Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Oni troše, svi plaćamo

Objavljeno prije

na

Nakon odluke da penzioneri u 2013. godini ne dobiju zakonom garantovanu povišicu od tri odsto, na red za plaćanje vladinog kriznog harača došli su i zapošljeni.

Demonstrirajući potpuno odsustvo saosjećanja ili makar spoznaje o teškim ekonomskim uslovima u kojima živi većina građana Crne Gore, kabinet Mila Đukanovića parlamentu je predložio da se nova poreska opterećenja nametnu svima čija je bruto plata veća od 400 eura.

,,Veoma sam svjestan da su mjere koje smo preduzeli oko kriznog poreza nepopularne”, demonstrirao je premijer Đukanović svoj doživljaj socijalne osjetljivosti, ,,imao sam prilike da razgovaram sa predstavnicima oba sindikata i da pokažem razumijevanje za ono što je njihova uloga u društvu”. A onda je naglasio vlastite prioritete: ,,Moraju i oni razumjeti da je pozicija predsjednika Vlade da vodi računa da nam država ne bankrotira i da možemo potrošiti onoliko koliko stvaramo”.

Premijeru i ministrima nije zasmetalo ni to što država od tih 400 eura već uzima trećinu na ime raznih poreza i doprinosa, tako da zapošljeni koje su naumili dodatno oporezovati zapravo primaju manje od 270 eura. Što su zarade veće, veći je i procenat koji uzima država. U prosjeku, kažu stručnjaci, nekih 45 odsto onoga što zaradimo umjesto u naše džepove ode u državnu kasu. To, u suštini, znači da zapošljeni u Crnoj Gori za državu rade od početka godine do sredine juna, a tek tada počnu raditi za sebe i svoju familiju. Pod uslovom da prime svih 12 plata koje zarade. Pokazalo se, međutim, da to nije dovoljno. Domovina zove, odnosno, vlast traži…

Vlada se, naknadno, umilostivila i prihvatila amandmane poslanika DPSDP koalicije. Tako smo dobili kompromisno rješenje – poreska stopa za zarade manje od 479 eura (720 u bruto iznosu) ostaće nepromijenjena, dok će oni sa većim zaradama umjesto dosadašnjih devet, biti oporezovani po stopi od 15 odsto.

Od koga su, to su čak i pristojne „antikrizne” mjere. Njihov najveći kvalitet prepoznaje se u selektivnosti koju je parlament nametnuo Đukanovićevoj Vladi. Usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica odnose se tek na svakog četvrtog zapošljenog. Zato što tri četvrtine preostalih primaju platu manju od prosječne. Da je za poređenje, recimo, uzeta vrijednost potrošačke korpe, proporcija bi bila još nepovoljnija.

Može se razumjeti odluka da 44 hiljade stanovnika Crne Gore ostane bez dijela zarade kako bi država do kraja godine namakla očekivanih 11-12 miliona eura. Ali, da se zna: 12 miliona eura država potroši za nepuna četiri dana.

Postoji bojazan da će manjak u novčaniku Petra Petrovića, neka to bude ime jednog od 44 hiljada srećnika koji mjesečno kući odnesu više od 480 eura plate, osjetiti ne samo njegova žena i djeca već i lokalni piljar, kafedžija, frizer, obućar, stomatolog i bankar… To nije pravi put da se ožive zamrle privredne aktivnosti.

Ipak, ovim poreskim paketom na dodatnu štednju primorani su oni koji nekako još i mogu da štede. To je veliki ideološki napredak za socijaldemokrate na vlasti. Podsjetimo: oko 12 miliona eura, Vlada je uštedjela tako što je od crnogorskih penzionera (ponovo) otela ono što je većina njih davno zaradila. Novac koji im po Zakonu pripada. I koji mnogima od njih nemjerljivo mnogo znači.

Pitanje je da li su ministri koji su predložili promjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, predvođeni ministrom finansija Radojem Žugićem, i poslanička većina koja ih je usvojila, imali u vidu podatak da skoro 30 hiljada crnogorskih penzionera mjesečno prima manje od 180 eura. Računice Zavoda za statistiku (MONSTAT) kazuju da mjesečni prihod od 175,25 eura po odrasloj osobi predstavlja nacionalnu apsolutnu liniju siromaštva. Vlast je dakle 30 hiljada penzionera ostavila u bijedi da bi uštedjela nekih 2,5 miliona eura godišnje (toliko bi koštalo da su penzioneri sa primanjima manjim od 180 eura izuzeti od zamrzavanja prihoda).

Samo u tom kontekstu ohrabruje saznaje da su vladajuće partije – DPS nakon 23, a SDP poslije 15 godina neprekidne vladavine – došle do spoznaje da poreska politika ne može da počiva na sistemu uravnilovke.

Druga je stvar to što se premijer Đukanović potrudio da podsjeti poreske obveznike da pitanje nije samo šta i koliko plaćamo: jednako je važno i ko troši taj novac.

Vlada za dan iz budžeta potroši više od tri miliona eura. Pod uslovom da nije riječ o onim danima kada na naplatu dospijevaju garancije date znanim i neznanim investitorima iz okruženja vladajuće elite.

Đukanović za finansijske nevolje pred kojima se našla država ne krivi sebe i svoje prijatelje iz politike i biznismena (a upravo je premijer, zvanično, jedan od najzaduženijih Crnogoraca). Po njemu krivci su plate i penzije. „Mi smo godinama trošili značajno više nego što stvaramo”, kaže Đukanović stvarajući iluziju da smo mi – on. „Pogledao sam podatke i oni govore da smo mi na planu politike plata i penzija napravili ozbiljne faulove u periodu od 2009. do 2012. godine”, kaže premijer iz ‘09, ‘10. i od kraja ‘12. godine, objašnjavajući da je rast plata i penzija doveo do potrebe da se država dodatno i pretjerano zadužuje. „Tako se javlja problem zaduživanja i sada smo kao vlada morali da uvedemo ovaj set nepopularnih mjera”.

Nastranu to što Đukanović za ekonomske nevolje Crne Gore sada javno optužuje ljude koji su i danas među njegovim najbližim saradnicima (bivši premijer Igor Lukšić i ministar finansija Milorad Katnić). To je problem njihove komunikacije i odnosa. Naš je problem to što se podaci MONSTAT-a, a mi druge nemamo, suštinski razlikuju od onoga što govori Milo Đukanović.

Ti podaci kažu da za vrijeme mandata Igora Lukšića plate u Crnoj Gori nijesu rasle nego su pale za 30 eura u prosjeku. Neto zarada je sa 515 eura iz decembra 2010. došla na 483 eura, koliko je, prema MONSTAT-u, prosjek za drugo polugođe prošle godine. Istovremeno, vrijednost potrošačke korpe je veća za 40 eura. Da sračunamo: prosječno crnogorsko domaćinstvo kriza je već koštala 70 eura mjesečno, ili skoro dvije prosječne plate godišnje. A u tu cijenu ne ubrajamo set dažbina euro po euro (vladin namet na struju, telekomunikacije, kablovsku televiziju).

Podaci su neumoljivi: „Ozbiljne faulove” država je napravila od 2006. do 2009. godine. A potom se nije zaduživala da bi isplatila penzije, već da bi prikrila, garantovala, a konačno i platila Đukanovićeve poslovne (Prva banka, UDG) i političke (KAP, Željezara…) promašaje.

Umjesto da mu ta spoznaja bude razlog za političku mirovinu, Đukanović se iz premijerske fotelje hvali time što u Crnoj Gori, navodno, nema koga za oporezovati. Samo sirotinju. „Kada bi neko mogao da nam pokaže bogatstvo u Crnoj Gori, čijim bi se zahvatanjem mogli riješiti problemi u ekonomiji, zar mislite da bi Vlada propustila to da uradi? Nažalost, tog bogatstva nema i zato moramo posezati za onim što je realna ekonomska osnova za rješavanje finansijskih i ekonomskih problema”, kaže Đukanović.

Tako danas govori isti onaj koji je 2007. godine, na primjedbe kako u Crnoj Gori rastu socijalna nejednakost i siromaštvo odgovorio konstatacijom da je Budva prepuna novostečenih milionera. Koji se, govorio je, iz dana u dan umnožavaju na crnogorskim berzama.

To je onaj Đukanović koji se prije dvije godine sa vlasti povukao uz poruku da je pod njegovim patronatom ,,za ove dvije decenije Crna Gora preskočila vjekove”. On danas traži da mu pokažemo nekoga koga bi mogao oporezovati.

Podrazumijeva se, premijer ne očekuje da se na tom popisu nađu: Đukanovići, Mićunovići, Marovići, Barovići, Šarići, Kalići, Banovi, Mugoše, Brkovići, Subotići, Čelebići, Kneževići, Gvozdenovići, Vukotići, Vujovići, Ivanovići, Kolarevići, Pavićevići… I mnogi drugi, znani i of-šor (neznani) junaci crnogorske tranzicije, pljačke, šverca i privatizacije.

Bez toga, međutim, ovi jadi neće proći.

Zoran RADULOVIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo