Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Oni troše, svi plaćamo

Objavljeno prije

na

Nakon odluke da penzioneri u 2013. godini ne dobiju zakonom garantovanu povišicu od tri odsto, na red za plaćanje vladinog kriznog harača došli su i zapošljeni.

Demonstrirajući potpuno odsustvo saosjećanja ili makar spoznaje o teškim ekonomskim uslovima u kojima živi većina građana Crne Gore, kabinet Mila Đukanovića parlamentu je predložio da se nova poreska opterećenja nametnu svima čija je bruto plata veća od 400 eura.

,,Veoma sam svjestan da su mjere koje smo preduzeli oko kriznog poreza nepopularne”, demonstrirao je premijer Đukanović svoj doživljaj socijalne osjetljivosti, ,,imao sam prilike da razgovaram sa predstavnicima oba sindikata i da pokažem razumijevanje za ono što je njihova uloga u društvu”. A onda je naglasio vlastite prioritete: ,,Moraju i oni razumjeti da je pozicija predsjednika Vlade da vodi računa da nam država ne bankrotira i da možemo potrošiti onoliko koliko stvaramo”.

Premijeru i ministrima nije zasmetalo ni to što država od tih 400 eura već uzima trećinu na ime raznih poreza i doprinosa, tako da zapošljeni koje su naumili dodatno oporezovati zapravo primaju manje od 270 eura. Što su zarade veće, veći je i procenat koji uzima država. U prosjeku, kažu stručnjaci, nekih 45 odsto onoga što zaradimo umjesto u naše džepove ode u državnu kasu. To, u suštini, znači da zapošljeni u Crnoj Gori za državu rade od početka godine do sredine juna, a tek tada počnu raditi za sebe i svoju familiju. Pod uslovom da prime svih 12 plata koje zarade. Pokazalo se, međutim, da to nije dovoljno. Domovina zove, odnosno, vlast traži…

Vlada se, naknadno, umilostivila i prihvatila amandmane poslanika DPSDP koalicije. Tako smo dobili kompromisno rješenje – poreska stopa za zarade manje od 479 eura (720 u bruto iznosu) ostaće nepromijenjena, dok će oni sa većim zaradama umjesto dosadašnjih devet, biti oporezovani po stopi od 15 odsto.

Od koga su, to su čak i pristojne „antikrizne” mjere. Njihov najveći kvalitet prepoznaje se u selektivnosti koju je parlament nametnuo Đukanovićevoj Vladi. Usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica odnose se tek na svakog četvrtog zapošljenog. Zato što tri četvrtine preostalih primaju platu manju od prosječne. Da je za poređenje, recimo, uzeta vrijednost potrošačke korpe, proporcija bi bila još nepovoljnija.

Može se razumjeti odluka da 44 hiljade stanovnika Crne Gore ostane bez dijela zarade kako bi država do kraja godine namakla očekivanih 11-12 miliona eura. Ali, da se zna: 12 miliona eura država potroši za nepuna četiri dana.

Postoji bojazan da će manjak u novčaniku Petra Petrovića, neka to bude ime jednog od 44 hiljada srećnika koji mjesečno kući odnesu više od 480 eura plate, osjetiti ne samo njegova žena i djeca već i lokalni piljar, kafedžija, frizer, obućar, stomatolog i bankar… To nije pravi put da se ožive zamrle privredne aktivnosti.

Ipak, ovim poreskim paketom na dodatnu štednju primorani su oni koji nekako još i mogu da štede. To je veliki ideološki napredak za socijaldemokrate na vlasti. Podsjetimo: oko 12 miliona eura, Vlada je uštedjela tako što je od crnogorskih penzionera (ponovo) otela ono što je većina njih davno zaradila. Novac koji im po Zakonu pripada. I koji mnogima od njih nemjerljivo mnogo znači.

Pitanje je da li su ministri koji su predložili promjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, predvođeni ministrom finansija Radojem Žugićem, i poslanička većina koja ih je usvojila, imali u vidu podatak da skoro 30 hiljada crnogorskih penzionera mjesečno prima manje od 180 eura. Računice Zavoda za statistiku (MONSTAT) kazuju da mjesečni prihod od 175,25 eura po odrasloj osobi predstavlja nacionalnu apsolutnu liniju siromaštva. Vlast je dakle 30 hiljada penzionera ostavila u bijedi da bi uštedjela nekih 2,5 miliona eura godišnje (toliko bi koštalo da su penzioneri sa primanjima manjim od 180 eura izuzeti od zamrzavanja prihoda).

Samo u tom kontekstu ohrabruje saznaje da su vladajuće partije – DPS nakon 23, a SDP poslije 15 godina neprekidne vladavine – došle do spoznaje da poreska politika ne može da počiva na sistemu uravnilovke.

Druga je stvar to što se premijer Đukanović potrudio da podsjeti poreske obveznike da pitanje nije samo šta i koliko plaćamo: jednako je važno i ko troši taj novac.

Vlada za dan iz budžeta potroši više od tri miliona eura. Pod uslovom da nije riječ o onim danima kada na naplatu dospijevaju garancije date znanim i neznanim investitorima iz okruženja vladajuće elite.

Đukanović za finansijske nevolje pred kojima se našla država ne krivi sebe i svoje prijatelje iz politike i biznismena (a upravo je premijer, zvanično, jedan od najzaduženijih Crnogoraca). Po njemu krivci su plate i penzije. „Mi smo godinama trošili značajno više nego što stvaramo”, kaže Đukanović stvarajući iluziju da smo mi – on. „Pogledao sam podatke i oni govore da smo mi na planu politike plata i penzija napravili ozbiljne faulove u periodu od 2009. do 2012. godine”, kaže premijer iz ‘09, ‘10. i od kraja ‘12. godine, objašnjavajući da je rast plata i penzija doveo do potrebe da se država dodatno i pretjerano zadužuje. „Tako se javlja problem zaduživanja i sada smo kao vlada morali da uvedemo ovaj set nepopularnih mjera”.

Nastranu to što Đukanović za ekonomske nevolje Crne Gore sada javno optužuje ljude koji su i danas među njegovim najbližim saradnicima (bivši premijer Igor Lukšić i ministar finansija Milorad Katnić). To je problem njihove komunikacije i odnosa. Naš je problem to što se podaci MONSTAT-a, a mi druge nemamo, suštinski razlikuju od onoga što govori Milo Đukanović.

Ti podaci kažu da za vrijeme mandata Igora Lukšića plate u Crnoj Gori nijesu rasle nego su pale za 30 eura u prosjeku. Neto zarada je sa 515 eura iz decembra 2010. došla na 483 eura, koliko je, prema MONSTAT-u, prosjek za drugo polugođe prošle godine. Istovremeno, vrijednost potrošačke korpe je veća za 40 eura. Da sračunamo: prosječno crnogorsko domaćinstvo kriza je već koštala 70 eura mjesečno, ili skoro dvije prosječne plate godišnje. A u tu cijenu ne ubrajamo set dažbina euro po euro (vladin namet na struju, telekomunikacije, kablovsku televiziju).

Podaci su neumoljivi: „Ozbiljne faulove” država je napravila od 2006. do 2009. godine. A potom se nije zaduživala da bi isplatila penzije, već da bi prikrila, garantovala, a konačno i platila Đukanovićeve poslovne (Prva banka, UDG) i političke (KAP, Željezara…) promašaje.

Umjesto da mu ta spoznaja bude razlog za političku mirovinu, Đukanović se iz premijerske fotelje hvali time što u Crnoj Gori, navodno, nema koga za oporezovati. Samo sirotinju. „Kada bi neko mogao da nam pokaže bogatstvo u Crnoj Gori, čijim bi se zahvatanjem mogli riješiti problemi u ekonomiji, zar mislite da bi Vlada propustila to da uradi? Nažalost, tog bogatstva nema i zato moramo posezati za onim što je realna ekonomska osnova za rješavanje finansijskih i ekonomskih problema”, kaže Đukanović.

Tako danas govori isti onaj koji je 2007. godine, na primjedbe kako u Crnoj Gori rastu socijalna nejednakost i siromaštvo odgovorio konstatacijom da je Budva prepuna novostečenih milionera. Koji se, govorio je, iz dana u dan umnožavaju na crnogorskim berzama.

To je onaj Đukanović koji se prije dvije godine sa vlasti povukao uz poruku da je pod njegovim patronatom ,,za ove dvije decenije Crna Gora preskočila vjekove”. On danas traži da mu pokažemo nekoga koga bi mogao oporezovati.

Podrazumijeva se, premijer ne očekuje da se na tom popisu nađu: Đukanovići, Mićunovići, Marovići, Barovići, Šarići, Kalići, Banovi, Mugoše, Brkovići, Subotići, Čelebići, Kneževići, Gvozdenovići, Vukotići, Vujovići, Ivanovići, Kolarevići, Pavićevići… I mnogi drugi, znani i of-šor (neznani) junaci crnogorske tranzicije, pljačke, šverca i privatizacije.

Bez toga, međutim, ovi jadi neće proći.

Zoran RADULOVIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo