Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi za jednog

Objavljeno prije

na

Premijer Milo Đukanović uspio je da pored brojnih državničkih obaveza izdvoji vrijeme da promoviše vlastiti biznis.

On se ove sedmice obratio crnogorskim srednjoškolcima u okviru škole Preduzetništvo i inovacija za mlade, organizovane na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), čiji je Đukanović vlasnik skupa sa Veselinom Vukotićem, Draganom Vukčevićem i Tomislavom Čelebićem. Petodnevna škola bila je svojevrsna promocija tog univerziteta, odnosno upisa na UDG. Svim prisutnim srednjoškolcima vlasnici su ponudili i 10 odsto popusta ukoliko se odluče za njihov univerzitet.

U službu promocije Đukanovićevog ličnog biznisa tokom pet dana stavili su se i mnogi crnogorski ministri, savjetnici u Vladi, te direktori državnih institucija i komisija koji su tim povodom posjetili UDG. Neki, poput ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, to su činili sasvim otvoreno.

Ivanović, inače predavač na UDG-u, savjetovao je srednjoškolce: ,,Pogledao bih da li je broj zaposlenih studenata koji su završili fakultet na UDG veći ili manji od studenata sa drugih fakulteta. Realni svijet je put kojim bih ja išao pri odabiru fakulteta. Ubijeđivao vas li ne, ja sam siguran da ćemo imati dovoljno studenata i iz godine u godinu i da će taj broj rasti”, kazao je na kraju ministar Ivanović.

Bez ubjeđivanja, kaže zvanična statistika, broj srednjoškolaca koji upisuju UDG iz godine u godinu pada. Školske 2011/12. broj upisanih studenata na UDG-u, prema podacima Monstata, pao je za 21 odsto u odnosu na godinu ranije. Manje studenata, manje novca. A desetine miliona, krediti koje je kompanija Univerzitats podigla da bi pokrenula privatni univerzitet, stigli su na naplatu. Prema evidenciji Uprave za nekretnine kompanija Đukanovića i njegovih prijatelja zadužila se gotovo 30 miliona eura. Više izvora Monitora tvrdi da Univerzitats ne otplaćuje redovno te kredite.

Ivanović o tome nije govorio. Nije pojasnio ni gdje se to vodi evidencija o uspjehu zapošljavanja studenata sa UDG-a u odnosu na druge univerzitete. Ili se u realnom svijetu ministra poljoprivrede zna da poslodavci rađe primaju premijerove studente. Kao što je u istom svijetu nekažnjivo kad javni funkcioner koristi svoju funkciju za lično bogaćenje.

U Vladi se prave blesavi. Ono – šta ime veze što ministri promovišu privatni premijerov biznis.

Ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović, jedan od govornika u okviru škole na UDG-u, posvjedočio je da je obrazovni sistem Crne Gore otvoren i da je u toj oblasti potrebno biti bez predrasuda. ,,To znači da ne dijelimo fakultete niti univerzitete po vlasničkoj ili nekoj drugoj strukturi, već treba da znamo da je naša budućnost sticanje što više znanja da bi ga primijenili u svojoj porodici, u svojoj sredini i u svojoj državi i doprinijeli ukupnom razvoju”, naglasio je Stijepović.

Agitovanje za UDG nije jedino što je crnogorska vlada uradila za univerzitet Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Njihov univerzitet počeo je da radi u septembru 2007. godine, iako je dozvolu za rad dobio u aprilu 2010. godine.

Osim što su mnogi fakulteti na UDG-u počeli da rade bez dozvole i licence, uz prećutnu saglasnost obrazovnih vlasti, pred kraj mandata Igora Lukšića, na posljednjoj sjednici njegove vlade donešena je odluka da se UDG-u dodijeli iz budžeta 90 hiljada eura, pošto su neke studije sa tog univerziteta proglašene za studije od javnog interesa. Prethodno je izmijenjen Zakon o visokom obrazovanju kako bi bilo moguće finansirati privatne univerzitete iz državne kase.

Profesorica Branka Bošnjak upozoravala je tada da je konflikt interesa postojao i kada je sastavljan Zakon o visokom obrazovanju, ali i kada je usvojena odluka o finansiranju privatnih univerziteta. ,,Nerealno je da se finansiraju programi na privatnim ustanovama koji postoje i na državnom univerzitetu. Možda nose drugačije ime, ali program je isti. UDG ima velike kredite i probleme zbog otplaćivanja, pa je Vlada donijela zakon i odluku da bi malo pomogla tu instituciju”, ocijenila je ona tada.

,,Konflikt interesa je posebna tema. Kako je moguće da tijelo koje je imenovala Vlada akredituje univerzitet čiji je jedan od suvlasnika premijer”, pitali su i iz Centra za monitoring (CEMI).

Istovremeno, novca za državni univerzitet sve je manje. Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Vladu pred Novu godinu da poveća budžet za UCG. U otvorenom pismu Đukanoviću, CGO je tražila od njega da u skladu sa svojim nadležnostima, utiče na poboljšanje finansijske situacije na UCG.

,,Država ima neobičan odnos prema državnom univerzitetu koji se ogleda i u nedovoljnom budžetu koji se opredjeljuje za njega, dok istovremeno izdvaja 200 hiljada eura za finansiranje studenata privatnih fakulteta, i to na smjerovima koji postoje na državnom UCG”, naveli su u pismu iz te NVO. Oni su podsjetili da je Vlada smanjivala budžet UCG uvijek sa istim obrazloženjem – da fakulteti ostvaruju značajne prihode od školarina i privrednih djelatnosti, pa samim tim mogu obezbijediti novac za normalno funkcionisanje.

„Čudno je onda što isti princip ne važi sada za privatne univerzitete”, smatrali su u CGO.

Oni su podsjetili da su neki fakulteti na državnom univerzitetu na kojima se izučavaju prirodne nauke i umjetnost u ozbiljnim problemima, a da zavise u cijelosti od državnog budžeta, kao jedinog izvora finansiranja. „Smanjenje budžeta otvara pitanje opstanka ovih fakulteta, što bi moglo da ima dalekosežne posljedice za crnogorsko društvo”.

Đukanović se nije obazirao na pismo. Nijesu odgovarali ni njegovi ministri zaljubljeni u znanje, od Stijepovića do Ivanovića.

Strašnije, nije se čuo ni glas Univerziteta. Ne računajući pojedince koji odavno upozoravaju da se državni univerzitet sistematski uništava i urušava u korist privatnog biznisa Đukanoivća. Rektor, ni ostali funkcioneri državnog univerziteta, uostalom, nijesu se oglasili ni sada kada vlada vrbuje srednjoškolce da upišu Đukanovićev univerzitet. Kao da ih se ne tiče. Ili su zadovoljni?

,,Polazeći od sebe koji sam nakon 15 godina vršenja vlasti, 2006. odlučio da se oprobam u biznisu, a što sam spreman da savjetujem svom sinu, to želim i vama – budućnost je u preduzetništvu. Zbog toga je jako važno da usvajate sva ona znanja koja će vas osposobiti da sjutra možete sa puno samopouzdanja pokrenuti preduzetničku inicijativu”, poručio je Đukanović srednjoškolcima.

Premijer im jedino nije pojasnio da je, ako planiraju njegovim preduzetničkim stopama, prije znanja bitnije da posjeduju državu. Pa kad zagusti iz državne kase pripomogneš biznis, banku, univerzitet, šta već imaš. Ili pozoveš ministre da ti reklamiraju proizvod.

Svi za jednog.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo