Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUKOB ŠEGRT – HRAPOVIĆ: Oboljelo zadravstvo

Objavljeno prije

na

Dok čekamo da prvi čovjek Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović i formalno pođe sa funkcije (dvije godine prije isteka drugog mandata), i na tom izuzetno važnom mjestu u lancu zdravstvenog sistema vidimo nasljednika, njegov sukob sa ministrom zdravlja Budimirom Šegrtom ostaje kao pečat. Riječ je, smatraju upućeni, o kombinaciji institucionalne i personalne netrpeljivosti, koja, što god bio razlog, urušava povjerenje u zdravstveni istem imajući u vodu da je riječ o ključnim karikama resora. Rezultate takvog pristupa nedavno smo vidjeli, crno na bijelo, u jednom od najprestižnijih evropskih istraživanja: Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema (Evropski zdravstveni potrošački indeks, EHCI). Ne čudi.

Hrapović je (sada u SD-u, kum Vujica Lazović), u poslednjem istupu, Šegrtu poručio da se pozabavi rješavanjem nagomilanih problema u zdravstvu, umjesto što, kako je kazao, vodi privatne ratove. ,,Ministru bi, umjesto što vodi privatne ratove sa pojedincima u zdravstvenom sistemu, u čije razloge za sada neću da ulazim, bilo bolje da se posveti rješavanju nagomilanih problema u zdravstvu na koje ga od početka upozoravam, za šta imam svu potrebnu dokumentaciju”.

To je tek vrh brijega, u moru sličnih istupa, sa obje strane. Tako je Ministarstvo ranije optužilo Fond, direktora Hrapovića, da je samostalno raskinuo ugovor sa privatnim apotekama, shodno ugovoru i ugovornim obavezama. Šegrt je tada saopštio da njegovo ministarstvo nije potpisnik ugovora te da nije moglo da utiče na to, niti je imalo namjeru, jer po potpisanom ugovoru, na to nema pravo, rečeno je.

Onda je, nedugo nakon toga, koncem prošle godine, reagovao Fond i Hrapović demantujući Ministarstvo. Kazao je da je na sastanku održanom na inicijativu ministra zdravlja, u septembru prošle godine, data preporuka od strane Ministarstva zdravlja da se uđe u postupak raskida ugovora sa privatnim apotekama. Iz Fonda su naveli i to da za narečeno postoji službena zabilješka.

Zatim, kada je ministar Šegrt kazao da će tražiti ostavku Hrapovića (Sada već čuveno: ,,Ne na personalnom, nego na nivou logike i principa”), ovaj mu je odgovorio iznošenjem prljavog veša podsjetivši Šegrta na problematične fakture koje su u Fond dolazile od Šegrta dok je bio na čelu bolnice u Meljinama. ,,Dok je Šegrt bio direktor bolnice Meljine, Fond je spriječio isplatu neopravdano fakturisanih usluga u iznosu od 190.000 eura, koje su ispostavljane Fondu na plaćanje od strane bolnice čiji je direktor bio aktuelni ministar zdravlja”.

No, problemi na relaciji Ministartsvo – Fond datiraju i ranije, dok je na čelu Ministarstva bio Miodrag Radunović. Recimo, detalj: Monitor je koncem 2013. godine objavio (Medenica ispravila leđa preko naše grbače) – nije demantovano – da se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica podvrgla hirurškoj intervenciji zbog diskus hernije u Švajcarskoj o trošku crnogorskih građana, iako na to nije imala pravo, jer nije ispoštovala predviđene procedure. To joj je, zapisali smo, omogućio Radunović.

Podsjetimo: Medeničina operacija nas je koštala oko 28.000 eura, dok se ta vrsta rutinske intervencije, uspješno obavlja u Crnoj Gori, i regionu, po desetostruko nižoj cijeni. Predsjednica Vrhovnog suda zaobišla je proceduru i obavila operaciju u Švajcarskoj, da bi se tek nakon završene hirurške intervencije obratila Fondu zdravstva (na čijem čelu je i tada bio Hrapović) za nadoknadu troškova liječenja.

Fond za zdravstveno osiguranje, kao prvostepeni organ, odbija njen zahtjev. Medenica se potom obraća Komisiji Ministarstva zdravlja kao drugostepenom organu. Ministarstvo poništava odluku Fonda zdravstva, pa donosi rješenje kojim mu nalaže da predsjednici Vrhovnog suda isplati sve troškove boravka i liječenja u Švajcarskoj!

Bivši predsjednik Savjeta Fonda zdravstva Ivo Đurišić koji je u vremenu od osnivanja Fonda zdravstva, od 1991 – 1995. godine, bio član Savjeta Fonda zdravstva, a od 1995. do 2002. predsjednik Savjeta, kaže da veliki dio problema leži u institucionalnoj ravni.

„Kada sam ja bio u Fondu ta institucija je raspolagala sa sredstvima za zdravstvo, a Ministarstvo je imalo kontrolnu funkciju. U mom mandatu predsjednika imali smo godišnje oko 100 miliona eura iz doprinosa i bez problema obezbjeđivali ljekove, medicinske aparate, kao i ostalu opremu za zdravstvo. Podizali smo i zdravstvene objekte, kao i školovali kadrove u zdravstvu i dijelili stanove. Sve zdravstvene ustanove u to vrijeme, poslovale su pozitivno, i Fond nikada nije bio u gubitku.”

On navodi da dolaskom Miodraga Radunovića na čelo Ministarstva zdravlja, Vlada oduzima sredstva Fonda i prebacuje u budžet, pa sada o sredstvima odlučuje Ministartsvo zdravlja.

„U Fond stiže Kenan Hrapović ali on sada nema mogućnost da odlučuje o sredstvima potrebnim za zdravstvo. Računalo se da će zdravstvo ozdraviti odlaskom Radunovića, ali stiže Šegrt koji će krenuti u otvoreni rat sa Hrapovićem. Šegrt nema nikakav argument da je Hrapović uradio nešto nezakonito, ali Hrapović zna šta je sve Šegrt radio dok je bio direktor Meljina, koje su se estetske operacije vršile u Meljinama, za koje bolnica nije imala pravo da naplaćuje usluge od Ministarstva i Fonda”.

Đurišić smatra da su tandem Radunović-Šegrt krenuli u otvoreni sukob sa Fondom, jer Fond dobija sredstva od njih za svoje poslovanje, odnosno poslovanje zdravstva, ali i odbija problematične odluke Ministarstva.

„Hrapoviću ističe mandat i Šegrt koji predlaže direktora Fonda, traži novu ličnost, preko koje će sprovoditi svoju politiku. Ministarstvu nije bilo dovoljno što je Fondu oduzelo novac, već želi da kontroliše cijelu politiku Fonda i stavi je pod svoju ingerenciju”.

Đurišić vjeruje da je Šegrtov sukob sa Hrapovićem u stvari sukob Šegrta sa sopstvenim greškama koje pokušava prebaciti na Hrapovića.

Hrapovićevo direktorovanje, naročito prvo četvorogodište, kako smo detaljno pisali u tekstu Privilegovani i za privilegovane obilježavale su ozbiljne sumnje da u sprezi, pretežno sa Kliničkim centrom Crne Gore (u vremenu direktora Milana Mijovića), kroz tendere Fonda, otvara teren privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo