Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI NAPAD NA DRŽAVU: Vrijeme straha

Objavljeno prije

na

Ništa novo. I prošle sedmice gorio je automobil državnog službenika. Ovoga puta visokorangiranog policijskog inspektora, šefa Odsjeka za borbu protiv droge Dejana Kneževića, koji je na to mjesto postavljen prije godinu dana, kada je prešao iz Sektora za kriminalistiku. Njegov automobil zapaljen je u noći između 13. i 14. aprila ispred zgrade u kojoj stanuje, u centru Podgorice.

,,Ako je motiv paljenja vozila bio prijetnja ili zastrašivanje zbog moga profesionalnog angažovanja, postignut je suprotni efekat”, kazao je Knežević nakon napada. On je poručio da e nastaviti da radi na započetim predmetima.

Istim povodom oglasio se i Duško Marković, potpredsjednik Vlade i rukovodilac Ministarstva unutrašnjih poslova. On je oštro osudio paljenje Kneževićevog automobile. ,,To je u stvari napad na državu i njene namjere da se suoči sa nosiocima organizovanih kriminalnih grupa i njihovim aktivnostima”, kazao je Marković. ,,Uprava policije će najenergičnije raditi na rasvjetljavanju tog slučaja. Želim da svima pošaljem s ovog mjesta poruku da država to neće dozvoliti da će časni policijski službenici biti pod njenom zaštitom i uz punu podršku”.

Nije prvi put da Marković obećava da država neće dozvoliti napade na njene službenike odnosno na sebe, i da će najenergičnije raditi na otkrivanju i kažnjavanju napadača. Marković je slično obećao i kada je prije više od dvije godine po treći put zaredom napadnut načelnik barske policije Miloš Radulović, kome je, u decembru 2013. godine ispred stana bačena bomba.

,,Ako je neko mislio da na ovakav način može da se obračuna sa državom u ozbiljnoj je zabludi. Očigledno je da ulazimo u fazu sređivanja stanja u zemlji gdje kriminalci imaju sve manje prostora”, bio je odrešit Marković i tada.

Nakon tog čvrstog obećanja, desio se niz napada na službenike, policajce, advokate, koji su i dalje – nerazriješeni. Još ne znamo ko je prije petnaestak dana napao advokata Lazara Akovića, ko je bacio dinamit ispred kuće bivšeg visokog funkcionera ANB-a Duška Golubovića, ko je pretukao bivšeg načelnika CB Berane Veselina Krgovića, ko je ranio u nogu ispred njegove kuće Predraga Mitrovića, bivšeg šefa Uprave za sprječavanje pranja novca, ili Olega Obradovića, bivšeg direktora Telekoma i nekadašnjeg člana uprave Prve banke … Nerasvijetljen je i dalje cijeli niz napada i ubistava koji se povezuju se takozvanim kokainskim ratom.

Istovremeno, zbog napad na barskog načelnika Miloša Radulovića nakon više od dvije godine, 8. marta ove godine, osuđen je Podgoričanin Janko Vukadinović na svega – 19 mjeseci! Pri tom, Vukadinović je sam priznao krivicu. On je kazao da je on jedna od dvije osobe koje se vide da snimku, ali nije pojasnio motive napada na Radulovića. Iako je tvrdio da je ,,to uradio za sebe”, on je u sudnici saopštio da je ,,nekoliko dana ranije dobio informaciju gdje da baci bombu” .

Napadnuti načelnik barske policije, je kazao: ,,Okrivljenog nikad nijesam vidio i nikad nijesam radio nijedan predmet u kom je on učestvovao”. Tužilaštvo je Vukadinoviću, prije suđenja, nudilo sporazumno priznanje krivice, odnosno da robija dvije godine i sedam mjeseci. Vukadinović je prošao mnogo bolje. To je ta energična zaštita države i njenih službenika o kojoj je govorio Marković.

Prije nego što je Vukadinović priznao krivicu, u policiji su zbog napada na Radulovića ispitivani pripadnici tzv. barskog klana. ,,Neophodno je otkloniti svaku sumnju da iza napada na policajca Radulovića stoje barske kriminalne strukture i njihovi korumpirani pomagači u Osnovnom državnom tužilaštvu”, kazao je predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković.

Dok se ređa niz nerasvijetljenih ubistava i napada na policajce, državne službenike, advokate, dva se važna procesa odigravaju, ukazuju oni koji poznaju domaće bezbjednosne prilike. S jedne strane bukti sukob klanova vladajuće partije (Grand i Mojkovac), koji se bore da preuzmu kontrolu nad važnim državnim istražnim organima kako bi zaštitili sebe i svoje interese. To je prema mišljenju stručnjaka za bezbjednosne prilike i drugih izvora, rezultiralo i napadima na pojedince u bezbjednosnim strukturama.

S druge strane, ukazuju naši izvori, bukti kokainski rat, sa kojim se povezuju dva ubistva u Budvi, kada su živote izgubili nekadašnji poslanik LSCG Saša Marković (koji nije bio umiješan u kriminalne poslove) i njegov kum, budvanski ugostitelj Goran Đuričković. Policija nije spriječila ovaj zločin iako je Đuričković sa njima podijelio informaciju da mu se sprema profesionalna likvidacija.

Prema nezvaničnim tvrdnjama motiv za ta, ali i čitav niz kriminalnih obračuna koji traju od početka prošle godine jeste nestanak nekoliko stotina kilograma kokaina u Valensiji, španskoj luci. Navodno su ovdašnji nasljednici razrađenih kokainskih puteva prošvercovali dio te droge.

Dosadašnji napadi na pojedince u bezbjednosnim strukturama, ali i drugim važnim društvenim pozicijama, nerijetko su povezivani sa ova dva ,,rata”. Naravno, neki od napada su priče za sebe.

Nebojša Medojević, dugogodišnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost, kaže za Monitor da ne vjeruje, međutim, da u pozadini najnovijeg napada, na šefa Odsjeka za borbu protiv droge, stoji neki od ova dva procesa.

,,Paljenje auta inspektora Kneževića, na prvi pogled ne izgleda kao neka vrsta odmazde jakih narko klanova, jer se radi o suviše trivijalnom , banalnom napadu. Više navodi na odmazdu nekog sitnog narkodilera kojem se inspektor Knežević zamjerio, a koji čak možda i živi u blizini i zna kada i gdje Knežević

parkira auto, i imali li ili nema kamera”, kaže on, ukazujući da narko karteli rijetko pokreću akcije protiv funkcionera policije, tužilaštva , sudova ili političara i to samo u krajnjoj nuždi. ,,A akcije su ekstremne i profesionalno pripremane i odrađene i sa fatalnim posljedicama”.

,,S druge strane, nemam nikakve negativne informacije o Kneževiću, da se radi o korumpiranom policajcu koji radi sa narkodilerima, kakvih ima dosta u Upravi policije. Naprotiv, moje informacije govore da se radi o profesionalcu koji čestito obavlja svoj posao”, kaže Medojević. Da se radi o savjesnom policajcu tvrde i njegove kolege.

,,Ipak, treba imati u vidu da je režim u paničnom strahu od tzv. kotorskog klana , koji nije pod kontrolom režima i ANB-a i da je, po nalogu režima, policija krenula sa agresivnijim istragama prema Kotoranima, koji imaju međunarodne kontakte i respektabilan broj vojnika”, upozorava Medojević. On kaže da su do pojave Kotorana, veliki narko klanovi koji su ovdje operisali bili sastavni dio režima i imali logističku zaštitu ANB-a.

,,Na žalost, Crna Gora je postala važna tačka globalnih narkokartela i terorističkih organzacija , što je dovelo do jačanja lokalnih klanova. Godinama traju sukobi oko kontrole ovih poslova, a posljednjih mjeseci bijesni pravi rat u kom je već likvidirano desetak osoba, a da policija i ANB nijesu rasvijetlili nijedno ubistvo. Činjenica da Đukanović i Marković pojačavaju svoje obezbjeđenje najbolji je pokazatelj stanja ukupne bezbjednosti u državi”, tvrdi on.

,,Kotorani su dobri sa Lukom Bojovićem koji mrzi režim i misli da su oni iza ubistva njegovog brata. Režimski klanovi gube primat na primorju. Zato sada policija ide jako na njih. Ovi neće sjedjeti skrštenih ruku. Veoma su opasni, puni para, međunarodno povezani”, tvrdi za Monitor funkcioner koji dobro poznaje bezbjednosne prilike.

Dok bukte razni ratovi, jedno je jasno – malo ko je siguran ovdje dok sebe i svoju imovinu ne mogu zaštititi ni policijski službenici. I napadači na njih većinom ostaju –NN lica.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo