Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUKOB ŠEGRT – HRAPOVIĆ: Oboljelo zadravstvo

Objavljeno prije

na

Dok čekamo da prvi čovjek Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović i formalno pođe sa funkcije (dvije godine prije isteka drugog mandata), i na tom izuzetno važnom mjestu u lancu zdravstvenog sistema vidimo nasljednika, njegov sukob sa ministrom zdravlja Budimirom Šegrtom ostaje kao pečat. Riječ je, smatraju upućeni, o kombinaciji institucionalne i personalne netrpeljivosti, koja, što god bio razlog, urušava povjerenje u zdravstveni istem imajući u vodu da je riječ o ključnim karikama resora. Rezultate takvog pristupa nedavno smo vidjeli, crno na bijelo, u jednom od najprestižnijih evropskih istraživanja: Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema (Evropski zdravstveni potrošački indeks, EHCI). Ne čudi.

Hrapović je (sada u SD-u, kum Vujica Lazović), u poslednjem istupu, Šegrtu poručio da se pozabavi rješavanjem nagomilanih problema u zdravstvu, umjesto što, kako je kazao, vodi privatne ratove. ,,Ministru bi, umjesto što vodi privatne ratove sa pojedincima u zdravstvenom sistemu, u čije razloge za sada neću da ulazim, bilo bolje da se posveti rješavanju nagomilanih problema u zdravstvu na koje ga od početka upozoravam, za šta imam svu potrebnu dokumentaciju”.

To je tek vrh brijega, u moru sličnih istupa, sa obje strane. Tako je Ministarstvo ranije optužilo Fond, direktora Hrapovića, da je samostalno raskinuo ugovor sa privatnim apotekama, shodno ugovoru i ugovornim obavezama. Šegrt je tada saopštio da njegovo ministarstvo nije potpisnik ugovora te da nije moglo da utiče na to, niti je imalo namjeru, jer po potpisanom ugovoru, na to nema pravo, rečeno je.

Onda je, nedugo nakon toga, koncem prošle godine, reagovao Fond i Hrapović demantujući Ministarstvo. Kazao je da je na sastanku održanom na inicijativu ministra zdravlja, u septembru prošle godine, data preporuka od strane Ministarstva zdravlja da se uđe u postupak raskida ugovora sa privatnim apotekama. Iz Fonda su naveli i to da za narečeno postoji službena zabilješka.

Zatim, kada je ministar Šegrt kazao da će tražiti ostavku Hrapovića (Sada već čuveno: ,,Ne na personalnom, nego na nivou logike i principa”), ovaj mu je odgovorio iznošenjem prljavog veša podsjetivši Šegrta na problematične fakture koje su u Fond dolazile od Šegrta dok je bio na čelu bolnice u Meljinama. ,,Dok je Šegrt bio direktor bolnice Meljine, Fond je spriječio isplatu neopravdano fakturisanih usluga u iznosu od 190.000 eura, koje su ispostavljane Fondu na plaćanje od strane bolnice čiji je direktor bio aktuelni ministar zdravlja”.

No, problemi na relaciji Ministartsvo – Fond datiraju i ranije, dok je na čelu Ministarstva bio Miodrag Radunović. Recimo, detalj: Monitor je koncem 2013. godine objavio (Medenica ispravila leđa preko naše grbače) – nije demantovano – da se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica podvrgla hirurškoj intervenciji zbog diskus hernije u Švajcarskoj o trošku crnogorskih građana, iako na to nije imala pravo, jer nije ispoštovala predviđene procedure. To joj je, zapisali smo, omogućio Radunović.

Podsjetimo: Medeničina operacija nas je koštala oko 28.000 eura, dok se ta vrsta rutinske intervencije, uspješno obavlja u Crnoj Gori, i regionu, po desetostruko nižoj cijeni. Predsjednica Vrhovnog suda zaobišla je proceduru i obavila operaciju u Švajcarskoj, da bi se tek nakon završene hirurške intervencije obratila Fondu zdravstva (na čijem čelu je i tada bio Hrapović) za nadoknadu troškova liječenja.

Fond za zdravstveno osiguranje, kao prvostepeni organ, odbija njen zahtjev. Medenica se potom obraća Komisiji Ministarstva zdravlja kao drugostepenom organu. Ministarstvo poništava odluku Fonda zdravstva, pa donosi rješenje kojim mu nalaže da predsjednici Vrhovnog suda isplati sve troškove boravka i liječenja u Švajcarskoj!

Bivši predsjednik Savjeta Fonda zdravstva Ivo Đurišić koji je u vremenu od osnivanja Fonda zdravstva, od 1991 – 1995. godine, bio član Savjeta Fonda zdravstva, a od 1995. do 2002. predsjednik Savjeta, kaže da veliki dio problema leži u institucionalnoj ravni.

„Kada sam ja bio u Fondu ta institucija je raspolagala sa sredstvima za zdravstvo, a Ministarstvo je imalo kontrolnu funkciju. U mom mandatu predsjednika imali smo godišnje oko 100 miliona eura iz doprinosa i bez problema obezbjeđivali ljekove, medicinske aparate, kao i ostalu opremu za zdravstvo. Podizali smo i zdravstvene objekte, kao i školovali kadrove u zdravstvu i dijelili stanove. Sve zdravstvene ustanove u to vrijeme, poslovale su pozitivno, i Fond nikada nije bio u gubitku.”

On navodi da dolaskom Miodraga Radunovića na čelo Ministarstva zdravlja, Vlada oduzima sredstva Fonda i prebacuje u budžet, pa sada o sredstvima odlučuje Ministartsvo zdravlja.

„U Fond stiže Kenan Hrapović ali on sada nema mogućnost da odlučuje o sredstvima potrebnim za zdravstvo. Računalo se da će zdravstvo ozdraviti odlaskom Radunovića, ali stiže Šegrt koji će krenuti u otvoreni rat sa Hrapovićem. Šegrt nema nikakav argument da je Hrapović uradio nešto nezakonito, ali Hrapović zna šta je sve Šegrt radio dok je bio direktor Meljina, koje su se estetske operacije vršile u Meljinama, za koje bolnica nije imala pravo da naplaćuje usluge od Ministarstva i Fonda”.

Đurišić smatra da su tandem Radunović-Šegrt krenuli u otvoreni sukob sa Fondom, jer Fond dobija sredstva od njih za svoje poslovanje, odnosno poslovanje zdravstva, ali i odbija problematične odluke Ministarstva.

„Hrapoviću ističe mandat i Šegrt koji predlaže direktora Fonda, traži novu ličnost, preko koje će sprovoditi svoju politiku. Ministarstvu nije bilo dovoljno što je Fondu oduzelo novac, već želi da kontroliše cijelu politiku Fonda i stavi je pod svoju ingerenciju”.

Đurišić vjeruje da je Šegrtov sukob sa Hrapovićem u stvari sukob Šegrta sa sopstvenim greškama koje pokušava prebaciti na Hrapovića.

Hrapovićevo direktorovanje, naročito prvo četvorogodište, kako smo detaljno pisali u tekstu Privilegovani i za privilegovane obilježavale su ozbiljne sumnje da u sprezi, pretežno sa Kliničkim centrom Crne Gore (u vremenu direktora Milana Mijovića), kroz tendere Fonda, otvara teren privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo