Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUKOB ŠEGRT – HRAPOVIĆ: Oboljelo zadravstvo

Objavljeno prije

na

Dok čekamo da prvi čovjek Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović i formalno pođe sa funkcije (dvije godine prije isteka drugog mandata), i na tom izuzetno važnom mjestu u lancu zdravstvenog sistema vidimo nasljednika, njegov sukob sa ministrom zdravlja Budimirom Šegrtom ostaje kao pečat. Riječ je, smatraju upućeni, o kombinaciji institucionalne i personalne netrpeljivosti, koja, što god bio razlog, urušava povjerenje u zdravstveni istem imajući u vodu da je riječ o ključnim karikama resora. Rezultate takvog pristupa nedavno smo vidjeli, crno na bijelo, u jednom od najprestižnijih evropskih istraživanja: Crna Gora se našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema (Evropski zdravstveni potrošački indeks, EHCI). Ne čudi.

Hrapović je (sada u SD-u, kum Vujica Lazović), u poslednjem istupu, Šegrtu poručio da se pozabavi rješavanjem nagomilanih problema u zdravstvu, umjesto što, kako je kazao, vodi privatne ratove. ,,Ministru bi, umjesto što vodi privatne ratove sa pojedincima u zdravstvenom sistemu, u čije razloge za sada neću da ulazim, bilo bolje da se posveti rješavanju nagomilanih problema u zdravstvu na koje ga od početka upozoravam, za šta imam svu potrebnu dokumentaciju”.

To je tek vrh brijega, u moru sličnih istupa, sa obje strane. Tako je Ministarstvo ranije optužilo Fond, direktora Hrapovića, da je samostalno raskinuo ugovor sa privatnim apotekama, shodno ugovoru i ugovornim obavezama. Šegrt je tada saopštio da njegovo ministarstvo nije potpisnik ugovora te da nije moglo da utiče na to, niti je imalo namjeru, jer po potpisanom ugovoru, na to nema pravo, rečeno je.

Onda je, nedugo nakon toga, koncem prošle godine, reagovao Fond i Hrapović demantujući Ministarstvo. Kazao je da je na sastanku održanom na inicijativu ministra zdravlja, u septembru prošle godine, data preporuka od strane Ministarstva zdravlja da se uđe u postupak raskida ugovora sa privatnim apotekama. Iz Fonda su naveli i to da za narečeno postoji službena zabilješka.

Zatim, kada je ministar Šegrt kazao da će tražiti ostavku Hrapovića (Sada već čuveno: ,,Ne na personalnom, nego na nivou logike i principa”), ovaj mu je odgovorio iznošenjem prljavog veša podsjetivši Šegrta na problematične fakture koje su u Fond dolazile od Šegrta dok je bio na čelu bolnice u Meljinama. ,,Dok je Šegrt bio direktor bolnice Meljine, Fond je spriječio isplatu neopravdano fakturisanih usluga u iznosu od 190.000 eura, koje su ispostavljane Fondu na plaćanje od strane bolnice čiji je direktor bio aktuelni ministar zdravlja”.

No, problemi na relaciji Ministartsvo – Fond datiraju i ranije, dok je na čelu Ministarstva bio Miodrag Radunović. Recimo, detalj: Monitor je koncem 2013. godine objavio (Medenica ispravila leđa preko naše grbače) – nije demantovano – da se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica podvrgla hirurškoj intervenciji zbog diskus hernije u Švajcarskoj o trošku crnogorskih građana, iako na to nije imala pravo, jer nije ispoštovala predviđene procedure. To joj je, zapisali smo, omogućio Radunović.

Podsjetimo: Medeničina operacija nas je koštala oko 28.000 eura, dok se ta vrsta rutinske intervencije, uspješno obavlja u Crnoj Gori, i regionu, po desetostruko nižoj cijeni. Predsjednica Vrhovnog suda zaobišla je proceduru i obavila operaciju u Švajcarskoj, da bi se tek nakon završene hirurške intervencije obratila Fondu zdravstva (na čijem čelu je i tada bio Hrapović) za nadoknadu troškova liječenja.

Fond za zdravstveno osiguranje, kao prvostepeni organ, odbija njen zahtjev. Medenica se potom obraća Komisiji Ministarstva zdravlja kao drugostepenom organu. Ministarstvo poništava odluku Fonda zdravstva, pa donosi rješenje kojim mu nalaže da predsjednici Vrhovnog suda isplati sve troškove boravka i liječenja u Švajcarskoj!

Bivši predsjednik Savjeta Fonda zdravstva Ivo Đurišić koji je u vremenu od osnivanja Fonda zdravstva, od 1991 – 1995. godine, bio član Savjeta Fonda zdravstva, a od 1995. do 2002. predsjednik Savjeta, kaže da veliki dio problema leži u institucionalnoj ravni.

„Kada sam ja bio u Fondu ta institucija je raspolagala sa sredstvima za zdravstvo, a Ministarstvo je imalo kontrolnu funkciju. U mom mandatu predsjednika imali smo godišnje oko 100 miliona eura iz doprinosa i bez problema obezbjeđivali ljekove, medicinske aparate, kao i ostalu opremu za zdravstvo. Podizali smo i zdravstvene objekte, kao i školovali kadrove u zdravstvu i dijelili stanove. Sve zdravstvene ustanove u to vrijeme, poslovale su pozitivno, i Fond nikada nije bio u gubitku.”

On navodi da dolaskom Miodraga Radunovića na čelo Ministarstva zdravlja, Vlada oduzima sredstva Fonda i prebacuje u budžet, pa sada o sredstvima odlučuje Ministartsvo zdravlja.

„U Fond stiže Kenan Hrapović ali on sada nema mogućnost da odlučuje o sredstvima potrebnim za zdravstvo. Računalo se da će zdravstvo ozdraviti odlaskom Radunovića, ali stiže Šegrt koji će krenuti u otvoreni rat sa Hrapovićem. Šegrt nema nikakav argument da je Hrapović uradio nešto nezakonito, ali Hrapović zna šta je sve Šegrt radio dok je bio direktor Meljina, koje su se estetske operacije vršile u Meljinama, za koje bolnica nije imala pravo da naplaćuje usluge od Ministarstva i Fonda”.

Đurišić smatra da su tandem Radunović-Šegrt krenuli u otvoreni sukob sa Fondom, jer Fond dobija sredstva od njih za svoje poslovanje, odnosno poslovanje zdravstva, ali i odbija problematične odluke Ministarstva.

„Hrapoviću ističe mandat i Šegrt koji predlaže direktora Fonda, traži novu ličnost, preko koje će sprovoditi svoju politiku. Ministarstvu nije bilo dovoljno što je Fondu oduzelo novac, već želi da kontroliše cijelu politiku Fonda i stavi je pod svoju ingerenciju”.

Đurišić vjeruje da je Šegrtov sukob sa Hrapovićem u stvari sukob Šegrta sa sopstvenim greškama koje pokušava prebaciti na Hrapovića.

Hrapovićevo direktorovanje, naročito prvo četvorogodište, kako smo detaljno pisali u tekstu Privilegovani i za privilegovane obilježavale su ozbiljne sumnje da u sprezi, pretežno sa Kliničkim centrom Crne Gore (u vremenu direktora Milana Mijovića), kroz tendere Fonda, otvara teren privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo