Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAJNA POLICIJA, LJEKARI I SUDSKA ADMINISTRACIJA: Štrajkuj ako smiješ

Objavljeno prije

na

Fridom haus je u najnovijem izvještaju Crnu Goru nagradio debelim minusom. Preselio je u djelimično slobodne zemlje ,,zbog narušenih ljudskih sloboda i ograničenja na slobodu mirnog okupljanja”.

Da je ovim izvještajem obuhvaćeno i ono što se proteklih dana dešavalo u vezi najavljenih štrajkova u Kliničkom centru i Osnovnom sudu u Podgorici, Đukanovićev lider u svemu i svačemu sigurno bi dobio još slabiju ocjenu kad je riječ o ljudskim slobodama.

Ljekari Kliničkog centra (KCCG) su najavili da će stupiti u štrajk 5. aprila zato što nadležni odbijaju da im povećaju zarade. Zakonom o zaradama u javnom sektoru predviđeni su koeficijenti od 6,6 do 8,2 za doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste, a hirurzi zahtijevaju dvaput veće. Dodatno ih je iritiralo što se ministar zdravlja Budimir Šegrt nije udostojio da doktorima medicine odgovori na zahtjev za povećanje koeficijenata.

Hirurzi su prošle sedmice Šegrta optužili za grubo kršenje Zakona o radu i ,,klasičan pokušaj obmane”. Ranije su poručili Šegrtu da, kao minimum ispod kojeg neće ići, zahtijevaju koeficijente 12 za doktore medicine, 18 za specijaliste i 19 za uže specijaliste. Primjera radi, sudije imaju koeficijent od 24, u Ministarstvu pravde daktilograf ima koeficijent 18.

U ime Sindikata doktora medicine Kliničkog centra, hirurg Predrag Bajić kazao je Vijestima da je štrajk posljednje sredstvo da se zaustavi dalja degradacija ljekara. Sindikat doktora medicine ima 737 registrovanih članova. Inače, u KCCG postoje tri sindikata doktora.

Štrajk je do daljnjeg odgođen nakon upozorenja menadžmenta da je svaka obustava rada u radno vrijeme kršenje zakona. Ljekarima je priprijećeno da će, bilo da se odluče za štrajk, bilo za minimalni rad, protiv njih biti pokrenut disciplinski postupak.

O problemima u zdravstvu raspravljalo se nedavno i u parlamentu, na premijerskom satu. Premijer Milo Đukanović je obavijestio javnost da ljekari specijalisti u KCCG imaju start 680 eura, ali da im na osnovu radnog staža i dežurstava plata izađe do 1.300 eura.

Komentarišući ovu premijerovu tvrdnju Bajić je rekao da se suma od 1.300 eura odnosi na 10 do 12 dežurstava i da ljekari žele platu za 184 sata, odnosno za osmočasovno radno vrijeme. ,,Nama ne treba prekovremeni rad, to sve ide preko naše grbače, nas i naše porodice”.

Đukanovićeve tirade inspirisale su i hirurga Aleksandra Mugošu da uputi otvoreno pismo premijeru Đukanoviću. U njemu mu je poručio: ,,Čistačica koja dođe da Vam čisti kuću zarađuje mnogo više nego subspecijalista u toku radnog vremena”.

Dr Liljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, objašnjava za Monitor zašto se Sindikat zdravstva umjesto štrajka odlučio za pregovore: ,,Sindikat zdravstva na čijem sam čelu ima oko 5000 članova zaposlenih u zdravstvu i odluka da se za pregovaračkim stolom pokuša doći do povećanja zarada je proizašla iz iskustva ranijeg pokušaja organizovanja štrajka. Tada su skoro svi kolege doktori potpisali odluku za štrajk kao i medicinske sestre, da bi preko noći bili pozivani od strane menandžmenta i sjutradan odustali od te namjere. Slično je bilo i sada, kada nisu uspjeli kolege iz Sindikata doktora da se objedine u istoj misiji.

Drugi razlog je što je po Sporazumu o minimumu procesa rada gotovo nemoguće štrajkovati u sistemu zdravstva, jer moraju da rade ambulante za hitne slučajeve i preglede, urgentni blokovi, transfuzija, mora se brinuti o hospitalizovanim pacijentima…Dosta procedura koje podrazumijevaju organizovanje rotirajućih doktora koji bi radili.

Pošto je zamisao bila da se štrajkuje samo u Kliničkom centru, a ne i ostalim zdravstvenim ustanovama, štrajk je unaprijed osuđen na propast”.

Ljiljana Krivokapić kaže da se nakon bilo kog upozorenja mora sjesti i razgovarati i da su ljekari tražili povećanje zarada za 30 odsto zaključno sa 2017. godinom. ,,Uspjeli smo da pregovaramo za 10 odsto do kraja godine, a nakon novog rebalansa budžeta nastavljamo pregovore o daljem povećanju zarada. Kada bi se povećale zarade za 20 odsto to bi bilo uvećanje budžeta za 20 miliona eura”.

Ona tvrdi da specijalisti u bolnicama i Kliničkom centru osim startne plate, na osnovu minulog rada, dežurstava i prekovremenog rada gde je on potreban, mogu zaraditi od 1200 do 1700 eura, ali to znači da oni rade cijele godine, vikendima, praznicima… Njima i medicinskim sestrama je, kaže Krivokapićeva, uvećanjem dežurstva sada planirano povećanje plata, dok ljekari u KBC-u imaju dodatno plaćen rad u komisijama, savjetima, odborima…

,,Mislim da samo zajedničkim naporima, uz argumente, možemo povećati zarade. Ali kako je startna osnova mala to je povećanje i sa sto odsto nedovoljno da bi zdravstveni radnici bili zadovoljni”, kaže Ljiljana Krivokapić.

Na štrajk su se pripremali i administrativni radnici u nekoliko crnogorskih osnovnoih sudova, ali njima je skrenuta pažnja da prvo za protest treba da dobiju zeleno svjetlo od Agencije za nacionalnu bezbjednost. Tako propisuje zakon.

O tome zašto je nezadovljna administracija u pravosuđu, razgovarali smo sa predsjednikom Sindikalne organizacije zaposlenih u Osnovnom sudu Podgorica i ovlašćenim članom Koordinacionog odbora ispred sindikalnih organizacija zaposlenih u sudovima i tužilaštvu Dejanom Đukićem.

,,Duboko sam razočaran ignorantskim ponašanjem države prema administraciji pravosudnih organa. Mjesecima zaposleni u pravosuđu pokušavaju da isprave nepravdu koju je donio Zakon o zaradama i koji im, po ko zna koji put, uzima dostojanstvo. Posebno, ako pri tom uzmemo u obzir činjenicu da namještenik (po rangiranju ima najmanji koeficijent u svim institucijama) u Skupštini Crne Gore ima znatno veći koeficijent nego samostalni referent u pravosuđu, a o tome odlučuje isključivo ministar finansija, koji je, kad je riječ o ovim pitanjima, alfa i omega države”, kaže Đukić. ,,Očekujemo novi krug pregovora sa ministrom pravde, koji se okrenuo problemima pravosuđa, predsjednikom Sudskog savjeta, predsjednikom Tužilačkog savjeta i predsjednicom Vrhovnog suda. Ali optimizam zaposlenih pao je ispod svakog nivoa”.

Optimizam, kad je riječ o zaradama, jedino ne splašnjava kod sudija osnovnih i viših sudova, Vrhovnog, Apelacionog i Ustavnog suda. Oni su dobro nagrađeni.

Administrativni radnici u pravosuđu i tužilaštvu, obajašnjava Đukić, traže uvećanje koeficijenta za svega 0,45, što je na godišnjem nivou 360.000 eura, a toliko novca gospoda iz grupe A i B potroše na telefonske razgovore u toku jedne godine. Pri tom, niko ne poziva na odgovornost grupe ili pojedince zbog bahatog ponašanja koje košta milione eura.

,,Odgovorno tvrdim da nijedna državna institucija nema ni obim, ni složenost poslova, ni fizičko angažovanje kakvo imaju zaposleni u pravosuđu. Osnovni sud u Podgorici ima 65 odsto od ukupnog broja predmeta u svim sudovima u Crnoj Gori. Zbog toga je Vrhovni sud odlučio da rastereti ovaj sud delegiranjem predmeta u ostale sudove. I, šta se dešava? Posljednja dva dana, valjda se čulo da više neće biti slanja predmeta u druge sudove, pojedini advokati predavali su ovom sudu i po 150 tužbi odjednom”, kaže Đukić.

Prilikom štrajka u pravosuđu, koji je organizovan krajem 2011. godine i kada su štrajkovali zaposleni u 22 suda, potpisan sporazum, koji, između ostalog, sadrži klauzulu da se do januara 2016. godine neće štrajkovati. U martu prošle godine donijet je novi Zakon o štrajku i, što je veoma simptomatično, Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru. A kakve su njihove odredbe? Član 18 Zakona o štrajku precizira da se u državnim organima može organizovati štrajk ukoliko se ne ugrožavaju nacionalna bezbjednost, bezbjednost imovine i lica, opšti interes građana… A odluku o tome donosi Agencija za nacionalnu bezbjednost!

,,Sasvim je jasno da će Agencija pravosuđe svrstati u djelatnost od opšteg interesa i štrajk oglasiti nezakonitim! A nezakoniti štrajk povlači otkaze! Pitamo se ko su autori i potpisnici ovakvog zakona? Zbog toga su zaposleni u pravosuđu odlučili da se obrate Ustavnom sudu Crne Gore”, kaže Đukić.

U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore kazali su nam da nijedan zakon o štrajku država u okruženju nema odredbu po kojoj tajna policija odlučuje da li zaposleni u javnom sektoru mogu štrajkovati ili ne. Pomenutom odredbom crnogorskog zakona njihovo pravo na štrajk praktično može da suspenduje – tajna policija!

Svi nezadovoljni

– Niko u zdravstvu nije zadovoljan zaradama – ni medicinske sestre ni doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Doktorima iz domova zdravlja zarada se ne obračunava po granskom kolektivnom ugovoru, tako da izabrani doktor i tim koji sa njim radi može da zaradi i do 1300 eura. Međutim, doktori u centrima za podršku ne mogu zaraditi ništa više osim osnovne plate po koeficijentu za specijaliste iz granskog kolektivnog ugovora i minulog rada, što je jako malo, nedovoljno i neprihvatljivo. To važi i za sestre koje rade sa njima. Oni ne rade praznicima i vikendom, samo za vrijeme redovnog radnog vremena za razliku od specijalista na bolničkom nivou i otuda razlika u zaradama na tim nivoima, kaže dr Ljiljana Krivokapić.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo