Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA ISTRAGE VDT O KOLAŠINSKOJ LOKALNOJ UPRAVI: Ćutanje koje je lokalni DPS poslalo u opoziciju

Objavljeno prije

na

Uskoro će biti punih šest godina otkako je odbornički klub Socijaldemokratske partije (SDP) odjeljenju tužilaštva za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podnio krivičnu prijavu protiv tadašnjeg gradonačelnika Milete Bulatovića i doskorašnjeg predsjednika lokalnog parlamenta Mila Šukovića. SDP je dvojicu čelnika Grupe građana, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista (DPS), osumnjičio da su „zloupotrebom političke moći, učinili više krivičnih djela sa koruptivnim elementima”.

Istraga inicirana tom krivičnom prijavom vođena je par mjeseci u ljeto 2011. godine, a javnosti još nije poznato čime je rezultirala. Država nije rekla ni da su Bulatović i Šuković krivi, ali ni da nijesu. Takvo stanje umnogome je doprinijelo formiranju nove, po mnogo čemu neuobičajene koalicije u Kolašinu, između SDP, Demokratskog fronta (DF) i Socijalističke narodne partije (SNP). Ta tri politička subjekta narednih dana preuzeće i izvršnu vlast.

SDP bi vrlo vjerovatno i u Kolašinu bio siguran partner DPS da za parlamentarnu većinu nijesu bila potrebna i tri odbornika GG. Čelnica SDP Željka Vuksanović, koja je najozbiljnija kandidatkinja za buduću predsjednicu Opštine, još na početku izbornog procesa je isključila mogućnost da će biti u koaliciji sa onima protiv kojih je „podnosila krivične prijave”.

„Država pet godina ćuti, tako ne znamo da li su Šuković i Bulatović krivi ili nijesu. Pošto mi sumnjamo da jesu, s njima ne možemo”- bila je konkretna Vuksanović.

Ćutanje države je tako bilo presudno za slanje DPS u opoziciju, odnosno za savez SDP sa ideološki različitim partijama. Državno tužilaštvo od 2012. godine nije odgovorilo ni na mnogo puta postavljena pitanja novinara o tome koje je rezultate dala istraga u kolašinskoj lokalnoj upravi. Inspektori su, kako kažu u Opštini, vrlo temeljno obavili posao pa, kako tvrde neki dosadašnji funkcioneri, „u kancelarijama lokalne uprave nije ostalo ni papira koji nijesu iskopirali i odnijeli”.

Za vrijeme istrage na čelu kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti bio je rođeni brat Mila Šukovića, Milorad, nedavno smijenjen sa te funkcije. Zbog toga, mnogi, ne bez razloga, sumnjaju da je dio istrage koji je vodila kolašinska policija, mogao biti profesionalan.

„Tada smo dostavili sve što je bilo traženo. Inspektori su mnogo šta tražili, pa se danima po pet-šest službenika bavilo samo kopiranjem dokumentacije za potrebe istrage. Međutim nikada nam nije saopšteno čime je sve to rezultiralo”, kažu u lokalnoj upravi.

Razloga za sumnju u zakonit rad tadašnje izvršne vlasti bilo je mnogo. Između ostalog, odbornici SDP u krivičnoj prijavi naveli su primjere odluke o raspodjeli stanova, kojom su, kako tvrde, 24 stana u tzv. Holandskoj kući umjesto licima sa niskim primanjima (18 stanova) i licima u stanju socijalne potrebe (6 stanova) raspodijeljena suprotno njihovoj namjeni. Prošle godine Vlada je suspendovala odluku Skupštine opštine kojom su stanovi raspodijeljeni. Međutim to nije spriječilo neke od opštinskih funkcionera da se useljavaju u zgradu. Navodno, dvije porodice zaposlenih u opštinskoj administraciji već mjesecima žive u tom stambenom prostoru.

Prema mišljenju odborničkog kluba SDP nezakonite su bile i odluke o prodaji zemljišta u državnoj svojini i odluka o zaduženju i davanju imovine pod fiduciju kojom se opština Kolašin zadužila kod Komercijalne banke AD Budva u iznosu od 200.000,00 eura, bez prethodne saglasnosti Vlade.

Predsjednik opštine Kolašin je, preuzimajući nadležnost Skupštine opštine, koja je zakonom ovlašćena da raspolaže državnim zemljištem, prodavao i poklanjao državno zemljište upisano na opštinu Kolašin, bez ikakve i ičije kontrole. „Preuzimanje nadležnosti i nepoštovanje procedure samo po sebi nije krivično djelo. Međutim, u više slučajeva državno zemljište je dato fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, a ta fizička lica su tako stečeno zemljište, nekada i sjutradan po kupovini, prodavala po desetinama puta većim cijenama. Kolika je šteta za budžet opštine Kolašin nastupila, nama nije poznato, niti smo u mogućnosti da to utvrdimo, ali je, sudeći po cijenama nekretnina, vjerovatno da se radi o desetinama miliona eura. Posebno štetno, po našem mišljenju, je davanje na ovaj način zemljišta (placeva), službenicima državne i lokalne uprave čiji je posao primjena i kontrola primjene zakona”, navodi se u krivičnoj prijavi.

Sumnju „u postojanje krivičnog djela sa koruptivnim elementima”, prema mišljenju odbornika SDP, „izaziva činjenica da je predsjednik Opštine Kolašin, Bulatović, bio vlasnik pet posto akcija (a sada je vlasnik tri posto) u Fabrici vode Gorska, iako je prema odluci Skupštine opštine Kolašin osnivač Fabrike opština Kolašin i NICCO D.O.O.”

Takođe, istom odlukom, određeno je da će Fabrika vode u Budžet opštine Kolašin uplaćivati određeni procenat od svakog litra flaširane vode, a do današnjeg dana u Budžet opštine Kolašin po tom osnovu nije uplaćen ni jedan cent. Da li je u ovom „poslu” predsjednik opštine pribavio protivpravnu imovinsku korist takođe nam nije poznato, ali osnovana sumnja u to postoji – navodi se u krivičnoj prijavi.

Odbornici SDP-a su nezakonite radnje vidjeli i u nekoliko odluka iz oblasti urbanizma, a njihove posljedice je, kako navode, „teško izmjeriti i otkloniti.”

Predsjednik opštine i predsjednik Skupštine opštine Kolašin nijesu krili, već su javno saopštavali, da su brojni investitori spremni da na teritoriji opštine Kolašin ulože milionska sredstva i izgrade poslovne, turističke i druge objekte.” Ako nema planskog dokumenta, koji je po zakonskoj definiciji dokument od javnog interesa, a kojim treba da je određena namjena prostora, ko je tu namjenu određivao? A za onoga ko je tu namjenu određivao, opravdano postoji osnovana sumnja da je zloupotrijebio svoj položaj na štetu javnog interesa, a u korist svoju i investitora, koji su uprkos nedostatku planske dokumentacije, odlučili da grade na teritoriji opštine Kolašin”, istakao je odbornički klub SDP u krivičnoj prijavi.

Vuksanović je kazala se neće pomiriti sa činjenicom da bivši čelnici vlasti prođu bez posljedica, ukoliko su napravili krivična djela. Tokom predizborne kampanje i njene koalicione kolege iz SNP su najavile da će, ukoliko dobiju priliku da obavljaju vlast, prvo zahtijevati da nadležni organi ispitaju zakonitost onoga što su radili njihovi prethodnici.

Istina je da bi za mnoge iz DF-a i SNP-a detaljna istraga prethodnih poslova izvršne vlasti od 2006. godine do sada mogla biti, ako ne rizična, onda bar neprijatna. SDP je jedina partija u Kolašinu koja je sve do sada bila opoziciona, dok su priliku da učestvuju u vlasti koalicije DPS i GG imali mnogi i iz DF-a i SNP-a.

Zbog mnogobrojnih „političkih transfera” u vrhu izbornih lista dosadašnje opozicije našli su se i ljudi koji su minulih osam godina obavljali odgovorne funkcije u Opštini. Tako među čelnim ljudima SNP-a i DF-a ima bivših potpredsjednika Opštine, direktora opštinskih preduzeća, rukovodilaca sekretarijata.., to jest najbliži dugogodišnji saradnici Šukovića i Bulatovića. Tu su i kadrovi koji su bili nadzorni građevinski organi u nekim vrlo problematičnim infrastrukturnim projektima u Kolašinu, na koje je, prema mišljenju mnogih, potrošeno nerazumno mnogo novca, a da to nikada nije na pravi način „pokriveno papirima”.

Zbog svega toga jedan dio odborničkog kluba SDP-a najavio je da se neće pomiriti sa činjenicom da kadrovi iz koalicije koji imaju hipoteku učešća u prethodnoj budu postavljeni na odgovorna mjesta u novoj vlasti. Već na konstitutivnoj sjednici lokalnog parlamenta, prilikom glasanja za kandidata za predsjednika SO Aleksandra Dožića iz DF, Bojan Zeković, odbornik SDP-a, je bio uzdržan. Iako je Dožić bio zajednički kandidat SDP, DF i SNP, Zeković nije osjetio potrebu da mu da podršku.

„Moja uzdržanost nije bila odraz odnosa prema koaliciji niti prema Dožiću lično. To je moj principijelan stav, kojeg ću se i ubuduće pridržavati. Ljudi koji su učestvovali u vlasti DPS i GG neće dobiti moju podršku. Oni jesu napravili deklarativan i politički otklon, ali smatram da treba da se napravi i personalni diskontinuitet. U DF i SNP ima mnogo mladih i novih ljudi, bez te hipoteke učešća u prethodnoj vlasti”, objasnio je odbornik SDP.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo