Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUTKINJA IVANA BECIĆ PRIHVATILA JEMSTVO KOREANSKOG „KRIPTO MOGULA“: Preko kripto love do slobode

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Podgorici treba da odluči o žalbi tužioca Harisa Šabotića, kako bi sudsko rješenje o prihvatanju kaucije za korejske biznismene Do Kvona i Chand Juna postalo pravosnažno. Sudovi SAD, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom

 

Južnokoreanac Do Hjeong Kvon jedan je od osnivača i izvršni direktor firme TerraLabs, iz koje su potekle dvije nekada popularne kriptovalute Terra i Luna. Firma je funkcionisala i rasla sve do maja prošle godine, kada su njihove cijene pale skoro na nulu. Do Kvon je toliko bio popularan u svijetu kripto biznisa da je u svjetskim medijima dobio status „kripto mogula“, a magazin Forbes ga je 2019. godine istakao kao vodećeg mladog lidera u kategoriji finansije i rizični kapital.

Pad vrijednosti njegovih kriptovaluta pogodio je šire kripto tržište i većina sličnih internet novčanica doživjela je pad. Procjenjuje se da je kripto industrija izgubila 42 milijarde dolara, dok su mnogi investitori kompanije TerraLabs ostali bez životne ušteđevine. Sudovi Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Zbog optužbi za kriminalno udruživanje Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom.

Iako je tvrdio da ne postoji nadležnost država za „imovinu na internetu“, Do Kvon se dugo krio po svijetu. Nakon gotovo godinu, u martu, isplivao je u Crnoj Gori, i   na podgoričkom aerodromu uhapšen sa lažnim pasošima i pod drugim imenom.

Američki sudski organi su nedugo nakon hapšenja podigli optužnicu protiv korejskog biznismena, dok su interesovanje za njega izrazili i Singapur i Južna Koreja, čije optužnice odavno čekaju Do Kwona. Međutim, ministar pravde Marko Kovač kazao je da će se korejski državljani Do Kvon i njegov dugogodišnji poslovni suradnik Hon Čand Jun, takođe uhapšen na aerodromu sa lažnim ispravama, izručiti tek nakon što se protiv njih okončaju sudski postupci u Crnoj Gori.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici je prošle sedmice počelo suđenje Koreancima zbog falsifikovanja službene isprave. Osnovni tužilac Haris Šabotić podigao je optužni predlog, u kojem se sumnjiče da su falsifikovali pasoš Kostarike, kao i pasoš i ličnu kartu Belgije. Koreanci su se izjasnili kao nevini i ponudili po 400.000 eura jemstva, kako bi ih sud pustio da izađu iz zatvora.

Njihov pravni zastupnik – advokat Branko Anđelić tražio je da se ublaži mjera nadzora, tako što bi im se odredio kućni pritvor. Do Kwon i Chand Jun garantovali su da neće napuštati stan, da će se javljati nadležnom organu i da će se odazivati na svaki poziv suda. Tokom suđenja bi boravili u aprtmanu, koji je registrovan na podgoričku firmu Dalla Nonna čiji je vlasnik Anđelićeva supruga.

„Jednostavna odluka za sudiju. Moji klijenti nemaju namjeru da nigdje bježe, prosto njihov život nije kriminalan i u svjetlu ovakvih dokaza njima nije u interesu ništa sem istine i potvrde njihove odbrane da pasoši nisu falsifikovani“, rekao je Anđelić Vijestima.

Sutkinja Ivana Becić prihvatila je jemstvo Južnokorejaca dan nakon sudskog ročišta. Tužilac se žalio na ovu odluku, pa će Do Kvon i njegov saradnik u zatvoru ostati dok rješenje suda ne postane pravosnažno.

Šabotić se jemstvu protivio i na ročištu. Tada je rekao da je ponuda neuvjerljiva i da ponuđeni iznos neće garantovati njihovo prisustvo u Crnoj Gori, kada se zna o  o kakvom profilu biznismena je riječ. Obojica su tvrdili da će njihove žene uplatiti jemstvo i da su srednjeg imovnog stanja. Chand Jun je, međutim, sudu rekao da je „težak“ otprilike pet miliona eura, dok Do Kvon o svom imovnom stanju nije želio da govori u prisustvu medija.

„Za ovim licima su raspisane dvije Interpolove crvene potjernice i uhvaćeni su na aerodormu prilikom pokušaja da napuste zemlju. Protiv njih se vode krivični postupci u drugim državama, pa ne vidim ništa što ih veže da ostanu u državi. Garancije koje pominju me nijesu uvjerile“, kazao je Šabotić.

Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Monitora. Prema nezvaničnim podacima našeg lista, tužilac je sve šta je rekao pred sudom detaljnije obrazložio u žalbi na sudsko rješenje o prihvatanju jemstva. U rješenju navodno nije precizirano kako će jemstvo biti uplaćeno, niti je precizirano da kripto biznismeni ne smiju napuštati stan. Takođe, nije pojašnjeno kojim će se mjerama nadzora obezbijediti prisustvo korejskog dua – da li će biti praćeni posredstvom nanogice ili će prostorije obezbjeđivati policija.

Osnovni sud u Podgorici tvrdi da je uz prihvaćeno jemstvo korejskim državljanima određena i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Napominju da se na navedeno rješenje žalilo Osnovno državno tužilaštvo.

„S tim u vezi, sud je cijenio da jemstvo uz izrečenu mjeru nadzora, kao mjeru prisustva okrivljenih i za nesmetano vođenje postupka, u znatnoj mjeri supstituiše pritvor“, navodi se u odgovoru suda na pitanja Monitora.

Oni su, međutim, kazali da nijesu nadležni za sprovođenje mjere nadzora, već je to u nadležnosti Uprave policije. Odgovorili su i da još nijesu odlučili o vraćanju predmeta korejskim državljanima koje je tražila odbrana.

Do Kvon i Chang Jun traže da im se vrate svi predmeti koji su „privremeno oduzeti“ prilikom hapšenja, a koji se ne nalaze u spisima krivičnog predmeta koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom. U spisima ovog predmeta nalaze se samo lična dokumenta i putne isprave, dok su dodatno oduzeti drugi dokumenti, lap-topovi, mobilni telefoni i druga oprema. Svjetski mediji pišu da bi na tim uređajima mogla da se nalazi vrijedna imovina korejskih biznismena u kriptovalutama. Sud je prihvatio predlog odbrane da se zvanično, posredstvom međunarodne pravne pomoći, Kostarika i Belgija pitaju da li su pasoši falsifikovani. Tužilac je na ročištu kazao da bi to bespotrebno odužilo proces, s obzirom da su svi dokazi sadržani u prepiskama podgoričkog Interpola, Europola i policije San Hozea (Kostarika). Sud je prihvatio predlog advokata Anđelića. Anđelić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Monitora.

Za ovaj slučaj do sada su se interesovali mediji od Južne Koreje do Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo svi biznis portali, novine i magazini pišu o uhapšenom kripto mogulu. Crna Gora je dospjela na naslovnice svjetskih finansijskih magazina i portala. Na žalost, ne zbog državne ekonomije.

 

Nikola Jovanović: Kako Koreancima sloboda, a Božoviću zatvor?

Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović (DF) pitao je kako je moguće da je državljanima Južne Koreje omogućeno da se brane sa slobode, a da se predsjedniku Opštine Milu Božoviću određuje pritvor do dva mjeseca. Predsjednik budvanskog DF-a uhapšen je 13. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.

„Istovremeno se odlukom Višeg suda predsjedniku Opštine Budva određuje pritvor do dva mjeseca i ne prihvata se odluka SO Budva i peticija preko 4.000 građana da mu se odredi blaža mjera obezbjeđenja. Lica koja su puštena da se brane sa slobode su uhapšena prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore sa lažnim dokumentima, dok se Milo Božović nalazio u svom porodičnom domu. Izgleda da je najveći problem što je za pet godina napuštao Crnu Goru uglavnom službeno, 55 puta, i svaki put se vraćao u Budvu, gdje živi i obavlja funkciju predsjednika“, naglasio je Jovanović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo