Uncategorized
ŠTA SVIJET OČEKUJE OD DONALDA TRAMPA: Sasvim drugačiji predsjednički mandat
Nikada inauguracija nekog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država nije u svijetu praćena sa toliko radoznalosti i sumnje kao ona 20. januara Donalda Trampa. To se odnosi kako na političare tako i na obične ljude. Samo su privrednici nešto optimističniji.
Prvi govor 45. predsjednika SAD ne ostavlja prostora za špekulacije. Trampu, na najuticajnijoj političkoj funkciji u svijetu, ne pada na pamet da ublaži svoju predizbornu retoriku. Širom svijeta mnogi su zaprepašćeni da je on postao predsjednik najmoćnije sile na svijetu. Trampov uspon je obnovio suštinska pitanja ne samo budućnosti demokratije u SAD, već i globalnog poretka od kraja Drugog svetskog rata.
Poslije izbora bilo je i onih, uključujući bivšeg predsjednika Baraka Obamu, koji su izražavali uvjerenje da će poslije ulaska u Bijelu kuću Tramp postati umjereniji.
Vejn Baret, istraživač korupcije u njujorškom nedeljniku Vilidž Vois, koji je umro dan pred inauguraciju, dugo je pratio Trampa i 1992. je objavio knjigu o njemu. Poslije predsjedničkih izbora on je rekao za Trampa: „Njegovo interesovanje za politiku nije autentično. On se rukovodi impulsom”.
Kada je nedavno glavni urednik njemačkog magazina Bild upitao Trampa u vezi njegovog škotsko-njemačkog nasljeđa ima li u njemu ičega „tipično njemačkog”, Tramp je odgovorio: „Volim red i snagu.”
Dan uoči inauguracije dnevnik Hafington post izvijestio da je Trampov tim zatražio da tenkovi i rakete budu dio parade, ali da je Pentagon to odbio.
„Predsjednik Donald Tramp je, prema mišljenju istoričara i pisaca govora, izgovorio jedan od najzlokobnijih govora u istoriji, pribjegavajući temama standardnim za njegovu kampanju o propadanju Amerike i istovremeno postavljajući sebe kao zaštitnika ‘zaboravljenih’ muškaraca i žena u ovoj zemlji”, napisano je u Vol strit džurnalu.
List Vašington post je mišljenja da je „Donald Tramp počeo predsjednički mandat oštrim i surovim riječima o osakaćenoj naciji kojoj su prijeko potrebne hrabre, hitne akcije”. ,,Prekidajući više od dva vijeka dugu istoriju inauguracionih govora, novi predsjednik stavio je do znanja svima koji to još nisu shvatili da će ovo biti posve drugačiji predsjednički mandat”, objavio je Vašington post .
Hafington post navodi da je Trampov govor zvučao kao da je vojni udar: „Petak je bio dan trijumfa za novog predsjednika, ali po njegovom gnjevnom, zavjereničkom govoru to nije moglo da se kaže”.
Pored inauguracije i slavlja pristalica novoizabranog predsjednika SAD, tim povodom su petak i naredne dane obilježili brojni protesti. Demonstracije su priređene u Vašingtonu (kažu da se okupilo oko pola miliona ljudi), Njujorku, Denveru… „Marširalo” se protiv Trampa i u Londonu, Berlinu, na Filipinima, u Japanu, pa čak i u Beogradu i Prištini.
Ogroman broj ljudi se okupio na ulicama mnogih gradova sa transparentima i porukama uperenim protiv novog predsjednika SAD, Organizatori su rekli da žele poslati poruku svijetu ,,da su prava žena ljudska prava”. Demonstranti su, takođe, željeli da odbrane marginalizovane grupe, uključujući ljude iz rasnih, etničkih i religijskih manjina, ljude sa invaliditetom i LGBT zajednicu.
Ocjene su da su demonstracije pokazale borbu dviju Amerika i da je zemlja podijeljena po novoj liniji političko-kulturne segregacije: Trampova Amerika protiv ne-Trampove Amerike.
Njemački list Velt je ocijenio: „Ovo je poduhvat civilnog društva protiv jednog predsjednika kojeg mnogi u zemlji i inostranstvu smatraju nepodnošljivim”.
SAD su 70 godina predvodile globalni poredak, jačanje trgovine i svoje uloge kao hegemona, odnosno do 1989. jednog od dva hegemona. Makar retorički, Trampov dolazak na vlast označava prekid sa tim poretkom.
Opisavši sebe kao pristalicu ideje „na prvom mjestu Amerika”, sarkastično je Tramp govorio o mnogim institucijama koje podržavaju Pax Americana. Među njima su NATO, Evropska unija i Svjetska trgovinska organizacija. Kritikovao je američke vojne intervencije. Obećao je da će ponovo pregovarati o trgovinskim sporazumima i, ukoliko ocijeni da je to potrebno, nametnuti velike carine za robu iz Meksika, Kine i drugih zemalja.
U inauguracionom govoru Tramp je jasno rekao da će barem pokušati da okrene globalizaciju u korist američkih radnika: „Bogatstvo srednje klase oteto je iz domova njenih pripadnika i preraspodijeljeno širom svijeta”. Poručio je: „Od danas nadalje na prvom mjestu biće Amerika. Svaka odluka će biti donijeta da se zaštite američki radnici i američke porodice”.
Šta će Tramp uraditi na geopolitičkom frontu najveća je briga mnogih ljudi širom svijeta. Uprkos njegovim tvrdnjama da su američke vojne službe oronule, SAD ostaju daleko najveća vojna sila svijeta, jedina zemlja sposobna da projektuje svoju volju na svaki dio zemaljske kugle.
No, kako će Tramp nositi tu odgovornost? U govoru se zakleo da će „ojačati stare saveze i stvoriti nove” i da će „zbrisati” islamski terorizam „s lica zemlje”.
Tramp se osvrnuo i na neke neoizolacionističke teme koje je isticao u prvi plan tokom kampanje, rekavši da je Amerika „finansirala vojske drugih zemalja” i „branila granice drugih nacija zapostavljajući svoje”. Njegov jezik i ton nagovijestili su kraj perioda u kome je Amerika sebe vidjela kao blagonaklonog svjetskog lidera, voljnog da se žrtvuje za uzajamnu korist svih zemalja.
Sve su to, naravno, bile samo riječi. U ovoj kao i u drugim sferama postoje ogromne neizvjesnosti o tome šta će stvarno uraditi predsjednik Tramp i njegova nova administracija.
U dijelu medija, posebno televizijskim mrežama, postojaće tendencija da se Tramp pokriva sa pažnjom i poštovanjem koji obično idu uz predsjednički položaj. No, Tramp je već u ratu sa CNN i izvjesno je da će se obrušiti na svakoga ko objavi priču koja mu se ne dopada.
Mnogi novinari Trampov napad već doživljavaju kao odlikovanje. A broj pretplatnika mnogih štampanih medija naglo je porastao poslije 8. novembra. Očigledno da je povećan apetit javnosti za ozbiljnim kritičkim novinarstvom.
Zabrinutost zbog dvosmislenih obećanja
,,Sa izborom Donalda Trampa, svijet 20. vijeka je definitivno prevaziđen”, napisao je njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer. Po Štajnmajeru, ,,koji će se koncepti svjetskog poretka nametnuti u 21. vijeku, kako će izgledati sutrašnji svijet, ništa se ne zna, sve je potpuno otvoreno”. Štajnmajer, oštar kritičar Trampa tokom izborne kampanje u SAD, kazao je i da prilikom svake političke tranzicije ima neizvjesnosti, ali da u ovim vremenima ,,novog globalnog nereda” to ide dalje i da je ,,mnogo toga u igri”. Taj socijaldemokratski političar sredinom februara trebao bi biti izabran za predsjednika Njemačke. Štajnmajer je kazao i da je zabrinut povodom, kako je naveo, Trampovih dvosmislenih obećanja da će ,,ponovo učiniti Ameriku snažnom”, dok istovremeno najavljuje smanjenje broja vojnika stacioniranih u inostranstvu. ,,To je kontradiktorno i brine me. Politika straha i izolacije će donijeti manje, a ne više bezbjednosti, i biće opasna, ne samo za Sjedinjene Američke Države, već i za Evropu, kao i za ostatak svijeta”, istakao je njemački šef diplomatije. Budimir Lončar, posljednji šef inostranih poslova nekadašnje SFRJ i savjetnik hrvatskih predsjednika Stjepana Mesića i Iva Josipovića, dopušta da bi Trampova nova politika možda mogla produbiti krizu u cijelom svjetskom sistemu, ali misli ,,da može biti i začetak jednog novog, realnijeg pogleda na svijet.” Po Lončaru, Trampova politika je nejasna, ali Tramp je najavio reviziju dosadašnje spoljnopolitičke aktivnosti SAD. Prije svega postavio je na dnevni red svrsishodnost širokog vojnog angažmana i rekao da je NATO prevaziđen danas. ,,Sigurno time hoće da korigira američku politiku što se tiče njene težnje da vojnim putem kontrolira svjetsku stabilnost,” rekao je Lončar. ,,U tom kontekstu i na tim pravcima mora naći razumijevanje sa dvije druge velike sile, prije svega sa Rusijom, kao drugom po snazi vojnom nuklearnom snagom, i sa Kinom, koja sve više postaje svjetski faktor, pogotovo kao druga ekonomija svijeta”, ocijenio je Lončar.
SAD, Rusija i Zapadni Balkan
Ima mišljenja da bi i Vladimir Putin i Donald Tramp, u nekoj vrsti podjele interesnih sfera, mogli da dovedu do povlačenja SAD sa dijela tih sfera i da u regionu bude vidljivije prisustvo Rusije. Njemački politikolog Zibo Jansen ocijenio je da Donald Tramp neće biti zainteresovan za Zapadni Balkan. Jansen smatra da je moguće čak i potpuno povlačenje američkih trupa iz regiona. Budimir Lončar smatra da je to moguće, ali ne ,,baš potpuno realno”. ,,Rusija i SAD nemaju potrebu da se na balkanskom prostoru sučeljavaju, nego da i tu nađu neku vrstu zajedničkog interesa”, ocijenio je Lončar. Lončar je mišljenja da se Tramp neće baviti Zapadnim Balkanom: ,,On će to proglasiti evropskim pitanjem, a s obzirom na to da Evropljani i sami u tome nisu jedinstveni – recimo, Kosovo nisu priznale sve članice EU – to će, prema mom mišljenju, vrlo jasno ići u pravcu da će Rusija faktički tamo igrati ubuduće vrlo jaku ulogu ili imati uticaj”. ,,To bi bilo onda kad bi bilo njihovo partnerstvo, koje oni najavljuju, a koje bi trebalo da se zasniva na ravnoteži interesa, u skladu sa podjelom interesnih sfera”, kazao je Lončar. Lončar je stanovišta i da su očekivanja u Srbiji da će Tramp biti naklonjeniji srpskim interesima, kada je riječ o Kosovu ili Republici Srpskoj, ,,priželjkivanja, koja nemaju realnu osnovu”. ,,Mislim da se Tramp, niti Putin neće upuštati u svojoj suradnji i svojim pregovorima na mijenjanje geografije, postojećeg stanja u svijetu, što se tiče granica i što se tiče država”, zaključio je Budimir Lončar.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
JAKOV MILATOVIĆ, PREDSJEDNIK: Odgovornost veća od ovlašćenja
DEPORTACIJA BIH IZBJEGLICA 31 GODINU KASNIJE: Priča o zločinu nije završena
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
HORIZONTI4 sedmiceVIJEK OD STRADANJA PORODICE ZVICER U CUCAMA: Sjećanje na srbijanski državni teror
-
SUSRETI3 sedmiceNATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
FOKUS4 sedmiceHOĆE LI PREŽIVJETI NERADNA NEDJELJA: Imati ili biti
-
INTERVJU4 sedmicePOLITIKA I NASILJE: Nejednaki i kad su žrtve
-
ALTERVIZIJA3 sedmiceDeportacije
-
HORIZONTI2 sedmiceNJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmiceZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
Izdvojeno4 sedmicePREDIZBORNA TUMBANJA: Na sitno