Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi za jednog

Objavljeno prije

na

Premijer Milo Đukanović uspio je da pored brojnih državničkih obaveza izdvoji vrijeme da promoviše vlastiti biznis.

On se ove sedmice obratio crnogorskim srednjoškolcima u okviru škole Preduzetništvo i inovacija za mlade, organizovane na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), čiji je Đukanović vlasnik skupa sa Veselinom Vukotićem, Draganom Vukčevićem i Tomislavom Čelebićem. Petodnevna škola bila je svojevrsna promocija tog univerziteta, odnosno upisa na UDG. Svim prisutnim srednjoškolcima vlasnici su ponudili i 10 odsto popusta ukoliko se odluče za njihov univerzitet.

U službu promocije Đukanovićevog ličnog biznisa tokom pet dana stavili su se i mnogi crnogorski ministri, savjetnici u Vladi, te direktori državnih institucija i komisija koji su tim povodom posjetili UDG. Neki, poput ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, to su činili sasvim otvoreno.

Ivanović, inače predavač na UDG-u, savjetovao je srednjoškolce: ,,Pogledao bih da li je broj zaposlenih studenata koji su završili fakultet na UDG veći ili manji od studenata sa drugih fakulteta. Realni svijet je put kojim bih ja išao pri odabiru fakulteta. Ubijeđivao vas li ne, ja sam siguran da ćemo imati dovoljno studenata i iz godine u godinu i da će taj broj rasti”, kazao je na kraju ministar Ivanović.

Bez ubjeđivanja, kaže zvanična statistika, broj srednjoškolaca koji upisuju UDG iz godine u godinu pada. Školske 2011/12. broj upisanih studenata na UDG-u, prema podacima Monstata, pao je za 21 odsto u odnosu na godinu ranije. Manje studenata, manje novca. A desetine miliona, krediti koje je kompanija Univerzitats podigla da bi pokrenula privatni univerzitet, stigli su na naplatu. Prema evidenciji Uprave za nekretnine kompanija Đukanovića i njegovih prijatelja zadužila se gotovo 30 miliona eura. Više izvora Monitora tvrdi da Univerzitats ne otplaćuje redovno te kredite.

Ivanović o tome nije govorio. Nije pojasnio ni gdje se to vodi evidencija o uspjehu zapošljavanja studenata sa UDG-a u odnosu na druge univerzitete. Ili se u realnom svijetu ministra poljoprivrede zna da poslodavci rađe primaju premijerove studente. Kao što je u istom svijetu nekažnjivo kad javni funkcioner koristi svoju funkciju za lično bogaćenje.

U Vladi se prave blesavi. Ono – šta ime veze što ministri promovišu privatni premijerov biznis.

Ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović, jedan od govornika u okviru škole na UDG-u, posvjedočio je da je obrazovni sistem Crne Gore otvoren i da je u toj oblasti potrebno biti bez predrasuda. ,,To znači da ne dijelimo fakultete niti univerzitete po vlasničkoj ili nekoj drugoj strukturi, već treba da znamo da je naša budućnost sticanje što više znanja da bi ga primijenili u svojoj porodici, u svojoj sredini i u svojoj državi i doprinijeli ukupnom razvoju”, naglasio je Stijepović.

Agitovanje za UDG nije jedino što je crnogorska vlada uradila za univerzitet Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Njihov univerzitet počeo je da radi u septembru 2007. godine, iako je dozvolu za rad dobio u aprilu 2010. godine.

Osim što su mnogi fakulteti na UDG-u počeli da rade bez dozvole i licence, uz prećutnu saglasnost obrazovnih vlasti, pred kraj mandata Igora Lukšića, na posljednjoj sjednici njegove vlade donešena je odluka da se UDG-u dodijeli iz budžeta 90 hiljada eura, pošto su neke studije sa tog univerziteta proglašene za studije od javnog interesa. Prethodno je izmijenjen Zakon o visokom obrazovanju kako bi bilo moguće finansirati privatne univerzitete iz državne kase.

Profesorica Branka Bošnjak upozoravala je tada da je konflikt interesa postojao i kada je sastavljan Zakon o visokom obrazovanju, ali i kada je usvojena odluka o finansiranju privatnih univerziteta. ,,Nerealno je da se finansiraju programi na privatnim ustanovama koji postoje i na državnom univerzitetu. Možda nose drugačije ime, ali program je isti. UDG ima velike kredite i probleme zbog otplaćivanja, pa je Vlada donijela zakon i odluku da bi malo pomogla tu instituciju”, ocijenila je ona tada.

,,Konflikt interesa je posebna tema. Kako je moguće da tijelo koje je imenovala Vlada akredituje univerzitet čiji je jedan od suvlasnika premijer”, pitali su i iz Centra za monitoring (CEMI).

Istovremeno, novca za državni univerzitet sve je manje. Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Vladu pred Novu godinu da poveća budžet za UCG. U otvorenom pismu Đukanoviću, CGO je tražila od njega da u skladu sa svojim nadležnostima, utiče na poboljšanje finansijske situacije na UCG.

,,Država ima neobičan odnos prema državnom univerzitetu koji se ogleda i u nedovoljnom budžetu koji se opredjeljuje za njega, dok istovremeno izdvaja 200 hiljada eura za finansiranje studenata privatnih fakulteta, i to na smjerovima koji postoje na državnom UCG”, naveli su u pismu iz te NVO. Oni su podsjetili da je Vlada smanjivala budžet UCG uvijek sa istim obrazloženjem – da fakulteti ostvaruju značajne prihode od školarina i privrednih djelatnosti, pa samim tim mogu obezbijediti novac za normalno funkcionisanje.

„Čudno je onda što isti princip ne važi sada za privatne univerzitete”, smatrali su u CGO.

Oni su podsjetili da su neki fakulteti na državnom univerzitetu na kojima se izučavaju prirodne nauke i umjetnost u ozbiljnim problemima, a da zavise u cijelosti od državnog budžeta, kao jedinog izvora finansiranja. „Smanjenje budžeta otvara pitanje opstanka ovih fakulteta, što bi moglo da ima dalekosežne posljedice za crnogorsko društvo”.

Đukanović se nije obazirao na pismo. Nijesu odgovarali ni njegovi ministri zaljubljeni u znanje, od Stijepovića do Ivanovića.

Strašnije, nije se čuo ni glas Univerziteta. Ne računajući pojedince koji odavno upozoravaju da se državni univerzitet sistematski uništava i urušava u korist privatnog biznisa Đukanoivća. Rektor, ni ostali funkcioneri državnog univerziteta, uostalom, nijesu se oglasili ni sada kada vlada vrbuje srednjoškolce da upišu Đukanovićev univerzitet. Kao da ih se ne tiče. Ili su zadovoljni?

,,Polazeći od sebe koji sam nakon 15 godina vršenja vlasti, 2006. odlučio da se oprobam u biznisu, a što sam spreman da savjetujem svom sinu, to želim i vama – budućnost je u preduzetništvu. Zbog toga je jako važno da usvajate sva ona znanja koja će vas osposobiti da sjutra možete sa puno samopouzdanja pokrenuti preduzetničku inicijativu”, poručio je Đukanović srednjoškolcima.

Premijer im jedino nije pojasnio da je, ako planiraju njegovim preduzetničkim stopama, prije znanja bitnije da posjeduju državu. Pa kad zagusti iz državne kase pripomogneš biznis, banku, univerzitet, šta već imaš. Ili pozoveš ministre da ti reklamiraju proizvod.

Svi za jednog.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo