vraneš „kao gradonačelnik Pljevalja, ima obavezu da se fokusira na rješavanje nagomilanih lokalnih problema u našem gradu, i prestane da stvara nepotrebne krize i tenzije, sa svrhom da sitno politički poentira“.

I PES i Demokrate su rekle da ih niko nije konsultirao oko proslave srbijanskog  praznika. Demokrate su naglasile da „obilježavanje datuma iz istorije i kulturnog nasljeđa svih naroda koji žive u opštini mora biti isključivo uz poštovanje Ustava Crne Gore“, uz obazrivo „trošenju javnog novca u dijelu kulturnih događaja“. Premijer Milojko Spajić, koji je rodom iz ovog grada, se do sada nije oglasio, kao ni Mandić kao predsjednik parlamenta.

Pljevlja grcaju u nevoljama. Enormno zagađenje vazduha – među najvećim u Evropi, raseljavanje osiromašenog stanovništva i njegovo korištenje  kao regrutni centar za narko kartele čiji neki od glavnih operativaca su iz ovog grada  predstavljaju ogromni izazov kojim se Mandićeva stranka ne bavi, makar na vidljiv način.

Posebno je zabrinjavajući i indikativan  njihov odnos prema prirodi režima u Srbiji. Vučićeva vlast je istog (i sada vjerovatno goreg) karaktera nego doskorašnja vlast njegovog prijatelja i saveznika – Mila Đukanovića. Đukanovićev režim je  proganjao NSD i Demokratski front (DF) nekad uz Vučićevu  pomoć. Montirana afera Državni udar protiv Mandića i Kneževića je dobila na legitimitetu nakon što su policijski doušnici i saradnici vlasti u Srbiji svjedočili protiv njih, a u korist režima Đukanovića. Prvi sporazumi o „priznanju krivice“ su sklopljeni sa srbijanskim molerima, nadničarima, i šoferima koji su dovučeni iz Srbije, da navodno zauzmu Skupštinu.  Priznanja su uslijedila nakon što je srpska ambasada pritisnula svoje građane u pritvoru da potpišu lažna priznanja krivice kao jedini način izlaska na slobodu. Rukovodstvo bivšeg DF-a dobro zna da su stradali upravo etnički Srbi čije osude su dogovorile i sredile vlasti „dva oka u glavi“.

Slučaj osuđenog vođe kriminalne organizacije i ranijeg vladara Budve Svetozara Marovića je svima poznat. Ni Mandić niti bilo ko iz prosrpskog bloka se nisu nikada usudili uputiti poziv Vučiču da prestane štititi kriminalca i da ga pošalje na izdržavanje zatvorske kazne. Nedavna objava prepiske sa SKY aplikacije koje je Crnoj Gori poslao Europol o poslovima Andreja Vučića, brata srbijanskog predsjednika, i narko bosa Zvonka Veselinovića (po procurjelim izvještajima same srpske policije) i proslava njihove prve zarađene milijarde je izazvala osude Milana Kneževića i ad hominem napade na Vijesti jer su se usudili tako nešto objaviti.

Odlasci DF-ovih političara u Beograd na skupove SNS političara i ministara koji otvoreno sarađuju sa narko bosovima i koji su upleteni u veliki broj korupcionaških afera u najmanju ruku izaziva sumnju da njihova borba protiv kriminalne Đukanovićeve vladavine nije vjerodostojna. Prozivanje Đukanovića za Pandora papire a istovremeno ćutanje na iste takve  kada su u pitanju Vučićevi ljudi je simptomatično.

Ponašanje NSD-a i manjih srpskih partija u slučaju uhapšenog gradonačelnika Budve Mila Božovića zbog članstva u kriminalnoj organizaciji i trgovine narkoticima još više problematizira njihovu deklarativnu borbu za pravnu državu. Poslanik NSD-a Jovan Vučurović je ne nedavnoj sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost ponovo probao preseliti slučaj iz sudnice (čiji glavni pretres tek treba početi) u medije i skrenuti pažnju sa gorućih problema. Vučurović je optužio tužilaštvo, koje slučaj bazira na istim prepiskama sa SKY aplikacije kao i protiv osoba bliskih DPS-u, da je hapšenje Božovića „politički motivisano“ i da „iza toga svega stoje strane adrese koje su tu odigrale najvažniju ulogu“. Vučurevićeva „poruka Vladimiru Novoviću je da se prestane sa progonom Mila Božovića, kao da je okorjeli kriminalac“.

Na kraju će mnogi zaključiti  da bivši DF i nema problem sa kriminalom koliko ima problem sa crnogorskim prefiksom. Srpski kriminal i jednopartijska država koja krade izbore, štiti OKG bosove i oslobađa ubice novinara je prihvatljiva alternativa DPS-u.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo