Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDIT ZA AUTOPUT SMOKOVAC-MATEŠEVO: Čekaju se braća Kinezi

Objavljeno prije

na

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović je odahnuo. Kineska Eksim banka je prošle sedmice napokon odobrila 688 miliona eura vrijedan kredit za gradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa. Čeka se da tu odluku aminuje Vlada u Pekingu. Pa da potom Vlada u Podgorici potvrdi svoje učešće sa 121 milion eura, prihvati zahtjeve Kineza da im širom otvori vrata za još nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata (od Luke Bar preko Barske i Crnogorske plovidbe, pa do Željezničke infrastrukture, a moguće i Velike plaže), i u konačnom, da sve to verifikuje crnogorski Parlament.

Brajović se, baš kao i premijer Milo Đukanović, nada da će čitava ova procedura biti završena u narednih mjesec i po dana, te da bi radovi, vjerovatno, mogli na krenu na proljeće. Najavljeno je takođe da će oni trajati pune četiri godine, što znači da bi, u najoptimističkijoj varijanti, Crna Gora prve kilometre autoputa mogla da dobije 2019. godine. Ko preživi, pričaće.

Neće ni to biti lako s obzirom na potencijalna minska polja u ekonomiji kojima se kreće ova zemlja. Prije svega se to odnosi na porast državnog duga. Prema procjeni MMF-a, on će zbog gradnje autoputa sa sadašnjih 58 porasti na čak 73 odsto bruto-društvenog proizvoda. A pravilo je da se već sa 60 odsto pali „crvena lampica” u nacionalnoj ekonomiji. No, u Vladi očito ne smatraju da to znači i „crveno svjetlo” za autoput. Jer, treba zaposliti odavno spremnu domaću operativu, povratiti tajkunima dio novca koji im je „zarobljen” zato što su prije nekoliko godina pokupovali zemljište na trasi Smokovac-Mateševo, nešto novaca sliti u budžet od PDV-a, imati priču za naredne parlamentarne izbore.

Dovoljno da bi se ušlo u ovaj projekat iako je on samo četvrtina projektovane ceste Bar-Boljare. Ova dionica, duga 43,5 km, koštaće čak 809 miliona eura, ili oko 19 miliona eura po kilometru. Poređenja radi, Kinezi će dvije dionice puta u Srbiji (Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig), ukupne dužine 50,2 km, graditi za 334 miliona dolara. Ne eura! Dakle, gotovo četiri puta jeftinije nego u Crnoj Gori. Nije ni tamo baš lagan teren: biće napravljeno 30 mostova, jedna saobraćajna petlja, jedan tunel.

Istraživanje londonske kompanije Skot Vilson pokazalo je da broj prolazaka na trasi od srpsko-crnogorske granice do južnog Jadrana ne raste nego opada. Na ekonomsku neodrživost tog projekta stalno su javno ukazivali potencijalni finansijeri iz Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i njemačke diplomate. Stručni tim rejting agencije Standard&Poor's je gradnju autoputa prepoznao kao „fiskalni rizik koji može imati implikacija na državni dug i eksterne indikatore Crne Gore”. Nedavno je i nekadašnji ministar saobraćaja Crne Gore mr Vojislav Mićunović rekao da je taj put ekonomski neopravdan, i da od Bara do Kolašina treba graditi polu-autoput.

Iz tog i još nekih drugih razloga je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, ambasador Mitja Drobnič, tražio ovih dana nešto bliže informacije od ministra Brajovića o namjerama crnogorskih vlasti. Posebno zato što su Đukanović i premijeri susjednih zemalja tokom nedavnog boravka u Njemačkoj i susreta sa kancelarkom Angelom Merkel kazali da je za njih prioritet jadransko-jonska autocesta. ,,Njom se Crna Gora direktno uključuje na autoputeve Hrvatske, a zatim se preko Slovenije povezuje sa zemljama EU. Na drugoj se strani, preko Albanije, Grčke, Turske povezuje s Azijom, čime bi Crna Gora postala čvorišna tačka koja ne bi samo povezala dvije zemlje – Hrvatsku i Albaniju, nego dva kontinenta – Evropu i Aziju. Zato smatram da je to najkraći (95 km dug) i vjerovatno najbolji autoput koji treba graditi u Crnoj Gori”, tvrdi Mićunović.

Potreba za novcem iz Kine i učvršćivanje saradnje sa Aleksandarom Vučićem, ćeraju Đukanovića i njegove saradnike da ne prihvate evropske savjete i preporuke. Bar za sada, jer još nema reakcija SAD.

Ko zna, možda su crnogorski čelnici konačno naučili drevnu kinesku mudrost, koju označavajući početke radova na pojedinim dionicama u Srbiji, takođe kreditima Eksim banke, uporno ponavlja predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: ,,Ako želiš da budeš bogat, prvo gradi puteve”.

Na to su, još prije sedam godina crnogorskom premijeru ukazivali iz američko-turske kompanije Enka-Behtel. ,,Vidio sam tada da, nažalost, nema vizije i spremnosti da ova predivna zemlja napreduje”, rekao je Šarik Tara, vlasnik te firme koja ima godišnji obrt od šest milijardi eura, napominjući da je sa Đukanovićem, ipak, ostao u prijateljskim odnosima.

Jer, te 2007. godine Tara je organizovao veliku konferenciju u Miločeru o nužnosti bržeg ekonomskog razvoja i saobraćajnog povezivanja Crne Gore. Njegove riječi nijesu naišle na plodno tlo u Crnoj Gori. Jesu u Albaniji i na Kosovu, đe je Enka-Behtel, u rekordno kratkom roku, sagradila odlične autoputeve.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo