Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi za jednog

Objavljeno prije

na

Premijer Milo Đukanović uspio je da pored brojnih državničkih obaveza izdvoji vrijeme da promoviše vlastiti biznis.

On se ove sedmice obratio crnogorskim srednjoškolcima u okviru škole Preduzetništvo i inovacija za mlade, organizovane na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), čiji je Đukanović vlasnik skupa sa Veselinom Vukotićem, Draganom Vukčevićem i Tomislavom Čelebićem. Petodnevna škola bila je svojevrsna promocija tog univerziteta, odnosno upisa na UDG. Svim prisutnim srednjoškolcima vlasnici su ponudili i 10 odsto popusta ukoliko se odluče za njihov univerzitet.

U službu promocije Đukanovićevog ličnog biznisa tokom pet dana stavili su se i mnogi crnogorski ministri, savjetnici u Vladi, te direktori državnih institucija i komisija koji su tim povodom posjetili UDG. Neki, poput ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, to su činili sasvim otvoreno.

Ivanović, inače predavač na UDG-u, savjetovao je srednjoškolce: ,,Pogledao bih da li je broj zaposlenih studenata koji su završili fakultet na UDG veći ili manji od studenata sa drugih fakulteta. Realni svijet je put kojim bih ja išao pri odabiru fakulteta. Ubijeđivao vas li ne, ja sam siguran da ćemo imati dovoljno studenata i iz godine u godinu i da će taj broj rasti”, kazao je na kraju ministar Ivanović.

Bez ubjeđivanja, kaže zvanična statistika, broj srednjoškolaca koji upisuju UDG iz godine u godinu pada. Školske 2011/12. broj upisanih studenata na UDG-u, prema podacima Monstata, pao je za 21 odsto u odnosu na godinu ranije. Manje studenata, manje novca. A desetine miliona, krediti koje je kompanija Univerzitats podigla da bi pokrenula privatni univerzitet, stigli su na naplatu. Prema evidenciji Uprave za nekretnine kompanija Đukanovića i njegovih prijatelja zadužila se gotovo 30 miliona eura. Više izvora Monitora tvrdi da Univerzitats ne otplaćuje redovno te kredite.

Ivanović o tome nije govorio. Nije pojasnio ni gdje se to vodi evidencija o uspjehu zapošljavanja studenata sa UDG-a u odnosu na druge univerzitete. Ili se u realnom svijetu ministra poljoprivrede zna da poslodavci rađe primaju premijerove studente. Kao što je u istom svijetu nekažnjivo kad javni funkcioner koristi svoju funkciju za lično bogaćenje.

U Vladi se prave blesavi. Ono – šta ime veze što ministri promovišu privatni premijerov biznis.

Ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović, jedan od govornika u okviru škole na UDG-u, posvjedočio je da je obrazovni sistem Crne Gore otvoren i da je u toj oblasti potrebno biti bez predrasuda. ,,To znači da ne dijelimo fakultete niti univerzitete po vlasničkoj ili nekoj drugoj strukturi, već treba da znamo da je naša budućnost sticanje što više znanja da bi ga primijenili u svojoj porodici, u svojoj sredini i u svojoj državi i doprinijeli ukupnom razvoju”, naglasio je Stijepović.

Agitovanje za UDG nije jedino što je crnogorska vlada uradila za univerzitet Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Njihov univerzitet počeo je da radi u septembru 2007. godine, iako je dozvolu za rad dobio u aprilu 2010. godine.

Osim što su mnogi fakulteti na UDG-u počeli da rade bez dozvole i licence, uz prećutnu saglasnost obrazovnih vlasti, pred kraj mandata Igora Lukšića, na posljednjoj sjednici njegove vlade donešena je odluka da se UDG-u dodijeli iz budžeta 90 hiljada eura, pošto su neke studije sa tog univerziteta proglašene za studije od javnog interesa. Prethodno je izmijenjen Zakon o visokom obrazovanju kako bi bilo moguće finansirati privatne univerzitete iz državne kase.

Profesorica Branka Bošnjak upozoravala je tada da je konflikt interesa postojao i kada je sastavljan Zakon o visokom obrazovanju, ali i kada je usvojena odluka o finansiranju privatnih univerziteta. ,,Nerealno je da se finansiraju programi na privatnim ustanovama koji postoje i na državnom univerzitetu. Možda nose drugačije ime, ali program je isti. UDG ima velike kredite i probleme zbog otplaćivanja, pa je Vlada donijela zakon i odluku da bi malo pomogla tu instituciju”, ocijenila je ona tada.

,,Konflikt interesa je posebna tema. Kako je moguće da tijelo koje je imenovala Vlada akredituje univerzitet čiji je jedan od suvlasnika premijer”, pitali su i iz Centra za monitoring (CEMI).

Istovremeno, novca za državni univerzitet sve je manje. Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Vladu pred Novu godinu da poveća budžet za UCG. U otvorenom pismu Đukanoviću, CGO je tražila od njega da u skladu sa svojim nadležnostima, utiče na poboljšanje finansijske situacije na UCG.

,,Država ima neobičan odnos prema državnom univerzitetu koji se ogleda i u nedovoljnom budžetu koji se opredjeljuje za njega, dok istovremeno izdvaja 200 hiljada eura za finansiranje studenata privatnih fakulteta, i to na smjerovima koji postoje na državnom UCG”, naveli su u pismu iz te NVO. Oni su podsjetili da je Vlada smanjivala budžet UCG uvijek sa istim obrazloženjem – da fakulteti ostvaruju značajne prihode od školarina i privrednih djelatnosti, pa samim tim mogu obezbijediti novac za normalno funkcionisanje.

„Čudno je onda što isti princip ne važi sada za privatne univerzitete”, smatrali su u CGO.

Oni su podsjetili da su neki fakulteti na državnom univerzitetu na kojima se izučavaju prirodne nauke i umjetnost u ozbiljnim problemima, a da zavise u cijelosti od državnog budžeta, kao jedinog izvora finansiranja. „Smanjenje budžeta otvara pitanje opstanka ovih fakulteta, što bi moglo da ima dalekosežne posljedice za crnogorsko društvo”.

Đukanović se nije obazirao na pismo. Nijesu odgovarali ni njegovi ministri zaljubljeni u znanje, od Stijepovića do Ivanovića.

Strašnije, nije se čuo ni glas Univerziteta. Ne računajući pojedince koji odavno upozoravaju da se državni univerzitet sistematski uništava i urušava u korist privatnog biznisa Đukanoivća. Rektor, ni ostali funkcioneri državnog univerziteta, uostalom, nijesu se oglasili ni sada kada vlada vrbuje srednjoškolce da upišu Đukanovićev univerzitet. Kao da ih se ne tiče. Ili su zadovoljni?

,,Polazeći od sebe koji sam nakon 15 godina vršenja vlasti, 2006. odlučio da se oprobam u biznisu, a što sam spreman da savjetujem svom sinu, to želim i vama – budućnost je u preduzetništvu. Zbog toga je jako važno da usvajate sva ona znanja koja će vas osposobiti da sjutra možete sa puno samopouzdanja pokrenuti preduzetničku inicijativu”, poručio je Đukanović srednjoškolcima.

Premijer im jedino nije pojasnio da je, ako planiraju njegovim preduzetničkim stopama, prije znanja bitnije da posjeduju državu. Pa kad zagusti iz državne kase pripomogneš biznis, banku, univerzitet, šta već imaš. Ili pozoveš ministre da ti reklamiraju proizvod.

Svi za jednog.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo