Povežite se sa nama

OKO NAS

BURA U ULCINJSKOM DPS-u: Cijena „strateškog partnerstva“

Objavljeno prije

na

U sred ljeta, dok su svi pokušavali nešto da zarade, u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista u Ulcinju su buknule razmirice koje se prikrivaju godinama. Optužbe su bile teške: grupa istaknutih članova i simpatizera, okupljena oko člana OO Muhameda Spuže, optužila je predsjednika Odbora Ljora Nrekića za samovolju i nepotizam, pa čak i favorizovanje katolika, a on je uzvratio da su se protiv njega urotili -prevaranti i lažovi. „To je grupacija ljudi koji su uvijek nezadovoljni i nemaju podršku. Par njih se udružilo jer žele da operu sebe zbog toga što nijesu izašli na predsjedničke izbore”, pokušao je da poentira Nrekić.

U pravu je predsjednik ulcinjskog DPS-a kada ističe da nezadovoljni nijesu glasali za Vujanovića, no ako se analiziraju rezultati tih izbora, onda su mogu izvesti nešto drugačiji zaključci. Tamo đe većina njih glasa, Vujanović je ostvario veoma loš rezultat, baš kao i u cijelom Ulcinju iako su iza njega stale sve albanske nacionalne stranke. Red je podsjetiti da su neki od aktivista te pratije uvjeravali Nrekića i čelnike DPS-a da u toj opštini mogu računati na preko sedam hiljada glasova. Kada je izbrojano, za Vujanovića je bilo tek 4804. Ostao je gorak ukus, a ta je epizoda ipak gurnuta ustranu.

Jer, zbog izuzetno loših rezultata tadašnje opštinske vlasti pojavila im se nada da će DPS postati dio lokalne uprave. Vlast efikasno pegla nesporazume, posebno u takvoj interesnoj grupaciji.

Vlast koju je predvodio tadašnji gradonačelnik i lider Nove demokratske snage – Forca Nazif Cungu je početkom ljeta 2013. godine izgubila legitimitet, jer on nije uspio da osigura većinu za usvajanje godišnjeg izvještaja o radu. To su odbili da učine njegovi ključni koalicioni partneri: Demokratska partija Fatmira Đeke i Socijaldemokratska partija Selima Resulbegovića. Cungu se okreće DPS-u svjestan da mu samo ta varijanta obezbjeđuje da još nekoliko mjeseci ostane na čelu opštine, odnosno u tom trenutku uspostavlja „strateško partnerstvo” sa Nrekićem.

Namjeru potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića da se situacija u Ulcinju nekako prevlada i napravi široka koalicija, u koju bi ušla i njegova stranka, odbacio je Đeka, koji je od parlamentarnih izbora u oktobru 2012. godine uspostavio bližu saradnju sa čelnicima DPS-a i njegovim predsjednikom Milom Đukanovićem. Zato su lokalni izbori u Ulcinju morali da budu održani u januaru ove godine. Nrekić i Cungu postigli su neformalni dogovor da nakon izjašnjavanja građana naprave koaliciju: ko dobije više glasova, imaće predsjednika opštine. U Forci su bili uvjereni da će to biti upravo ta stranka, odnosno da se nipošto ne može desiti da dobiju 900 glasova manje nego na ranijim lokalnim izborima, održanim u oktobru 2010. godine.

Sistematski rad na terenu, očekivanja birača da će DPS biti sigurno na vlasti i takmičenje gotovo svih stranaka da se dopadnu Đukanovićevoj partiji, ključni su razlozi odličnog rezultata DPS-a i osvajanja čak devet od ukupno 33 mandata. Nrekić je sebe odmah vidio na mjestu gradonačelnika Ulcinja, jer je matematika bila jednostavna: devet mandata DPS-a i osam Forcinih, daju 17, tačno za većinu u Skupštini.

Ali, Cungu je prekršio dogovor. Samo dan nakon izbora zaigrao je na nacionalnu kartu i ostavio DPS, odnosno Nrekića na čekanju. Predsjednik OO DPS je bio uvjeren da će nacionalna euforija brzo proći i da će za 7-10 dana sve doći na svoje. Slično su se ponašali i iz centrale DPS-a, opijeni uspjehom, iako su imali sve informacije što se to u postizbornom Ulcinju dešava. Još ne mogu da se načude kako su ostali van igre ne shvatajući da najveća odgovornost za takav rasplet leži na njima samima. „Nema krivice pregovaračkog tima, jer je bio opšti odnosno namjenski dogovor svih da DPS ostane u opoziciji. Protiv toga stava nije se moglo”, kaže sada Nrekić.

Iz grupe okupljene oko Spuže navode da su „nonšalantno vođenim postizbornim pregovorima izgoreni znoj i muka ljudi koji su danonoćno radili na terenu”. „Srozali ste i ugled Đukanovića i ponizili 3174 birača”, kaže se u pismu koji je ta grupa uputila Predsjedništvu stranke.

Ostankom van vlasti, nestala je mogućnost da jedan dio tih ljudi dobije zapošljenje, uključujući i samog Spužu, koji je, inače, bio predsjednik Pokreta za nezavisnost u Ulcinju. Bez posla je trenutno još dosta uticajnih članova te stranke, a procenat varira: Nrekić tvrdi da se radi o cifri od 19 odsto, Spuža kaže dva puta više. Nezadovoljstvo u toj partiji posebno tinja u gradskom jezgru, a tek treba očekivati i reakciju članova OO oko poslanika Ljuiđa Škrelje, koji je još najjači politički igrač u ulcinjskom DPS-u.

Predsjedništvo DPS-a narednih će dana morati da prelomi da li će doći do personalnih promjena i kakva će biti dalja strategija te partije u Ulcinju. Nade da bi u toj opštini u ranu jesen moglo doći do prekompozicije vlasti sve je manje. Đeka se, iako sa tankom većinom u lokalnoj Skupštini, pokazao kao gradonačelnik koji ne generiše probleme, u političkim procjenama i kalkulacijama je za koplje ispred svih u Ulcinju, a ima dobru saradnju sa Vladom u Podgorici. Možda se i na ovom primjeru potvrdi staro pravilo da u politici, kao i u životu, najduže traju tzv. prelazna rješenja.

Ako zaista krenu najavljeni projekti gradnje akva-parka i hotela na rtu Suka, te se usvoji Prostorno-urbanistički plan grada, Ulcinj će ući u novu priču. Preduslov razvoja je politička stabilnost. Kao najjačoj grupaciji u opštinskom Parlamentu i partiji na vlasti na državnom nivou već dvije decenije, DPS ima posebnu odgovornost za dalji razvoj događaja u Ulcinju.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo