Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajkunske igre bez granica

Objavljeno prije

na

Taman kad se činilo da su stvari zaboravljene i da pitanje odgovornosti neće biti postavljeno, radnici Crnagoraputa iz Berana, koji su prije dvije godine ostali bez posla voljom novog poslodavca, optužili su rukovodstvo kompanije da je krajnje neodgovorno i problematično zatvorilo asfaltnu bazu Poda, pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje i prepustilo je lopovima. Iz baze je vrlo brzo nestalo sve što je bilo vrijedno, a njen krug od osamnaest hektara, temeljno počišćen, danas djeluje avetinjski. OTKAZI: Inženjer Boris Božović, nekadašnji upravnik asfaltne baze Poda, tvrdi da ga rukovodstvo kompanije, uprkos upozorenjima koja im je upućivao, nikada nije čak ni razdužilo.

„Da li možete to da vjerujete? Poslali su nam otkaze svima, čak i stražarima, u trenutku kada je u bazi bilo 25 tona goriva, tri hiljade tona kamenog agregata, vrijedna oprema. Nije ih bilo briga, kao da nije njihovo. Ja sam odmah kontaktirao upravu, najprije telefonom, a zatim i mejlom, i nekoliko dana organizovao čuvarsku službu, računajući da će neko doći da obavimo primopredaju”, priča Božović.

Budući da je centrala u Podgorici ostala nijema na sva upozorenja, otpuštenim radnicima nije preostalo ništa drugo nego da napuste bazu. Desilo se odmah ono što se očekivalo – preko noći je nestalo sve što vrijedi.

„Znate li koliko je tu bilo opreme? Koliko rezervnih djelova i alata u magacinu? Koliko elektromotora i mašina? I zamislite, upravo kada smo se mi nedavno oglasili, neko je došao i pokupio ostalu grubu čeličnu opremu. Slučajno? Kako da ne. ‘Zasvrbila’ ih je naša priča”, kaže ovaj mašinski inženjer.

Koliko je situacija oko Poda bila apsurdna, govori podatak da je samo nekoliko mjeseci prije zatvaranja urađen novi dovod struje vrijedan dvadeset pet hiljada eura.

„To ukazuje na činjenicu da je odluka o zatvaranju bila neplanirana. Kada je kompanija privatizovana obećavali su da ni jedan pogon neće zatvarati. Štrabag je, ipak, zatvorio ne samo ovu bazu, već i onu na Žabljaku, pa moglo bi se reći i Štitarice kod Mojkovca, budući da ta baza radi s minimunom kapaciteta. A za tu bazu vam stručno mogu reći da proizvodi najkvalitetniji asfalt za puteve, od takozvanog eruptivnog kamena koji spječava proklizavanja”, objašnjava Božović.

Nije bez osnova ni priča da je zatvaranje asfaltnih baza Crnagoraputa na sjeveru bilo, u stvari, dio dogovora između novih kompanija koje su se pojavile i preuzele tržište preko noći.

„Treba se prisjetiti da je samo dvije-tri godine prije zatvaranja Poda, Integral inženjering kupio i otvorio asfaltnu bazu u Donjoj Ržanici u Beranama. Tada smo mi počeli da gubimo poslove, a oni da dobijaju. Do tada smo radili i zimi. Sjećam se, u decembru smo asflatirali tunel Lokve. Onda odjednom – nerentabilni, kaže Božović.

PRITISCI: U isto vrijeme kada i radnike Poda, Štrabag je otpustio i oko pedeset radnika sekcije Crnagoraputa u Beranama, među kojim je bila i administrativna radnica Bilja Vukićević. Ona priča kako je, uprkos dogovoru da prve dvije godine nema otpuštanja, Štrabag odmah preko naših ljudi započeo kampanju za prijavljivanje za dobrovoljni raskid radnog odnosa. Vukčevićeva smatra da je Crnagoraput primjer nakaradno izvedene privatizacije .

„Vi ne možete zamisliti čemu smo sve bili izloženi i kakvi su bili pritisci. A sindikalna organizacija kao da nije radila za radnike nego za poslodavce”, priča Vukićević.

Otpušteni radnici sa sjevera nekoliko puta su se okupljali u Podgorici, ali, kažu, nije im dozvoljeno ni da priđu firmi. Podršku su im davali pojedini opozicioni lideri poput Nebojše Medojevića, koji su tvrdili da je na djelu preraspodjela imovine i poslova između tajkuna iz vlasti i njihovih novih kompanija, i da se samo mijenjaju nazivi preduzeća, dok su radnici kolateralna šteta.

„Pokrenuli smo sudski spor u Podgorici. Presuđeno je na našu štetu, ali je Vrhovni sud vratio postupak na reviziju. Bilo je simptomatično da su neke naše kolege koje su pojedinačno tužile dobile postupak, a mi izgubili. Vjerujem da će to sada biti ispravljeno”, kaže Vukićević.

Bivši radnici iz Berana idu i korak dalje i zahtijevaju da se preispita kompletna privatizacija, prijeteći novim okupljanjima.

„Sve kazuje da je to što se dogodilo bilo planirano i pripremljeno mnogo prije prodaje preduzeća. Treba ispitati prodaju od trenutka ustupanja 23 odsto akcija Slovencima bez novčane naknade, do prodaje Crnagoraputa austrijskom Štrabagu”, dodaje Božović.

Asfaltna baza Poda izgrađena je krajem sedamdesetih godina. Tehnologija je bila slovenačka i u to vrijeme najbolja moguća. Njen kapacitet bio je 40 tona visokokvalitetnog asfalta na sat. Imala je svu opremu za ekološku zaštutu okoline, koju nemaju mnoge današnje firme. U sezoni je zapošljavala više od stotinu radnika. Baza Poda imala je i svoje spavaonice sa šezdeset ležaja za terenske radnike, kuhinju i restoran. Radila je uspješno sve do privatizacije Crnagoraputa i pojave na tržištu novih preduzeća – Integreal inženjeringa, Tehnoputa, Užiceputeva…

PLJAČKA: „Greška je bila što bazu nijesu ostavili radnicima. Izborili bi se mi s konkurencijom. Asfalt je tako skupa roba da ne može da se radi nerentabilno. Ali, nekom kao da je bio interes da prestanemo da radimo. Pogledajte sada apsurda. Sadašnji sindikat traži pomoć od Mugoše da bi radila jedna baza u Podgorici, a zajedno s upravom zatvorili su i uništili tri asfaltne baze na sjeveru, sa sve opremom i zemljištem jedan kroz jedan”, kaže Božović.

Generalni direktor Rolf Šuman izjavio je nakon toga da su asfaltne baze na sjeveru Crne Gore bile nerentabilne, i da su zbog toga ugašene, osim Štitarice, gdje postoje dva kamenoloma. Oglasio se i sindikat i saopštio kako su radnici iz Berana dobili otpremnine, neki čak i više nego što im je pripadalo. Niko, ipak, nije ni demantovao ni objasnio ključnu stvar, kako je imovina baze u Podima ostavljena neobezbijeđena.

Otpušteni radnici sa druge strane ne prihvataju ovakav odgovor bivšeg direktora i sindikata.

„Postavlja se logično pitanje – ako je baza Poda bila nerentabilna, zašto je nekoliko mjeseci ranije u izgradnju dalekovoda Crnagoraput potrošio blizu trideset hiljada eura. Mi ostajemo pri tome da neko mora odgovarati za to što je učinjeno, a učinjeno je tako da bi se ostavio prostor za rad novim kompanijama koje su se pojavile. Što se sindikata tiče, gdje su bili kada smo mi ostajali bez posla? Neka kažu ko je to primio otpremninu koja nije u skladu sa zakonom, da se hapsi ko je to dozvolio”, kategoričan je Božović.

Nema nikave sumnje da je interesovanje novionara za zatvaranje asfaltnih baza na sjeveru izazvalo ovih dana uznemirenje u Crnagoraputu, kompaniji koja je sa hiljadu, svedena na trista radnika – i opet je na rubu propasti. Šta se dešava teško je doznati, ali je činjenica da su se odjednom pojavili bageri, kamioni, dizalice i ostala mehanizacija, i jednog lijepog vikenda, nedavno, poslije dvije godine, podigli silose, metalne konstrukcije i elemente, cisterne za gorivo. Sve od metala po svoj prilici završilo je u starom gvožđu u željezari. Ostalo je samo 18 hektara zemljišta. Šteta što i ono ne može da se prenese sa sjevera u Podgoricu. Sjever je, uostalom, interesna zona novih kompanija.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo