Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUDBINA ĐUKANOVIĆEVOG ,,POSLA STOLJEĆA”: A2A & CRNA GORA: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Ponovo je odložen odgovor na pitanje vrijedno nekih 500 miliona eura: kakva je budućnost poslovnih odnosa u četvorouglu: Vlada Crne Gore – EPCG – A2A – Prva banka?

Sredinom maja, iz Italije je stigla vijest da je generalni direktor A2A, Renato Ravaneli, najavio mogućnost prodaje njihovog dijela akcija u Elektroprivredi Crne Gore. „Moraćemo dobro da razmislimo, jer ako nastavimo sa investicijom u Crnoj Gori to ćemo uraditi kako bismo stvorili dodatnu vrijednost”, kazao je Ravaneli a prenosi Dan. Ekonomski analitičari skloni su pojasniti kako A2A, ne treba da nastavi već da započne sa obećanim investicijama – ako pod tim pojmom ne podrazumijeva promjenu strujnih brojila kod potrošača iz kategorije domaćinstva, i novac koji su Italijani oročili u porodičnoj banci familije Đukanović, kako bi uspostavili i održali njenu likvidnost.

Sa ove strane Jadrana, vlast se (već deset mjeseci) bavi rebusom – kako od EPCG naplatiti 45 miliona eura na ime postojećeg poreskog duga, a ne naljutiti strane partnere kojima je data ,,prećutna saglasnost” (formulacija premijera Đukanovića) da dugove prema državi ne moraju plaćati dok isporučuju besplatnu struju za Kombinat aluminijuma, najznačajniju crnogorsku kompaniju, koju su do bankrota, nakon privatizacije, doveli vlasnici – menadžeri sa platnog spiska Olega Deripaske i njihovi saradnici iz Vlada Mila Đukanovića, Željka Šturanovića i Igora Lukšića.

Dok je nastajao ovaj tekst, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, jedan od najvatrenijih protagonista aranžmana sa A2A, pred Skupštinom je objašnjavao kako izvršna vlast nije prekršila Zakon o budžetu za 2014. godinu, iako je njime predviđeno da će država do 31. marta naplatiti poreski dug od EPCG, tako što će, na račun A2A, povećati svoj akcijski kapital u toj kompaniji. ,,Član 12 Zakona o budžetu nije prekršen, već se kasni zbog toga što EPCG nije donijela odluku o realizaciji tog posla”, pokušao je da objasni Lazović, ne pominjući da je sjednica Skupštine akcionara EPCG odložena zbog toga što na nju nijesu došli predstavnici većinskog vlasnika – Vlade.

Nova sjednica Skupštine akcionara EPCG će, najavljuje se, biti održana krajem juna. To obećanje ne smijemo uzeti zdravo za gotovo pošto dogovora o nastavku saradnje Vlade i A2A, odnosno EPCG i KAP-a nema ni na vidiku. Sporna su makar tri pitanja: naplata poreskog duga EPCG od 45 miliona, sudbina potraživanja EPCG prema Kombinatu aluminijuma i Montenegrobonusu (struja isporučena toj kompaniji takođe je završila u Elektrolizi) i buduće snabdijevanje KAP –a strujom, preciznije cijena te energije. Vladin favorit za preuzimanje KAP-a, Nikšićanin Veselin Pejović traži struju po cijeni od maksimalno 38 eura po megavatu, računajući i troškove prenosa. Prema dostupnim informacijama – EPCG, odnosno A2A, spremna je da podgoričkoj fabrici struju ponudi po cijeni koja nije niža od 45 eura za megavat sat. I to samo do kraja ove godine. I ako su veći dio 2012 i pola 2013. godine, KAP strujom snabdijevali – praktično besplatno.

Uz tri javno otvorena pitanja, problematična su i makar dva manje vidljiva detalja. Riječ je o novcu kojim A2A, preko EPCG, u Prvoj banci brani poslovnu čast i kapital porodice Đukanović. Precizan iznos novca lagerovanog na računima banke kojom, zvanično, gazduje Aco Đukanović nije poznat, iako se prema nekim navodima pominju iznosi veći od 70 miliona eura. Jasno je da taj ,,umrtvljeni kapital” ima cijenu. Nepoznanica je kako je plaćamo: preko računa za električnu energiju ili kroz budžet i poreske olakšice koje, nezakonito, koristi menadžment A2A.

Još je tajanstvenija priča o milionima koje je EPCG – bez javnog nadmetanja – isplatila stručnim konsultantima iz Crne Gore i inostranstva. To pitanje otvorili su manjinski akcionari EPCG i A2A u Crnoj Gori i Italiji, kada su shvatili da Elektroprivreda isplaćuje višemilionske iznose navodnim konsultantima za nešto što je, makar u interpretaciji ovdašnjih zvaničnika, bilo u opisu redovnih poslova menadžmenta iz A2A. Podaci koje nam je predočilo Udruženje manjinskih akcionara EPCG na čelu sa Vasilijom Miličkovićem, pokazuju kako je od ukupno 14,5 miliona potrošenih za novodne savjetodavne usluge, najveći dio novca završio na računima A2A Montenegro (gdje su, priča se, uhljebljenje našla i djeca pojedinih vladinih funkcionare interesno vezanih za EPCG).

Zvanično ovi problemi kao da ne postoje. Umjesto toga, mnogo se češće pominje mogućnost da A2A pokrene arbitražu protiv Crne Gore zbog problema koje im je izazvao Kombinat aluminijuma, kao i navodnog mijenjanja regulatornog okvira za određivanje cijena struje u našoj zemlji. Zvaničnici uporno iskazuju optimizam po pitanju nastavka saradnje sa Italijanima, ne objašnjavajući ni riječju, šta je taj aranžman donio Crnoj Gori (a ne Prvoj banci).

Prvobitni Ugovor o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji Elektroprivrede Crne Gore ističe krajem ove godine. Rad na njegovoj reviziji sa Italijanima započela je još 2011. Vlada Igora Lukšića, neposredno nakon što je postalo očigledno da Italijani nijesu u stanju da ispune preuzete obaveze. Prije svega one koje se tiču obećanih investicija i dobiti koju je EPCG morala da ostvari, vođena menadžmentom A2A. Pominjalo se tada oko 300 miliona eura profita koji će, navodno, EPCG ostvariti za pet godina. Vrijeme je pokazalo kako je u tim pričama (obećanjima) bilo jako malo istine.

,,Crnogorski zvaničnici nemaju odgovor na pitanje – koliko će u narednih pet godina A2A uložiti u Elektroprivredu”, upozoravao je Monitor u septembru 2009. ,,Umjesto toga, Lazović kaže kako su ‘investicije’ prepoznate u ugovoru”. Čak i neki članovi Tenderske komisije – inače ministri u Đukanovićevoj Vladi – u nezvaničnom razgovoru tvrde da nijesu imali priliku da vide ugovor između Vlade i A2A.”

Tu je i priča o 300 miliona eura profita koje A2A treba da napravi tokom petogodišnjeg upravljanja EPCG. I to je obećanje dato a da nijesu precizirana dva najvažnija uslova za njegovu realizaciju – budući poslovni odnosi KAP-a i EPCG i politika cijena prema potrošačima na distributivnoj mreži…

Jednaka nepoznanica bilo je pitanje – da li će nakon petogodišnjeg partnerskog aranžmana A2A postati većinski vlasnik Elektroprivrede ili će Vlada vratiti prodate akcije u državno vlasništvo. Za pet godina dobili smo samo jedan odgovor: Crna Gora ostaje većinski vlasnik EPCG. Šta to tačno znači – niko ne umije da objasni.

,,Italijani su sada u velikom problemu u EPCG”, kaže elektroinženjer Strahinja Bulajić, poslanik DF. ,,Očigledno je da A2A želi da proda akcije, ali izgleda da nema zainteresovanog kupca. Knjiženi gubici su sa 70 narasli na čitavih 301 milion eura i pitanje je da li će baš, tek tako, moći da se izađe iz čitave priče”. Bulajić, potom, pretpostavlja – ili spekuliše, ako neko više voli – da su aktuelne dileme investitora iz Italije dijelom i proizvod njihovih političkih procjena. ,,Da li je očigledno ljuljanje Vlade i skora promjena vlasti opredijelila A2A na takve postupke, biće ubrzo jasnije. Bilo kako bilo, sadašnje ponašanje A2A je spašavanje u velikoj šteti”.

Đukanović i Lazović ostaju optimisti. A to može da znači samo jedno – konačan račun biće ispostavljen građanima Crne Gore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo