Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dok ćuti struka

Objavljeno prije

na

Više od dvije stotine građana Budve podržalo je peticiju koju je pokrenula grupa mještana naselja Gospoština i MZ Stari grad, kojom se od Skupštine opštine zahtijeva da uvede moratorijum na primjenu urbanističkog plana DUP Budva – Centar, koji zahvata uži priobalni pojas grada, od Mogrena do Zavale. Stavljanje spornog DUP-a van snage građani traže četiri godine nakon njegovog usvajanja, kada su se uvjerili da priča o gradnji dvadesetak solitera visine od 11 do 24 sprata ucrtanih duž morske obale nisu puke fantazije planera za daleku budućnost, već realnost koja prijeti da ugrozi normalan život u ovom gradu.

DUP Budva-Centar usvojen je 2008. godine kao spisak želja građevinske mafije, čvrste sprege nosioca republičke i lokalne vlasti, tajkuna i korumpiranih planera.

Kontroverzni DUP Budva-Centar autorsko je djelo lokalne uprave i profesora beogradskog Arhitektonskog fakulteta Miodraga Ralevića, sa kojim su se nezadovoljni Budvani i fizički obračunavali u prostorijama gradske uprave.

Potpis na trajno uništenje Budve, na pretvaranje malog mediteranskog grada u grad kula i solitera, u crnogorski Vankuver, kako je navedeno u zvaničnom tekstu plana, dao je tadašnji ministar uređenja prostora Branimir Gvozdenović.

Izmjenama i dopunama plana dvije godine kasnije, urbanistički parametri DUP-a dodatno su uvećani zaslugom ministra Predraga Sekulića, koji se takođe oprobao u ulozi vodećeg državnog urbaniste. Bivši ministar velikodušno je dodavao nove spratove i kvadrate uticajnim tajkunima, kako na plaži Mogren tako i na parcelama u srcu grada i duž Slovenske obale.

Peticija je dostavljena svim parlamentarnim strankama u Budvi, dok je građani mogu potpisivati u nekoliko gradskih kafića i restorana. Potrebno je 300 potpisa kako bi ovaj zahtjev građana bio uvršten u dnevni red skupštinskog zasijedanja, o kome će se odbornici moći izjašnjavati.

„Grad poput Budve koji je živio u kontinuitetu duže od 2.000 godina došao je do ruba propadanja zbog zaduženosti, prodaje u bescjenje svoje prostorne supstance, razorne pohlepe pojedinaca, kratkovidosti uprave i nemara njegovih žitelja. DUP Budva-Centar destruira prirodu, klimu, reljef, geologiju, insolaciju i vjetrove, te izaziva seizmičke rizike i ugrožava bezbjednost svih građana”, upozoravaju nezadovoljni građani.

U peticiji se navodi da razlozi koji idu u prilog predlogu o stavljanju van snage ovog plana, prije svega su „što DUP nije usaglašen sa planovima višeg reda, nije poštovao urbano-planerske norme o naseljenosti stanovnika po hektaru i što je dominantno monostrukturnim planiranjem vikend-apartman stanova obesmislio grad kao multisadržajni i multifunkcionalni urbani prostor”.

Između ostalog se ocjenjuje: „Usvajajući DUP Budva-Centar naša vlast je usvojila plan visokog ličnog i privatnog profita koji će se ostvariti na štetu grada i njegovih stanovnika”.

Organizatori peticije zatražili su stručno mišljenje od dekana Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Gorana Radovića i predsjednika Inženjerske komore Crne Gore Branislava Glavatovića. Uzalud.

Dekan Radović je kazao kako nije dovoljno upoznat sa planom DUP Budva-Centar da bi iznio svoj stav i objasnio kako obrazovna institucija kojom rukovodi visokostručna mišljenja daje samo na zahtjev državnih organa i institucija i to uz unaprijed potpisan ugovor o predmetnom poslu.

Od Inženjerske komore Budvani nisu dobili ni toliko.

Lakonski odgovor dekana Radovića ukazuje na indiferentnost koju su vodeće stručne i državne institucije pokazale u slučaju agresivne urbanizacije Crnogorskog primorja, naročito budvanske rivijere. Prema ovom problemu odnose se kao da je u pitanju teritorija neke druge države a ne ekonomski najvredniji prostor Crne Gore.

Dekan Arhitektonskog fakulteta ne zna gotovo ništa o urbanističkom planu koji degradira područje turističkog centra Crne Gore, čije će posljedice – kao što je sam kazao u autorskom tekstu o urbanističkom haosu u crnogorskim gradovima – „kao takve ostati možda i za nekoliko stotina godina”.

Arhitektonski fakultet je prosvjetno-naučna ustanova koja nije spremna da pred javnost iznese stručan stav o dramatičnoj urbanizaciji Budve, dok njeni profesori uz visoke honorare učestvuju u reviziji pomenutog DUP-a ali i drugih planskih dokumenata za teritoriju ove Opštine.

Docent Arhitektonskog fakulteta Svetislav Popović, kao predsjednik Recenzione komisije DUP-a Budva-Centar, dao je zeleno svjetlo budvanskim soliterima i hiljadama novih stanova upravo u zonama koje su strateški opredijeljene za razvoj visokokvalitetnog turizma.

Redovni profesor i bivši dekan podgoričkog fakulteta Aleksandar Keković bio je na čelu revizione komisije za donošenje Prostornog plana Opštine Budva, kojim su urbanizovani prirodni dragulji rivijere poput Miločera, Zavale, plaže Mogren, brda Spas….

Dok je Ralević ucrtavao stambene komplekse i kule u Budvi, Bečićima i Petrovcu, dekani dva fakulteta, beogradskog – koji je dobio visokoprofitne poslove izrade urbanističkih planova Opštine – i podgoričkog, Vladislav Mako i Goran Radović, ukrstili su profesorske angažmane. Mako je honorarni predavač u Podgorici a Radović u Beogradu.

Na zahtjeve građana koji od urbanističke degradacije pokušavaju da zaštite svoju imovinu i pravo na normalan život, oglušile su se i druge državne institucije.

Prije svih Ustavni sud Crne Gore koji je bezrezervno stao u zaštitu interesa građevinskog lobija u Budvi. Što se može reći i za Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje redovno odbacuje sve krivične prijave građana i dokaze o kršenju zakona od strane obrađivača plana i organa lokalne uprave.

Pojedini građani Budve podnijeli su 2009. godine Ustavnom sudu inicijativu za poništenje odluke SO Budva o usvajanju plana DUP Budva-Centar, sa dokazima o drastičnom nepoštovanju planova višeg reda, Prostornog plana Crne Gore i Opštine, Generalnog plana Budva-Bečići i kršenju zakonskih propisa koji regulišu oblast planiranja prostora i gradnje objekata.

Ustavni sud kojim predsjedava sudija Milan Marković te sudije Miodrag Latković, Desanka Lopičić, Zoran Smolović i Fetija Međedović odbio je inicijative građana iz formalnih, a ne suštinskih razloga, uz obrazloženje da je zakonska procedura donošenja plana ispoštovana. Sud je uvažio stav Ministarstva uređenja prostora i lokalne uprave u Budvi, onih koje su planove na nezakonit način i donijeli.

Građani Budve obratili su se Sudu za ljudska prava u Strazburu od kojeg već četiri godine čekaju odgovor. Kakav će stav zauzeti odbornici SO Budva pokazaće se uskoro.

Nekad i sad

Pojedinačne inicijative građana pred Ustavnim sudom za ocjenu zakonitosti usvojenih planova u ranijem periodu imale su sretniji epilog. Budvani su uspjeli da obore dva plana, GUP dijela Opštine i DUP Sveti Stefan-Šumet upravo zbog nepoštovanja planova višeg reda. Zanimljivo je da je prilikom odlučivanja o planu Sveti Stefan jedan od sudija Ustavnog suda kojim je predsjedavao Blagota Mitrić, bio i sudija Radovan Đukanović.

Sud je jednoglasno uvažio inicijativu jednog građanina Budve na veliko nezadovoljstvo lokalne uprave. Vlast u Budvi bila je i tada u rukama DPS-a, dok je u fotelji premijera Vlade sjedio Milo Đukanović, sin sudije koji je podržao iznijete argumente građana Budve.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo