Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajkunske igre bez granica

Objavljeno prije

na

Taman kad se činilo da su stvari zaboravljene i da pitanje odgovornosti neće biti postavljeno, radnici Crnagoraputa iz Berana, koji su prije dvije godine ostali bez posla voljom novog poslodavca, optužili su rukovodstvo kompanije da je krajnje neodgovorno i problematično zatvorilo asfaltnu bazu Poda, pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje i prepustilo je lopovima. Iz baze je vrlo brzo nestalo sve što je bilo vrijedno, a njen krug od osamnaest hektara, temeljno počišćen, danas djeluje avetinjski. OTKAZI: Inženjer Boris Božović, nekadašnji upravnik asfaltne baze Poda, tvrdi da ga rukovodstvo kompanije, uprkos upozorenjima koja im je upućivao, nikada nije čak ni razdužilo.

„Da li možete to da vjerujete? Poslali su nam otkaze svima, čak i stražarima, u trenutku kada je u bazi bilo 25 tona goriva, tri hiljade tona kamenog agregata, vrijedna oprema. Nije ih bilo briga, kao da nije njihovo. Ja sam odmah kontaktirao upravu, najprije telefonom, a zatim i mejlom, i nekoliko dana organizovao čuvarsku službu, računajući da će neko doći da obavimo primopredaju”, priča Božović.

Budući da je centrala u Podgorici ostala nijema na sva upozorenja, otpuštenim radnicima nije preostalo ništa drugo nego da napuste bazu. Desilo se odmah ono što se očekivalo – preko noći je nestalo sve što vrijedi.

„Znate li koliko je tu bilo opreme? Koliko rezervnih djelova i alata u magacinu? Koliko elektromotora i mašina? I zamislite, upravo kada smo se mi nedavno oglasili, neko je došao i pokupio ostalu grubu čeličnu opremu. Slučajno? Kako da ne. ‘Zasvrbila’ ih je naša priča”, kaže ovaj mašinski inženjer.

Koliko je situacija oko Poda bila apsurdna, govori podatak da je samo nekoliko mjeseci prije zatvaranja urađen novi dovod struje vrijedan dvadeset pet hiljada eura.

„To ukazuje na činjenicu da je odluka o zatvaranju bila neplanirana. Kada je kompanija privatizovana obećavali su da ni jedan pogon neće zatvarati. Štrabag je, ipak, zatvorio ne samo ovu bazu, već i onu na Žabljaku, pa moglo bi se reći i Štitarice kod Mojkovca, budući da ta baza radi s minimunom kapaciteta. A za tu bazu vam stručno mogu reći da proizvodi najkvalitetniji asfalt za puteve, od takozvanog eruptivnog kamena koji spječava proklizavanja”, objašnjava Božović.

Nije bez osnova ni priča da je zatvaranje asfaltnih baza Crnagoraputa na sjeveru bilo, u stvari, dio dogovora između novih kompanija koje su se pojavile i preuzele tržište preko noći.

„Treba se prisjetiti da je samo dvije-tri godine prije zatvaranja Poda, Integral inženjering kupio i otvorio asfaltnu bazu u Donjoj Ržanici u Beranama. Tada smo mi počeli da gubimo poslove, a oni da dobijaju. Do tada smo radili i zimi. Sjećam se, u decembru smo asflatirali tunel Lokve. Onda odjednom – nerentabilni, kaže Božović.

PRITISCI: U isto vrijeme kada i radnike Poda, Štrabag je otpustio i oko pedeset radnika sekcije Crnagoraputa u Beranama, među kojim je bila i administrativna radnica Bilja Vukićević. Ona priča kako je, uprkos dogovoru da prve dvije godine nema otpuštanja, Štrabag odmah preko naših ljudi započeo kampanju za prijavljivanje za dobrovoljni raskid radnog odnosa. Vukčevićeva smatra da je Crnagoraput primjer nakaradno izvedene privatizacije .

„Vi ne možete zamisliti čemu smo sve bili izloženi i kakvi su bili pritisci. A sindikalna organizacija kao da nije radila za radnike nego za poslodavce”, priča Vukićević.

Otpušteni radnici sa sjevera nekoliko puta su se okupljali u Podgorici, ali, kažu, nije im dozvoljeno ni da priđu firmi. Podršku su im davali pojedini opozicioni lideri poput Nebojše Medojevića, koji su tvrdili da je na djelu preraspodjela imovine i poslova između tajkuna iz vlasti i njihovih novih kompanija, i da se samo mijenjaju nazivi preduzeća, dok su radnici kolateralna šteta.

„Pokrenuli smo sudski spor u Podgorici. Presuđeno je na našu štetu, ali je Vrhovni sud vratio postupak na reviziju. Bilo je simptomatično da su neke naše kolege koje su pojedinačno tužile dobile postupak, a mi izgubili. Vjerujem da će to sada biti ispravljeno”, kaže Vukićević.

Bivši radnici iz Berana idu i korak dalje i zahtijevaju da se preispita kompletna privatizacija, prijeteći novim okupljanjima.

„Sve kazuje da je to što se dogodilo bilo planirano i pripremljeno mnogo prije prodaje preduzeća. Treba ispitati prodaju od trenutka ustupanja 23 odsto akcija Slovencima bez novčane naknade, do prodaje Crnagoraputa austrijskom Štrabagu”, dodaje Božović.

Asfaltna baza Poda izgrađena je krajem sedamdesetih godina. Tehnologija je bila slovenačka i u to vrijeme najbolja moguća. Njen kapacitet bio je 40 tona visokokvalitetnog asfalta na sat. Imala je svu opremu za ekološku zaštutu okoline, koju nemaju mnoge današnje firme. U sezoni je zapošljavala više od stotinu radnika. Baza Poda imala je i svoje spavaonice sa šezdeset ležaja za terenske radnike, kuhinju i restoran. Radila je uspješno sve do privatizacije Crnagoraputa i pojave na tržištu novih preduzeća – Integreal inženjeringa, Tehnoputa, Užiceputeva…

PLJAČKA: „Greška je bila što bazu nijesu ostavili radnicima. Izborili bi se mi s konkurencijom. Asfalt je tako skupa roba da ne može da se radi nerentabilno. Ali, nekom kao da je bio interes da prestanemo da radimo. Pogledajte sada apsurda. Sadašnji sindikat traži pomoć od Mugoše da bi radila jedna baza u Podgorici, a zajedno s upravom zatvorili su i uništili tri asfaltne baze na sjeveru, sa sve opremom i zemljištem jedan kroz jedan”, kaže Božović.

Generalni direktor Rolf Šuman izjavio je nakon toga da su asfaltne baze na sjeveru Crne Gore bile nerentabilne, i da su zbog toga ugašene, osim Štitarice, gdje postoje dva kamenoloma. Oglasio se i sindikat i saopštio kako su radnici iz Berana dobili otpremnine, neki čak i više nego što im je pripadalo. Niko, ipak, nije ni demantovao ni objasnio ključnu stvar, kako je imovina baze u Podima ostavljena neobezbijeđena.

Otpušteni radnici sa druge strane ne prihvataju ovakav odgovor bivšeg direktora i sindikata.

„Postavlja se logično pitanje – ako je baza Poda bila nerentabilna, zašto je nekoliko mjeseci ranije u izgradnju dalekovoda Crnagoraput potrošio blizu trideset hiljada eura. Mi ostajemo pri tome da neko mora odgovarati za to što je učinjeno, a učinjeno je tako da bi se ostavio prostor za rad novim kompanijama koje su se pojavile. Što se sindikata tiče, gdje su bili kada smo mi ostajali bez posla? Neka kažu ko je to primio otpremninu koja nije u skladu sa zakonom, da se hapsi ko je to dozvolio”, kategoričan je Božović.

Nema nikave sumnje da je interesovanje novionara za zatvaranje asfaltnih baza na sjeveru izazvalo ovih dana uznemirenje u Crnagoraputu, kompaniji koja je sa hiljadu, svedena na trista radnika – i opet je na rubu propasti. Šta se dešava teško je doznati, ali je činjenica da su se odjednom pojavili bageri, kamioni, dizalice i ostala mehanizacija, i jednog lijepog vikenda, nedavno, poslije dvije godine, podigli silose, metalne konstrukcije i elemente, cisterne za gorivo. Sve od metala po svoj prilici završilo je u starom gvožđu u željezari. Ostalo je samo 18 hektara zemljišta. Šteta što i ono ne može da se prenese sa sjevera u Podgoricu. Sjever je, uostalom, interesna zona novih kompanija.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo