Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA ISTRAGE VDT O KOLAŠINSKOJ LOKALNOJ UPRAVI: Ćutanje koje je lokalni DPS poslalo u opoziciju

Objavljeno prije

na

Uskoro će biti punih šest godina otkako je odbornički klub Socijaldemokratske partije (SDP) odjeljenju tužilaštva za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podnio krivičnu prijavu protiv tadašnjeg gradonačelnika Milete Bulatovića i doskorašnjeg predsjednika lokalnog parlamenta Mila Šukovića. SDP je dvojicu čelnika Grupe građana, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista (DPS), osumnjičio da su „zloupotrebom političke moći, učinili više krivičnih djela sa koruptivnim elementima”.

Istraga inicirana tom krivičnom prijavom vođena je par mjeseci u ljeto 2011. godine, a javnosti još nije poznato čime je rezultirala. Država nije rekla ni da su Bulatović i Šuković krivi, ali ni da nijesu. Takvo stanje umnogome je doprinijelo formiranju nove, po mnogo čemu neuobičajene koalicije u Kolašinu, između SDP, Demokratskog fronta (DF) i Socijalističke narodne partije (SNP). Ta tri politička subjekta narednih dana preuzeće i izvršnu vlast.

SDP bi vrlo vjerovatno i u Kolašinu bio siguran partner DPS da za parlamentarnu većinu nijesu bila potrebna i tri odbornika GG. Čelnica SDP Željka Vuksanović, koja je najozbiljnija kandidatkinja za buduću predsjednicu Opštine, još na početku izbornog procesa je isključila mogućnost da će biti u koaliciji sa onima protiv kojih je „podnosila krivične prijave”.

„Država pet godina ćuti, tako ne znamo da li su Šuković i Bulatović krivi ili nijesu. Pošto mi sumnjamo da jesu, s njima ne možemo”- bila je konkretna Vuksanović.

Ćutanje države je tako bilo presudno za slanje DPS u opoziciju, odnosno za savez SDP sa ideološki različitim partijama. Državno tužilaštvo od 2012. godine nije odgovorilo ni na mnogo puta postavljena pitanja novinara o tome koje je rezultate dala istraga u kolašinskoj lokalnoj upravi. Inspektori su, kako kažu u Opštini, vrlo temeljno obavili posao pa, kako tvrde neki dosadašnji funkcioneri, „u kancelarijama lokalne uprave nije ostalo ni papira koji nijesu iskopirali i odnijeli”.

Za vrijeme istrage na čelu kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti bio je rođeni brat Mila Šukovića, Milorad, nedavno smijenjen sa te funkcije. Zbog toga, mnogi, ne bez razloga, sumnjaju da je dio istrage koji je vodila kolašinska policija, mogao biti profesionalan.

„Tada smo dostavili sve što je bilo traženo. Inspektori su mnogo šta tražili, pa se danima po pet-šest službenika bavilo samo kopiranjem dokumentacije za potrebe istrage. Međutim nikada nam nije saopšteno čime je sve to rezultiralo”, kažu u lokalnoj upravi.

Razloga za sumnju u zakonit rad tadašnje izvršne vlasti bilo je mnogo. Između ostalog, odbornici SDP u krivičnoj prijavi naveli su primjere odluke o raspodjeli stanova, kojom su, kako tvrde, 24 stana u tzv. Holandskoj kući umjesto licima sa niskim primanjima (18 stanova) i licima u stanju socijalne potrebe (6 stanova) raspodijeljena suprotno njihovoj namjeni. Prošle godine Vlada je suspendovala odluku Skupštine opštine kojom su stanovi raspodijeljeni. Međutim to nije spriječilo neke od opštinskih funkcionera da se useljavaju u zgradu. Navodno, dvije porodice zaposlenih u opštinskoj administraciji već mjesecima žive u tom stambenom prostoru.

Prema mišljenju odborničkog kluba SDP nezakonite su bile i odluke o prodaji zemljišta u državnoj svojini i odluka o zaduženju i davanju imovine pod fiduciju kojom se opština Kolašin zadužila kod Komercijalne banke AD Budva u iznosu od 200.000,00 eura, bez prethodne saglasnosti Vlade.

Predsjednik opštine Kolašin je, preuzimajući nadležnost Skupštine opštine, koja je zakonom ovlašćena da raspolaže državnim zemljištem, prodavao i poklanjao državno zemljište upisano na opštinu Kolašin, bez ikakve i ičije kontrole. „Preuzimanje nadležnosti i nepoštovanje procedure samo po sebi nije krivično djelo. Međutim, u više slučajeva državno zemljište je dato fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, a ta fizička lica su tako stečeno zemljište, nekada i sjutradan po kupovini, prodavala po desetinama puta većim cijenama. Kolika je šteta za budžet opštine Kolašin nastupila, nama nije poznato, niti smo u mogućnosti da to utvrdimo, ali je, sudeći po cijenama nekretnina, vjerovatno da se radi o desetinama miliona eura. Posebno štetno, po našem mišljenju, je davanje na ovaj način zemljišta (placeva), službenicima državne i lokalne uprave čiji je posao primjena i kontrola primjene zakona”, navodi se u krivičnoj prijavi.

Sumnju „u postojanje krivičnog djela sa koruptivnim elementima”, prema mišljenju odbornika SDP, „izaziva činjenica da je predsjednik Opštine Kolašin, Bulatović, bio vlasnik pet posto akcija (a sada je vlasnik tri posto) u Fabrici vode Gorska, iako je prema odluci Skupštine opštine Kolašin osnivač Fabrike opština Kolašin i NICCO D.O.O.”

Takođe, istom odlukom, određeno je da će Fabrika vode u Budžet opštine Kolašin uplaćivati određeni procenat od svakog litra flaširane vode, a do današnjeg dana u Budžet opštine Kolašin po tom osnovu nije uplaćen ni jedan cent. Da li je u ovom „poslu” predsjednik opštine pribavio protivpravnu imovinsku korist takođe nam nije poznato, ali osnovana sumnja u to postoji – navodi se u krivičnoj prijavi.

Odbornici SDP-a su nezakonite radnje vidjeli i u nekoliko odluka iz oblasti urbanizma, a njihove posljedice je, kako navode, „teško izmjeriti i otkloniti.”

Predsjednik opštine i predsjednik Skupštine opštine Kolašin nijesu krili, već su javno saopštavali, da su brojni investitori spremni da na teritoriji opštine Kolašin ulože milionska sredstva i izgrade poslovne, turističke i druge objekte.” Ako nema planskog dokumenta, koji je po zakonskoj definiciji dokument od javnog interesa, a kojim treba da je određena namjena prostora, ko je tu namjenu određivao? A za onoga ko je tu namjenu određivao, opravdano postoji osnovana sumnja da je zloupotrijebio svoj položaj na štetu javnog interesa, a u korist svoju i investitora, koji su uprkos nedostatku planske dokumentacije, odlučili da grade na teritoriji opštine Kolašin”, istakao je odbornički klub SDP u krivičnoj prijavi.

Vuksanović je kazala se neće pomiriti sa činjenicom da bivši čelnici vlasti prođu bez posljedica, ukoliko su napravili krivična djela. Tokom predizborne kampanje i njene koalicione kolege iz SNP su najavile da će, ukoliko dobiju priliku da obavljaju vlast, prvo zahtijevati da nadležni organi ispitaju zakonitost onoga što su radili njihovi prethodnici.

Istina je da bi za mnoge iz DF-a i SNP-a detaljna istraga prethodnih poslova izvršne vlasti od 2006. godine do sada mogla biti, ako ne rizična, onda bar neprijatna. SDP je jedina partija u Kolašinu koja je sve do sada bila opoziciona, dok su priliku da učestvuju u vlasti koalicije DPS i GG imali mnogi i iz DF-a i SNP-a.

Zbog mnogobrojnih „političkih transfera” u vrhu izbornih lista dosadašnje opozicije našli su se i ljudi koji su minulih osam godina obavljali odgovorne funkcije u Opštini. Tako među čelnim ljudima SNP-a i DF-a ima bivših potpredsjednika Opštine, direktora opštinskih preduzeća, rukovodilaca sekretarijata.., to jest najbliži dugogodišnji saradnici Šukovića i Bulatovića. Tu su i kadrovi koji su bili nadzorni građevinski organi u nekim vrlo problematičnim infrastrukturnim projektima u Kolašinu, na koje je, prema mišljenju mnogih, potrošeno nerazumno mnogo novca, a da to nikada nije na pravi način „pokriveno papirima”.

Zbog svega toga jedan dio odborničkog kluba SDP-a najavio je da se neće pomiriti sa činjenicom da kadrovi iz koalicije koji imaju hipoteku učešća u prethodnoj budu postavljeni na odgovorna mjesta u novoj vlasti. Već na konstitutivnoj sjednici lokalnog parlamenta, prilikom glasanja za kandidata za predsjednika SO Aleksandra Dožića iz DF, Bojan Zeković, odbornik SDP-a, je bio uzdržan. Iako je Dožić bio zajednički kandidat SDP, DF i SNP, Zeković nije osjetio potrebu da mu da podršku.

„Moja uzdržanost nije bila odraz odnosa prema koaliciji niti prema Dožiću lično. To je moj principijelan stav, kojeg ću se i ubuduće pridržavati. Ljudi koji su učestvovali u vlasti DPS i GG neće dobiti moju podršku. Oni jesu napravili deklarativan i politički otklon, ali smatram da treba da se napravi i personalni diskontinuitet. U DF i SNP ima mnogo mladih i novih ljudi, bez te hipoteke učešća u prethodnoj vlasti”, objasnio je odbornik SDP.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo