Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠTA ČEKA NOVU KOLAŠINSKU VLAST: Pune ruke neispunjenih obećanja prethodnika

Objavljeno prije

na

Nova kolašinska vlast, kad god da se konstituiše i ko god bude učestvovao u njoj, imaće teži posao nego ijedna do sada. Šta sve čeka buduću vlast, koju će, prema onome što se do sada moglo čuti, činiti Socijalistička narodna partija, Demokratski front i koalicija Evropsko lice Kolašina (Socijaldemokratska partija i Pozitivna) još se ne zna, pošto još aktuelnu (koalicija Demokratska partija socijalsita i Grupa birača), nije krasila pretjerana transparentnost. Zbog toga ni nakon četiri godine nije moguće utvrditi koliki je tačno dug Opštine. Da li je to zvaničnih 6,3 miliona, koliko tvrdi predsjednik Opštine Darko Brajušković ili 12 milona eura koliko su izračunali u lokalnom DF. Brajušković objašnjava da je 3,8 milona eura kreditnog zaduženja, dok su ostalo obaveze prema dobavljačima i po osnovu poreza i doprinosa.

„Najveći izazov vlasti na čijem sam čelu je bilo istrajati na teškim i nepopularnim mjerama koje obezbjeđuju kontinuitet lokalnih finansija. To je rezultiralo značajnim smanjenjem obaveza prema dobavljačima i korisnicima budžeta”, saopštava Brajušković novinarima, ne precizirajući koliko si on i saradnici uspjeli da razduže opštinu.

Kada je 2006. godine DPS došao na vlast, praveći koaliciju sa grupom članova SNP, lokalna uprava je dugovala svega 160.000 eura. Činjenica da je Brajušković, otkako je izabran za prvog čovjeka grada u jesen 2011. godine, nastojao da se dodatno ne zadužuje i uglavnom uspio da stane na kraj rasipništvu opštinskih službenika, bar kada je riječ o iznosima za reprezentaciju i gorivo, bila je nedovoljna za blistavije rezultate. Opština nije uspjela godinama da privuče ni jednog investitora i tako uveća svoje prihode. Nijesu napravljeni značajniji pomaci ni u naplati zaostalih potraživanja. U uspjeh se može ubrojati to što su zaposleni u lokalnoj upravi i preduzećima čiji je osnivač Opština, svakoga mjeseca primali plate. No Brajušković nije uspio da anulira kašnjenja koja je naslijedio, pa se zaposlenima u opštinskoj administraciji duguje po pet- šest plata, a u nekim ustanovama tek se prima oktobarska za minulu godinu.

I pored izvjesnog smanjenja broja zaposlenih tokom minule tri godine, ova vlast će nasljednicima ostaviti nimalo prijatan posao racionalizacije. Nikad okončana sistematizacija i otpuštanje bar još 100 radnika, tvrde ekonomski stručnjaci, treba da budu prvi posao novih rukovodioca Opštine. U budućoj vlasti će biti i odbornici SDP-a, koji su do sada oštro kritikovali vladajuću koaliciju zbog neažurnosti u toj oblasti i od njih građani očekuju najodlučnije korake u tom smjeru. Odbornik Bojan Zeković je izračunao da je to što Brajušković nije na vrijeme poslao kući prekobrojne, oštetilo budžet Opštine za nekoliko miliona eura.

Zamrla privreda i sa njom usko povezana enormna migracija stanovništva trebalo bi da zaokupe pažnju predstavnika buduće izvršne vlasti. Drugačija turistička strategija, bogatiji kulturni život, bolji uslovi života na selu… sve je to bilo u predizbornim obećanjima onih koji su voljom građana sada u prilici da naredne četiri godine vladaju u Kolašinu. Izuzev nekoliko funkcionera lokalne opozicije, koji su na različite načine učestvovali u vlasti minulih deceniju u Kolašinu, ostali su iz odborničkih klupa do sada bili u prilici samo da identifikuju greške i kritikuju donosioce odluka, ne i da rješavaju probleme. Uvjereni su da imaju kapaciteta da „Kolašin vrate na mjesto koje mu pripada” i „anuliraju promašaje prehodnika”.

Predizborni program DF, tvrdi nosilac izborne liste tog političkog saveza Aleksandar Dožić, baziran je na rješavanju problema koji opterećuju rad lokalne uprave. U DF planiraju da stvore povoljne uslove za nove investitore, ali će, kažu, veliku pažnju posvetiti i onim privrednicima koji sada posluju u gradu.

„Opštinski dug će se riješiti povećanjem zainteresovanosti investitora i vraćanjem povjerenja u lokalnu upravu. To će stvoriti ambijent za direktne investicije, značajno smanjenje javne potrošnje, puno iskorištavanje prirodnih resursa”, tvrdi Dožić.

Nedopustivo visok broj onih koji odseljavaju iz Kolašina, može se zaustaviti jedino otvaranjem novih radnih mjesta. Dosadašnja vlast je zanemarila, a DF, tvrdi Dožić, neće zaboraviti da su kadrovski resursi najznačajniji resursi kojima Kolašin raspolaže.

„Lokalna uprava koja će biti istinski servis običnog građanina i investitora je jedini način da prevaziđemo nevolje. Otvaranje novih radnih mjesta će se realizovati novim opštinskim propisima, koji treba da budu maksimalno liberalni”, zaključuje Dožić, naglašavajući da DF, uz SNP i ELK, ima potencijala da to sve i realizuje.

U Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), smatraju da prvo treba identifikovati sva zaduženja lokalne uprave. Za to je, smatra nosilac liste te partije Đuro Milošević, neophodno angažovanje nezavisne i stručne revizorske kuće.

„Identifikovaćemo i personalnu odgovornost za očajno stanje u kojem je Opština. Uporedo sa konsolidacijom lokalnih finansija stvaraćemo uslove za otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Mnogo je neiskorištenih potencijala za više prihoda opštine, to su prihodi od koncesionih naknada, kao i valorizacija privrednih potencijala. Maksimalno ćemo iskorišćavati sredstava iz IPA fondova”, naglašava Milošević.

Prema njegovim riječima, SNP se zalaže da se promijeni politika naplate javnih prihoda, gdje, kako kažu, neće biti povlašćenih. ,,Postoji prostor za povećanje prihoda od taksi i poreza na imovinu. Takođe, prihodi bi bili značajno osnaženi i povećanjem poreskih stopa za zemljište koje nije privedeno namjeni. Planiramo smanjenje komunalnih usluga, ali i povećanje procenta njihove naplate”, kaže Milošević.

Racionalizaciju radnih mjesta u lokalnoj upravi namjeravaju sprovesti smanjenjem broja funkcionera, a ne ostalih zaposlenih. Jedan od prioritetnih ciljeva im je i oživljavanje zanatstva, upošljavanje lokalnih građevinskih preduzeća na radovima koje finansira Opština, ali i kroz direktne pomoći i organizovanje otkupa i poboljšanje kvaliteta života na selu.

Podsjećajući da je između dva popisa stanovništva grad napustilo 1500 Kolašinca, u koaliciji ELK tvrde da prioritet nove vlasti mora biti otvaranje novih radnih mjesta.

„Završetak rekonstrukcije Spotrtske hale i ukupne sportske infrastrukture će doprinijeti razvoju sportskog turizma. Daljem razvoju drvoprerade, za koju postoje prirodni resursi i obučena radna snaga, ćemo posvetiti punu pažnju. Buduća vlast mora biti efikasnija u iskorišćavanju energretskih potencijala opštine, ali i više pažnje posvetiti razvoju poljoprivrede”, kaže odbornik te koalicije Bojan Zeković.

Opštinski dug nije nastao, tvrdi on, infrastrukturnim radovima, subvencijama za otvaranje novih radnih mjesta već dominantno rasipništvom lokalnih funkcionera. Pred novom vlašću u Kolašinu, tvrdi Zeković, zadatak je da služi građanima. Vidjećemo.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo