Fridom haus je u najnovijem izvještaju Crnu Goru nagradio debelim minusom. Preselio je u djelimično slobodne zemlje ,,zbog narušenih ljudskih sloboda i ograničenja na slobodu mirnog okupljanja”.
Da je ovim izvještajem obuhvaćeno i ono što se proteklih dana dešavalo u vezi najavljenih štrajkova u Kliničkom centru i Osnovnom sudu u Podgorici, Đukanovićev lider u svemu i svačemu sigurno bi dobio još slabiju ocjenu kad je riječ o ljudskim slobodama.
Ljekari Kliničkog centra (KCCG) su najavili da će stupiti u štrajk 5. aprila zato što nadležni odbijaju da im povećaju zarade. Zakonom o zaradama u javnom sektoru predviđeni su koeficijenti od 6,6 do 8,2 za doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste, a hirurzi zahtijevaju dvaput veće. Dodatno ih je iritiralo što se ministar zdravlja Budimir Šegrt nije udostojio da doktorima medicine odgovori na zahtjev za povećanje koeficijenata.
Hirurzi su prošle sedmice Šegrta optužili za grubo kršenje Zakona o radu i ,,klasičan pokušaj obmane”. Ranije su poručili Šegrtu da, kao minimum ispod kojeg neće ići, zahtijevaju koeficijente 12 za doktore medicine, 18 za specijaliste i 19 za uže specijaliste. Primjera radi, sudije imaju koeficijent od 24, u Ministarstvu pravde daktilograf ima koeficijent 18.
U ime Sindikata doktora medicine Kliničkog centra, hirurg Predrag Bajić kazao je Vijestima da je štrajk posljednje sredstvo da se zaustavi dalja degradacija ljekara. Sindikat doktora medicine ima 737 registrovanih članova. Inače, u KCCG postoje tri sindikata doktora.
Štrajk je do daljnjeg odgođen nakon upozorenja menadžmenta da je svaka obustava rada u radno vrijeme kršenje zakona. Ljekarima je priprijećeno da će, bilo da se odluče za štrajk, bilo za minimalni rad, protiv njih biti pokrenut disciplinski postupak.
O problemima u zdravstvu raspravljalo se nedavno i u parlamentu, na premijerskom satu. Premijer Milo Đukanović je obavijestio javnost da ljekari specijalisti u KCCG imaju start 680 eura, ali da im na osnovu radnog staža i dežurstava plata izađe do 1.300 eura.
Komentarišući ovu premijerovu tvrdnju Bajić je rekao da se suma od 1.300 eura odnosi na 10 do 12 dežurstava i da ljekari žele platu za 184 sata, odnosno za osmočasovno radno vrijeme. ,,Nama ne treba prekovremeni rad, to sve ide preko naše grbače, nas i naše porodice”.
Đukanovićeve tirade inspirisale su i hirurga Aleksandra Mugošu da uputi otvoreno pismo premijeru Đukanoviću. U njemu mu je poručio: ,,Čistačica koja dođe da Vam čisti kuću zarađuje mnogo više nego subspecijalista u toku radnog vremena”.
Dr Liljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, objašnjava za Monitor zašto se Sindikat zdravstva umjesto štrajka odlučio za pregovore: ,,Sindikat zdravstva na čijem sam čelu ima oko 5000 članova zaposlenih u zdravstvu i odluka da se za pregovaračkim stolom pokuša doći do povećanja zarada je proizašla iz iskustva ranijeg pokušaja organizovanja štrajka. Tada su skoro svi kolege doktori potpisali odluku za štrajk kao i medicinske sestre, da bi preko noći bili pozivani od strane menandžmenta i sjutradan odustali od te namjere. Slično je bilo i sada, kada nisu uspjeli kolege iz Sindikata doktora da se objedine u istoj misiji.
Drugi razlog je što je po Sporazumu o minimumu procesa rada gotovo nemoguće štrajkovati u sistemu zdravstva, jer moraju da rade ambulante za hitne slučajeve i preglede, urgentni blokovi, transfuzija, mora se brinuti o hospitalizovanim pacijentima…Dosta procedura koje podrazumijevaju organizovanje rotirajućih doktora koji bi radili.
Pošto je zamisao bila da se štrajkuje samo u Kliničkom centru, a ne i ostalim zdravstvenim ustanovama, štrajk je unaprijed osuđen na propast”.
Ljiljana Krivokapić kaže da se nakon bilo kog upozorenja mora sjesti i razgovarati i da su ljekari tražili povećanje zarada za 30 odsto zaključno sa 2017. godinom. ,,Uspjeli smo da pregovaramo za 10 odsto do kraja godine, a nakon novog rebalansa budžeta nastavljamo pregovore o daljem povećanju zarada. Kada bi se povećale zarade za 20 odsto to bi bilo uvećanje budžeta za 20 miliona eura”.
Ona tvrdi da specijalisti u bolnicama i Kliničkom centru osim startne plate, na osnovu minulog rada, dežurstava i prekovremenog rada gde je on potreban, mogu zaraditi od 1200 do 1700 eura, ali to znači da oni rade cijele godine, vikendima, praznicima… Njima i medicinskim sestrama je, kaže Krivokapićeva, uvećanjem dežurstva sada planirano povećanje plata, dok ljekari u KBC-u imaju dodatno plaćen rad u komisijama, savjetima, odborima…
,,Mislim da samo zajedničkim naporima, uz argumente, možemo povećati zarade. Ali kako je startna osnova mala to je povećanje i sa sto odsto nedovoljno da bi zdravstveni radnici bili zadovoljni”, kaže Ljiljana Krivokapić.
Na štrajk su se pripremali i administrativni radnici u nekoliko crnogorskih osnovnoih sudova, ali njima je skrenuta pažnja da prvo za protest treba da dobiju zeleno svjetlo od Agencije za nacionalnu bezbjednost. Tako propisuje zakon.
O tome zašto je nezadovljna administracija u pravosuđu, razgovarali smo sa predsjednikom Sindikalne organizacije zaposlenih u Osnovnom sudu Podgorica i ovlašćenim članom Koordinacionog odbora ispred sindikalnih organizacija zaposlenih u sudovima i tužilaštvu Dejanom Đukićem.
,,Duboko sam razočaran ignorantskim ponašanjem države prema administraciji pravosudnih organa. Mjesecima zaposleni u pravosuđu pokušavaju da isprave nepravdu koju je donio Zakon o zaradama i koji im, po ko zna koji put, uzima dostojanstvo. Posebno, ako pri tom uzmemo u obzir činjenicu da namještenik (po rangiranju ima najmanji koeficijent u svim institucijama) u Skupštini Crne Gore ima znatno veći koeficijent nego samostalni referent u pravosuđu, a o tome odlučuje isključivo ministar finansija, koji je, kad je riječ o ovim pitanjima, alfa i omega države”, kaže Đukić. ,,Očekujemo novi krug pregovora sa ministrom pravde, koji se okrenuo problemima pravosuđa, predsjednikom Sudskog savjeta, predsjednikom Tužilačkog savjeta i predsjednicom Vrhovnog suda. Ali optimizam zaposlenih pao je ispod svakog nivoa”.
Optimizam, kad je riječ o zaradama, jedino ne splašnjava kod sudija osnovnih i viših sudova, Vrhovnog, Apelacionog i Ustavnog suda. Oni su dobro nagrađeni.
Administrativni radnici u pravosuđu i tužilaštvu, obajašnjava Đukić, traže uvećanje koeficijenta za svega 0,45, što je na godišnjem nivou 360.000 eura, a toliko novca gospoda iz grupe A i B potroše na telefonske razgovore u toku jedne godine. Pri tom, niko ne poziva na odgovornost grupe ili pojedince zbog bahatog ponašanja koje košta milione eura.
,,Odgovorno tvrdim da nijedna državna institucija nema ni obim, ni složenost poslova, ni fizičko angažovanje kakvo imaju zaposleni u pravosuđu. Osnovni sud u Podgorici ima 65 odsto od ukupnog broja predmeta u svim sudovima u Crnoj Gori. Zbog toga je Vrhovni sud odlučio da rastereti ovaj sud delegiranjem predmeta u ostale sudove. I, šta se dešava? Posljednja dva dana, valjda se čulo da više neće biti slanja predmeta u druge sudove, pojedini advokati predavali su ovom sudu i po 150 tužbi odjednom”, kaže Đukić.
Prilikom štrajka u pravosuđu, koji je organizovan krajem 2011. godine i kada su štrajkovali zaposleni u 22 suda, potpisan sporazum, koji, između ostalog, sadrži klauzulu da se do januara 2016. godine neće štrajkovati. U martu prošle godine donijet je novi Zakon o štrajku i, što je veoma simptomatično, Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru. A kakve su njihove odredbe? Član 18 Zakona o štrajku precizira da se u državnim organima može organizovati štrajk ukoliko se ne ugrožavaju nacionalna bezbjednost, bezbjednost imovine i lica, opšti interes građana… A odluku o tome donosi Agencija za nacionalnu bezbjednost!
,,Sasvim je jasno da će Agencija pravosuđe svrstati u djelatnost od opšteg interesa i štrajk oglasiti nezakonitim! A nezakoniti štrajk povlači otkaze! Pitamo se ko su autori i potpisnici ovakvog zakona? Zbog toga su zaposleni u pravosuđu odlučili da se obrate Ustavnom sudu Crne Gore”, kaže Đukić.
U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore kazali su nam da nijedan zakon o štrajku država u okruženju nema odredbu po kojoj tajna policija odlučuje da li zaposleni u javnom sektoru mogu štrajkovati ili ne. Pomenutom odredbom crnogorskog zakona njihovo pravo na štrajk praktično može da suspenduje – tajna policija!
Svi nezadovoljni
– Niko u zdravstvu nije zadovoljan zaradama – ni medicinske sestre ni doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Doktorima iz domova zdravlja zarada se ne obračunava po granskom kolektivnom ugovoru, tako da izabrani doktor i tim koji sa njim radi može da zaradi i do 1300 eura. Međutim, doktori u centrima za podršku ne mogu zaraditi ništa više osim osnovne plate po koeficijentu za specijaliste iz granskog kolektivnog ugovora i minulog rada, što je jako malo, nedovoljno i neprihvatljivo. To važi i za sestre koje rade sa njima. Oni ne rade praznicima i vikendom, samo za vrijeme redovnog radnog vremena za razliku od specijalista na bolničkom nivou i otuda razlika u zaradama na tim nivoima, kaže dr Ljiljana Krivokapić.
Veseljko KOPRIVICA
Stav2 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice