Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DPS-ov regrutni centar

Objavljeno prije

na

Šta zajedničko imaju predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, bivši predsjednici Amerike, Rusije, Italije i sadašnji predsjednik Francuske – Džordž Buš stariji, Vladimir Putin, Jurij Andropov, Frančesko Kosiga i Nikola Sarkozi? Svi su prije dolaska na visoke političke pozicije proveli godine na važnim pozicijama u policijama svojih država. Buš je bio šef CIA, Putin oficir KGB-a, Andropov šef KGB-a , Kosiga ministar unutrašnjih poslova Italije, a Sarkozi ministar unutrašnjih poslova Francuske.

Andropov je prvi bivši KGB-ovac koji je postao generalni sekretar KP SSSR-a i predsjednik te države.

Filip Vujanović je prvi crnogorski ministar policije koji je dogurao do potpredsjednika vladajuće partije i predsjednika države.

Nije rijetkost da policajac završi u politici ili političar u policiji. U protekle dvije decenije u Crnoj Gori to se često dešavalo. To nije izum crnogorske vlasti. Naša vlast je samo te kadrovske okretne igre dodatno banalizovala. Dešavalo se da policijski inspektor preko noći postaje predsjednik opštine. Bilo je i ovakvih kadrovskih kombinatorika – načelnik Centra bezbjednosti postaje ministar turizma, a fudbalski sudija načelnik Centra. Branko Bujić, nekadašnji golman i fudbalski sudija, dogurao je do načelnika Centra bezbjednosti Bar, a potom i do poslanika SNP-a.

Afera Zavala, odnosno hapšenje gradonačelnika Budve Rajka Kuljače, ponovo je aktuelizovalo regrutovanje policijskih kadrova na političke funkcije. Kuljača je prethodno bio načelnik odjeljenja bezbjednosti u Budvi i Tivtu.

I gradonačelnik Bara Žarko Pavićević, kojeg mediji ovih dana prozivaju da se pripremi za sudski proces zbog navodno raznih krivičnih djela, ima trogodišnji staž (od 1979 – 1982.) u Odjeljenju unutrašnjih poslova Bar – kao inspektor u Odsjeku za privredni kriminal.

Zanimljivo je da su se proteklih godina iza rešetaka našli brojni visoki policijski funkcioneri. Hercegnovski Centar bezbjednosti drži neslavan rekord.

Osmorica bivših funkcionera i službenika MUP-a Crne Gore optuženih za deportaciju bh izbjeglica u Spužu su proveli 792 dana. Iza rešetaka našli su se bivši šef Odjeljenja DB-a u Ulcinju Božidar Stojović, bivši komandir Stanice policije u Herceg Novom Milorad Šljivančanin, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Baru Branko Bujić i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju Sreten Glendža.

Bivši šef SDB-a Crne Gore Boško Bojović, pomoćnik ministra policije

javne bezbjednosti Milisav Marković, bivši načelnik sektora SDB–a

u Herceg Novom Radoje Radunović i bivši načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom Milorad Ivanović uhapšeni su prošle godine u Beogradu i završili u ekstradicionom pritvoru. Ivanović je jedno vrijeme bio generalni sekretar Savezne Vlade u Beogradu, dakle na političkoj funkciji.

Bivši operativac SDB-a u Herceg Novom Duško Bakrač jedini je od optuženih za deportaciju izmakao hapšenju. Bakrač se oprobao i u biznisu. Vlasnik je jednog od divlje sagrađenih objekata u Igalu. Riječ je o apartmanima Mina, koji se nalaze na atraktivnoj lokaciji – ispod Titove vile.

A kad smo kod Herceg Novog pomenimo još dva interesantna primjera.

Goran Žugić, ubijen u nerasvijetljenoj sačekuši, bio je savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Dakle, politička funkcija. Žugić je iz SDB-a Bosne i Hercegovine došao u crnogorski MUP 1992. godine. Imenovan je za načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi. Kada je Radivoje Božović, bivši hotelijer, izabran za načelnika tog centra, Žugić postaje načelnik CB Podgorica. U medijima je objavljeno da je Žugić meteorsku policijsku karijeru pravio zahvaljujući političkim vezama. Optuživan je i da je zloupotrebljavajući položaj stekao veliku materijalnu korist. Posebno ga je kritikovao poslanik Narodne stranke iz Herceg Novog Stefan Sušić. Branio ga je ministar policije Filip Vujanović tako što je u parlamentu pročitao pismo u kojem Žugić demantuje teške optužbe Narodne stranke.

Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Crne Gore, postavio je Nebojšu Zekovića 1990. za načelnika u hercegnovskom Centru bezbjednosti. Zeković je kasnije izabran za ministra turizma i trgovine, ali 1999. dospijeva u istražni zatvor u Spužu. Tamo je proveo devet mjeseci pod optužbom da je zloupotrijebio službeni položaj.

Kako su sve napredovali bivši policijski službenici svjedoče i ovi primjeri.

Vuk Bošković je od komandira milicijske čete u združenim snagama na Kosovu, bez posebnog bezbjednosnog obrazovanja, postao savjetnik za bezbjednost (politička funkcija) premijeru Filipu Vujanoviću. Razriješen je, navodno, kada se saznalo da ima imovinu velike vrijednosti.

Ministar crnogorske policije iz devedesetih Nikola Pejaković avanzovao je do ambasadora iako ga je sa mjesta šefa policije smijenio DPS. Pejaković je naslijedio 1992. Pavla Bulatovića, koji je otišao u Beograd za saveznog ministra policije. Pejaković je prije toga bio šef policije u Baru i sudija tamošnjeg suda. Posebno je bio aktivan tokom AB revolucije.

Sredinom 1997. tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović postavlja Pejakovića za svog savjetnika za bezbjednost. Nešto kasnije imenovan je za ambasadora SRJ u Bjelorusiji. Optužen je da je bio jedan od scenarista januarskih nereda 1998, u kojima su demonstranti – pristalice Momira Bulatovića nasilno pokušali da uđu u zgradu Vlade Crne Gore nezadovoljni što je na predsjedničkim izborima pobijedio Milo Đukanović.

I sadašnji generalni konzul Crne Gore u Njemačkoj Abid Crnovršanin iz policije je obreo u diplomatiji. Bio je pomoćnik Draganu Đuroviću, ministru policije.

Tokom čistiki u policiji devedesetih, koje je Pavle Bulatović vodio po principu lojalnosti Slobodanu Milošević0u i njegovim pristalicama u Crnoj Gori, Maksim Korać postaje pomoćnik ministra Bulatovića, a kasnije odlazi u Beograd, gdje je godinama bio pomoćnik saveznog ministra za rad i socijalno staranje. Prije toga pročuo se kao čelnik koordinacionog tijela šest mjesnih zajednica iz Titograda, koje je omalovažavalo staro crnogorsko rukovodstvo, a veličalo Slobodana Miloševića. Koraća je uoči odlaska u policiju primio lično Milošević. Korać se potom do neba hvalisao fotografijom sa tog bliskog susreta sa srpskim voždom.

U toj fazi instaliranja odanih pristalica na rukovodeće funkcije u MUP-u Crne Gore, Momir Bulatović postavlja kuma Miodraga Daku Davidovića za načelnika CB Nikšić. Davidović je kasnije postao uspješan biznismen, a ovih dana mediji ga slave kao spasioca nikšićke Željezare.

Bilo je to vrijeme tihe borbe oko toga ko će ubuduće kontrolisati crnogorsku policiju – predsjednik Momir Bulatović ili premijer Milo Đukanović. Oni prave kompromis i dotadašnji ministar pravde Filip Vujanović, Bulatovićev prijatelj i advokat, prekomandovan je na mjesto ministra policije. Za šefa SDB-a imenuje se Vukašin Maraš, Đukanovićev čovjek od povjerenja. Do tada je bio sekretar AMSJ u Beogradu, kojem je predsjednik bio Milo Đukanović.

Vujanović je ušao u svijet visoke politike četiri godine ranije, kada je kao advokat branio na sudu Bulatovića, optuženog za klevetu.

Tih godina novi načelnik CB Nikšić postaje Tihomir Milović, sudija nikšićkog Osnovnog suda. Za načelnika Centra bezbjednosti u Baru postavljen je Vaso Baošić, šef specijalnih jedinica MUP-a Crne Gore, čiji su pripadnici, prema pisanju medija pucali ratnih devedesetih na Husein-pašinu džamiju u Pljevljima. Baošić je hapšen u Italiji a kasnije se posvetio biznisu – vlasnik je hotela Ambasador u Podgorici.

U višestranačju crnogorska tajna policija dobija i specijalni politički zadatak – da formira nove partije.

,,Momir Bulatović i Milo Đukanović su preko SDB-a osnovali Narodnu stranku, kao uslužnu stranku i mjesto gdje je trebalo da budu svi njihovi kadrovi kojima nijesu mogli da daju ministarske fotelje”, priznaće deset godina kasnije bivši lider narodnjaka Novak Kilibarda.

Policija je i danas izdašna kadrovska baza vlasti. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković ima bogato policijsko iskustvo. Prošlog ljeta izabran je, na predlog tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, za ministra bez portfelja sa mjesta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Dugo je bio u Glavnom odboru DPS-a i poslanik te stranke.

Visoko se vinuo i još jedan bivši crnogorski ministar policije. Dragan Đurović danas je direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo i poslanik DPS-a. Bio je i potpredsjednik Vlade.

Po ovoj logici Veselin Veljović mogao bi da naslijedi Igora Lukšića ili Filipa Vujanovića. Nikad se ne zna ko će koga pojačati – policija političku elitu ili obratno.

Iz politike u policiju

Nije se dolazilo samo iz policije na političke funkcije, nego i politika je u tom smislu bila na usluzi policiji. Svjež primjer je Ivan Brajović, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore. Ranije je bio u omladinskom rukovodstvu Crne Gore i poslanik SDP-a. Lazar Đođić, šef policije u vrijeme AB revolucije, na to mjesto stigao je iz Beograda, gdje je bio čelni čovjek jugoslovenske sindikalne organizacije. A tamo je otišao sa mjesta predsjednika nikšićkog partijskog komiteta. Često je pominjan kao primjer univerzalnog kadrovika. Tvrdilo se da je za šefa policije postavljen namjerno. Neko iskusniji vjerovatno bi uspješnije parirao Miloševićevom udaru na Crnu Goru.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo