Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDIT ZA AUTOPUT SMOKOVAC-MATEŠEVO: Čekaju se braća Kinezi

Objavljeno prije

na

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović je odahnuo. Kineska Eksim banka je prošle sedmice napokon odobrila 688 miliona eura vrijedan kredit za gradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa. Čeka se da tu odluku aminuje Vlada u Pekingu. Pa da potom Vlada u Podgorici potvrdi svoje učešće sa 121 milion eura, prihvati zahtjeve Kineza da im širom otvori vrata za još nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata (od Luke Bar preko Barske i Crnogorske plovidbe, pa do Željezničke infrastrukture, a moguće i Velike plaže), i u konačnom, da sve to verifikuje crnogorski Parlament.

Brajović se, baš kao i premijer Milo Đukanović, nada da će čitava ova procedura biti završena u narednih mjesec i po dana, te da bi radovi, vjerovatno, mogli na krenu na proljeće. Najavljeno je takođe da će oni trajati pune četiri godine, što znači da bi, u najoptimističkijoj varijanti, Crna Gora prve kilometre autoputa mogla da dobije 2019. godine. Ko preživi, pričaće.

Neće ni to biti lako s obzirom na potencijalna minska polja u ekonomiji kojima se kreće ova zemlja. Prije svega se to odnosi na porast državnog duga. Prema procjeni MMF-a, on će zbog gradnje autoputa sa sadašnjih 58 porasti na čak 73 odsto bruto-društvenog proizvoda. A pravilo je da se već sa 60 odsto pali „crvena lampica” u nacionalnoj ekonomiji. No, u Vladi očito ne smatraju da to znači i „crveno svjetlo” za autoput. Jer, treba zaposliti odavno spremnu domaću operativu, povratiti tajkunima dio novca koji im je „zarobljen” zato što su prije nekoliko godina pokupovali zemljište na trasi Smokovac-Mateševo, nešto novaca sliti u budžet od PDV-a, imati priču za naredne parlamentarne izbore.

Dovoljno da bi se ušlo u ovaj projekat iako je on samo četvrtina projektovane ceste Bar-Boljare. Ova dionica, duga 43,5 km, koštaće čak 809 miliona eura, ili oko 19 miliona eura po kilometru. Poređenja radi, Kinezi će dvije dionice puta u Srbiji (Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig), ukupne dužine 50,2 km, graditi za 334 miliona dolara. Ne eura! Dakle, gotovo četiri puta jeftinije nego u Crnoj Gori. Nije ni tamo baš lagan teren: biće napravljeno 30 mostova, jedna saobraćajna petlja, jedan tunel.

Istraživanje londonske kompanije Skot Vilson pokazalo je da broj prolazaka na trasi od srpsko-crnogorske granice do južnog Jadrana ne raste nego opada. Na ekonomsku neodrživost tog projekta stalno su javno ukazivali potencijalni finansijeri iz Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i njemačke diplomate. Stručni tim rejting agencije Standard&Poor's je gradnju autoputa prepoznao kao „fiskalni rizik koji može imati implikacija na državni dug i eksterne indikatore Crne Gore”. Nedavno je i nekadašnji ministar saobraćaja Crne Gore mr Vojislav Mićunović rekao da je taj put ekonomski neopravdan, i da od Bara do Kolašina treba graditi polu-autoput.

Iz tog i još nekih drugih razloga je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, ambasador Mitja Drobnič, tražio ovih dana nešto bliže informacije od ministra Brajovića o namjerama crnogorskih vlasti. Posebno zato što su Đukanović i premijeri susjednih zemalja tokom nedavnog boravka u Njemačkoj i susreta sa kancelarkom Angelom Merkel kazali da je za njih prioritet jadransko-jonska autocesta. ,,Njom se Crna Gora direktno uključuje na autoputeve Hrvatske, a zatim se preko Slovenije povezuje sa zemljama EU. Na drugoj se strani, preko Albanije, Grčke, Turske povezuje s Azijom, čime bi Crna Gora postala čvorišna tačka koja ne bi samo povezala dvije zemlje – Hrvatsku i Albaniju, nego dva kontinenta – Evropu i Aziju. Zato smatram da je to najkraći (95 km dug) i vjerovatno najbolji autoput koji treba graditi u Crnoj Gori”, tvrdi Mićunović.

Potreba za novcem iz Kine i učvršćivanje saradnje sa Aleksandarom Vučićem, ćeraju Đukanovića i njegove saradnike da ne prihvate evropske savjete i preporuke. Bar za sada, jer još nema reakcija SAD.

Ko zna, možda su crnogorski čelnici konačno naučili drevnu kinesku mudrost, koju označavajući početke radova na pojedinim dionicama u Srbiji, takođe kreditima Eksim banke, uporno ponavlja predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: ,,Ako želiš da budeš bogat, prvo gradi puteve”.

Na to su, još prije sedam godina crnogorskom premijeru ukazivali iz američko-turske kompanije Enka-Behtel. ,,Vidio sam tada da, nažalost, nema vizije i spremnosti da ova predivna zemlja napreduje”, rekao je Šarik Tara, vlasnik te firme koja ima godišnji obrt od šest milijardi eura, napominjući da je sa Đukanovićem, ipak, ostao u prijateljskim odnosima.

Jer, te 2007. godine Tara je organizovao veliku konferenciju u Miločeru o nužnosti bržeg ekonomskog razvoja i saobraćajnog povezivanja Crne Gore. Njegove riječi nijesu naišle na plodno tlo u Crnoj Gori. Jesu u Albaniji i na Kosovu, đe je Enka-Behtel, u rekordno kratkom roku, sagradila odlične autoputeve.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo