Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Iznevjerena očekivanja

Objavljeno prije

na

Čelnicima vodećih albanskih stranaka, Nove demokratske snage FORCA Nazifu Cungu i Demokratske partije (DP) Fatmiru Đeki, obećanja Demokratske partije socijalista i njezinog lidera Mila Đukanovića dovoljna su garancija. Jer, DPS je obećao a, kao što je opštepoznato, u ta se obećanja može pouzdati, da će referenduma o statusu opštine Malesija s mjesnim centrom Tuzi, svakako biti. Iako niko sa sigurnošću ne zna kada će se to desiti, oni procjenjuju da to nije ni previše važno. Ko još pamti što je sve od 1997. do 2006. godine, neposredno pred referendum, izdogovarano i potpisano o statusu i nacionalnim pravima Albanaca, a nije ispoštovano. Zato su, kako tvrdi u izjavi za Monitor najdugovječniji albanski postkomunistički političar u Crnoj Gori i predsjednik Demokratskog saveza Mehmet Bardhi, prava Albanaca u ovoj državi danas gora nego ikada ranije. „Dijelom, odgovornost za to snose sami Albanci, odnosno lideri nacionalnih stranaka koji su bez busole i ikakvih kriterijuma potrčali i trče da nađu mjesto u skutima vlasti”, smatra on. Bardhi tu svakako ne misli samo na svog koalicionog partnera Đeku, već i na FORCU, koja je na prethodnim izborima procentualno osvojila najveći broj glasova Albanaca. Iako su njezini čelnici isticali da neće voditi servilnu politiku prema centralnoj vlasti za koju su godinama žestoko optuživali Demokratsku uniju Albanaca, to je obećanje iznevjereno samo par sedmica kasnije. Zabrinuti da bi u novoj kombinatorici mogao biti ugrožen njihov posjed, odnosno lokalna vlast u Ulcinju, oni su pristali da praktično bez ikakvih uslova podrže novu Đukanovićevu vladu. Nezvanično se navodi da će njihovi kadrovi biti zastupljeni tek u Ministarstvu obrazovanja, Sekretarijatu za kapitalne investicije i u Agenciji za upravljanje morskim dobrom. Što je još paradoksalnije, u Sporazumu koji su neposredno nakon izbora potpisali s DPS-om, obavezali su se da će podržati i njezinog kandidata za predsjednika Crne Gore. Od DPS-a očekuju tek da ispuni još neka svoja obećanja koja bi se trebala definisati naknadno aneksom tog sporazuma. Istovremeno, vraćanjem u opštinsku upravu u Ulcinju bivših funkcionera lokalne vlasti lagano otvaraju prostor da i DPS postane dio vladajuće koalicije koju trenutno čine FORCA, DP, SDP i Građanski pokret Perspektiva.

Takva politika, pomiješana s izuzetno slabim rezultatima u vođenju lokalne samouprave u proteklih 16 mjeseci, dovela je do velikog razočarenja njihovih glasača i građana Ulcinja, jer su obećanja i očekivanja bila zaista velika. Zato informacije s terena govore da znatan dio njihovog biračkog tijela neće poslušati svoje lidere i 7. aprila podržati predsjedničkog kandidata DPS-a Filipa Vujanovića. Tim prije, što nema nikakvih značajnijih pomaka u rješavanju povraćaja imovine u uvali Valdanos, kao ni statusa opštine Tuzi.

U teškoj poziciji sada je lider Građanske inicijative Vaselj Siništaj, koji je na posljednjim izborima učestvovao na poslaničkoj listi Force za jedinstvo, a koja je od albanskih stranaka i koalicija imala proporcionalno najviše glasova u Malesiji. Siništaj, nezadovoljan politikom koju nakon izbora vodi njegov koalicioni partner, odbio je da se on ili članovi njegove grupacije nađu u bilo kojoj funkciji u izvršnoj vlasti. Sada smatra da je kucnuo čas da se DPS primora da u zamjenu za podršku Vujanoviću na izborima odredi tačan datum referenduma za samostalnu opštinu. Čini se da te spremnosti u DPS-u iz nekoliko razloga nema, iako su ga u srijedu Svetozar Marović i njegovi saradnici pokušavali uvjeriti u suprotno. Najprije, jasno je da se bez glasova iz Malesije vladajuća stranka teško može nadati pobjedi na opštinskim izborima u Podgorici naredne godine. A to je za DPS izuzetno veliki ulog da bi pristala na ucjene Siništaja ili čelnika Albanske alternative Đerđa Camaja, partnera Đekine DP. Uostalom, lider DPS-a u Malesiji Nikola Gegaj prvih dana januara jasno je saopštio da će „konsultativni referendum o punopravnom statusu opštine Tuzi biti održan tokom 2014. godine”. Stoga ne čudi što politički direktor Đukanovićevih i Marovićevih socijalista Tarzan Milošević govori o proceduri koju je nužno ispuniti kako bi Tuzi postali opština, a koja bi, kada bi sve išlo po loju u ovom slučaju trajala barem još četiri mjeseca. Za politiku žrtvovanja Malesije Podgorici Đukanović je, inače, uvijek imao prećutnu podršku zvanične Tirane i Prištine. No, Siništaju se veoma žuri, jer zna da vrijeme toj ideji ne ide u prilog. U pravu je svakako i Đeka koji tvrdi da bez podrške glasača DPS-a referendum u Malesiji ne može uspjeti. Kao što DPS sada može da formira vlast u Ulcinju s kim god to poželi. To je upravo ona pozicija koja vladajućoj partiji omogućava ležeran, marovićevski odnos prema svojim novim koalicionim partnerima. Liderima albanskih političkih stranaka i koalicija u crnogorskom parlamentu preostalo je samo da koketiraju sa zvaničnicima u Podgorici za mrvice vlasti ili da budu opozicija. „Izjave naših poslanika ponižavajuće su za albanske glasače. Nakon decenije i po Albanci više nemaju nijedno ministarsko mjesto u Vladi Crne Gore. I taj nedostatak se osjeća u kulturi, obrazovanju, turizmu, ekonomiji, unutrašnjim i spoljnim poslovima, poljoprivredi, a posebno u resoru manjinske politike”, kaže za naš nedjeljnik novinar i publicista Ibrahim Berjaši. On smatra da bi Nacionalni savjet Albanaca trebalo da okupi sve političke predstavnike te zajednice u Skupštini Crne Gore kako bi formulisali jedinstvene zahtjeve o njihovom statusu u ovoj zemlji.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo