Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAJNA POLICIJA, LJEKARI I SUDSKA ADMINISTRACIJA: Štrajkuj ako smiješ

Objavljeno prije

na

ljiljana-krivokapic-2

Fridom haus je u najnovijem izvještaju Crnu Goru nagradio debelim minusom. Preselio je u djelimično slobodne zemlje ,,zbog narušenih ljudskih sloboda i ograničenja na slobodu mirnog okupljanja”.

Da je ovim izvještajem obuhvaćeno i ono što se proteklih dana dešavalo u vezi najavljenih štrajkova u Kliničkom centru i Osnovnom sudu u Podgorici, Đukanovićev lider u svemu i svačemu sigurno bi dobio još slabiju ocjenu kad je riječ o ljudskim slobodama.

Ljekari Kliničkog centra (KCCG) su najavili da će stupiti u štrajk 5. aprila zato što nadležni odbijaju da im povećaju zarade. Zakonom o zaradama u javnom sektoru predviđeni su koeficijenti od 6,6 do 8,2 za doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste, a hirurzi zahtijevaju dvaput veće. Dodatno ih je iritiralo što se ministar zdravlja Budimir Šegrt nije udostojio da doktorima medicine odgovori na zahtjev za povećanje koeficijenata.

Hirurzi su prošle sedmice Šegrta optužili za grubo kršenje Zakona o radu i ,,klasičan pokušaj obmane”. Ranije su poručili Šegrtu da, kao minimum ispod kojeg neće ići, zahtijevaju koeficijente 12 za doktore medicine, 18 za specijaliste i 19 za uže specijaliste. Primjera radi, sudije imaju koeficijent od 24, u Ministarstvu pravde daktilograf ima koeficijent 18.

U ime Sindikata doktora medicine Kliničkog centra, hirurg Predrag Bajić kazao je Vijestima da je štrajk posljednje sredstvo da se zaustavi dalja degradacija ljekara. Sindikat doktora medicine ima 737 registrovanih članova. Inače, u KCCG postoje tri sindikata doktora.

Štrajk je do daljnjeg odgođen nakon upozorenja menadžmenta da je svaka obustava rada u radno vrijeme kršenje zakona. Ljekarima je priprijećeno da će, bilo da se odluče za štrajk, bilo za minimalni rad, protiv njih biti pokrenut disciplinski postupak.

O problemima u zdravstvu raspravljalo se nedavno i u parlamentu, na premijerskom satu. Premijer Milo Đukanović je obavijestio javnost da ljekari specijalisti u KCCG imaju start 680 eura, ali da im na osnovu radnog staža i dežurstava plata izađe do 1.300 eura.

Komentarišući ovu premijerovu tvrdnju Bajić je rekao da se suma od 1.300 eura odnosi na 10 do 12 dežurstava i da ljekari žele platu za 184 sata, odnosno za osmočasovno radno vrijeme. ,,Nama ne treba prekovremeni rad, to sve ide preko naše grbače, nas i naše porodice”.

Đukanovićeve tirade inspirisale su i hirurga Aleksandra Mugošu da uputi otvoreno pismo premijeru Đukanoviću. U njemu mu je poručio: ,,Čistačica koja dođe da Vam čisti kuću zarađuje mnogo više nego subspecijalista u toku radnog vremena”.

Dr Liljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, objašnjava za Monitor zašto se Sindikat zdravstva umjesto štrajka odlučio za pregovore: ,,Sindikat zdravstva na čijem sam čelu ima oko 5000 članova zaposlenih u zdravstvu i odluka da se za pregovaračkim stolom pokuša doći do povećanja zarada je proizašla iz iskustva ranijeg pokušaja organizovanja štrajka. Tada su skoro svi kolege doktori potpisali odluku za štrajk kao i medicinske sestre, da bi preko noći bili pozivani od strane menandžmenta i sjutradan odustali od te namjere. Slično je bilo i sada, kada nisu uspjeli kolege iz Sindikata doktora da se objedine u istoj misiji.

Drugi razlog je što je po Sporazumu o minimumu procesa rada gotovo nemoguće štrajkovati u sistemu zdravstva, jer moraju da rade ambulante za hitne slučajeve i preglede, urgentni blokovi, transfuzija, mora se brinuti o hospitalizovanim pacijentima…Dosta procedura koje podrazumijevaju organizovanje rotirajućih doktora koji bi radili.

Pošto je zamisao bila da se štrajkuje samo u Kliničkom centru, a ne i ostalim zdravstvenim ustanovama, štrajk je unaprijed osuđen na propast”.

Ljiljana Krivokapić kaže da se nakon bilo kog upozorenja mora sjesti i razgovarati i da su ljekari tražili povećanje zarada za 30 odsto zaključno sa 2017. godinom. ,,Uspjeli smo da pregovaramo za 10 odsto do kraja godine, a nakon novog rebalansa budžeta nastavljamo pregovore o daljem povećanju zarada. Kada bi se povećale zarade za 20 odsto to bi bilo uvećanje budžeta za 20 miliona eura”.

Ona tvrdi da specijalisti u bolnicama i Kliničkom centru osim startne plate, na osnovu minulog rada, dežurstava i prekovremenog rada gde je on potreban, mogu zaraditi od 1200 do 1700 eura, ali to znači da oni rade cijele godine, vikendima, praznicima… Njima i medicinskim sestrama je, kaže Krivokapićeva, uvećanjem dežurstva sada planirano povećanje plata, dok ljekari u KBC-u imaju dodatno plaćen rad u komisijama, savjetima, odborima…

,,Mislim da samo zajedničkim naporima, uz argumente, možemo povećati zarade. Ali kako je startna osnova mala to je povećanje i sa sto odsto nedovoljno da bi zdravstveni radnici bili zadovoljni”, kaže Ljiljana Krivokapić.

Na štrajk su se pripremali i administrativni radnici u nekoliko crnogorskih osnovnoih sudova, ali njima je skrenuta pažnja da prvo za protest treba da dobiju zeleno svjetlo od Agencije za nacionalnu bezbjednost. Tako propisuje zakon.

O tome zašto je nezadovljna administracija u pravosuđu, razgovarali smo sa predsjednikom Sindikalne organizacije zaposlenih u Osnovnom sudu Podgorica i ovlašćenim članom Koordinacionog odbora ispred sindikalnih organizacija zaposlenih u sudovima i tužilaštvu Dejanom Đukićem.

,,Duboko sam razočaran ignorantskim ponašanjem države prema administraciji pravosudnih organa. Mjesecima zaposleni u pravosuđu pokušavaju da isprave nepravdu koju je donio Zakon o zaradama i koji im, po ko zna koji put, uzima dostojanstvo. Posebno, ako pri tom uzmemo u obzir činjenicu da namještenik (po rangiranju ima najmanji koeficijent u svim institucijama) u Skupštini Crne Gore ima znatno veći koeficijent nego samostalni referent u pravosuđu, a o tome odlučuje isključivo ministar finansija, koji je, kad je riječ o ovim pitanjima, alfa i omega države”, kaže Đukić. ,,Očekujemo novi krug pregovora sa ministrom pravde, koji se okrenuo problemima pravosuđa, predsjednikom Sudskog savjeta, predsjednikom Tužilačkog savjeta i predsjednicom Vrhovnog suda. Ali optimizam zaposlenih pao je ispod svakog nivoa”.

Optimizam, kad je riječ o zaradama, jedino ne splašnjava kod sudija osnovnih i viših sudova, Vrhovnog, Apelacionog i Ustavnog suda. Oni su dobro nagrađeni.

Administrativni radnici u pravosuđu i tužilaštvu, obajašnjava Đukić, traže uvećanje koeficijenta za svega 0,45, što je na godišnjem nivou 360.000 eura, a toliko novca gospoda iz grupe A i B potroše na telefonske razgovore u toku jedne godine. Pri tom, niko ne poziva na odgovornost grupe ili pojedince zbog bahatog ponašanja koje košta milione eura.

,,Odgovorno tvrdim da nijedna državna institucija nema ni obim, ni složenost poslova, ni fizičko angažovanje kakvo imaju zaposleni u pravosuđu. Osnovni sud u Podgorici ima 65 odsto od ukupnog broja predmeta u svim sudovima u Crnoj Gori. Zbog toga je Vrhovni sud odlučio da rastereti ovaj sud delegiranjem predmeta u ostale sudove. I, šta se dešava? Posljednja dva dana, valjda se čulo da više neće biti slanja predmeta u druge sudove, pojedini advokati predavali su ovom sudu i po 150 tužbi odjednom”, kaže Đukić.

Prilikom štrajka u pravosuđu, koji je organizovan krajem 2011. godine i kada su štrajkovali zaposleni u 22 suda, potpisan sporazum, koji, između ostalog, sadrži klauzulu da se do januara 2016. godine neće štrajkovati. U martu prošle godine donijet je novi Zakon o štrajku i, što je veoma simptomatično, Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru. A kakve su njihove odredbe? Član 18 Zakona o štrajku precizira da se u državnim organima može organizovati štrajk ukoliko se ne ugrožavaju nacionalna bezbjednost, bezbjednost imovine i lica, opšti interes građana… A odluku o tome donosi Agencija za nacionalnu bezbjednost!

,,Sasvim je jasno da će Agencija pravosuđe svrstati u djelatnost od opšteg interesa i štrajk oglasiti nezakonitim! A nezakoniti štrajk povlači otkaze! Pitamo se ko su autori i potpisnici ovakvog zakona? Zbog toga su zaposleni u pravosuđu odlučili da se obrate Ustavnom sudu Crne Gore”, kaže Đukić.

U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore kazali su nam da nijedan zakon o štrajku država u okruženju nema odredbu po kojoj tajna policija odlučuje da li zaposleni u javnom sektoru mogu štrajkovati ili ne. Pomenutom odredbom crnogorskog zakona njihovo pravo na štrajk praktično može da suspenduje – tajna policija!

Svi nezadovoljni

– Niko u zdravstvu nije zadovoljan zaradama – ni medicinske sestre ni doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Doktorima iz domova zdravlja zarada se ne obračunava po granskom kolektivnom ugovoru, tako da izabrani doktor i tim koji sa njim radi može da zaradi i do 1300 eura. Međutim, doktori u centrima za podršku ne mogu zaraditi ništa više osim osnovne plate po koeficijentu za specijaliste iz granskog kolektivnog ugovora i minulog rada, što je jako malo, nedovoljno i neprihvatljivo. To važi i za sestre koje rade sa njima. Oni ne rade praznicima i vikendom, samo za vrijeme redovnog radnog vremena za razliku od specijalista na bolničkom nivou i otuda razlika u zaradama na tim nivoima, kaže dr Ljiljana Krivokapić.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo