Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlada milijarderu iskeširala 200.000 eura!

Objavljeno prije

na

Ako neko od vas, dragi poreski obveznici, poput potpisnika ovog teksta ima problem da shvati o čemu se to, pobogu, onoliko pričalo 22. maja u Budvi, ne brinite – nećete ni shvatiti. Evo primjera: tragate po sajtu Atlas fondacije za informacijom što je okupilo Duška Kneževića, Bila Klintona i Vladu Crne Gore i dobijete odgovor sa svega jednim znakom interpunkcije: „Cilj ove misije je da se sinergetskim nastupom svih ovih elemenata uspostavi samoodrživ sistem sa jasnim ciljem konstantnog uspostavljanja inovativnih standarda za ekonomsko jačanje našeg društva kroz koordinisano i balansirano razvijanje projekata u oblastima novih tehnologija, ekološki održive ekonomije kao i novih metoda edukacije i liječenja”?!

Ispitali smo detaljnije da li smo i koliko platili za promociju citiranog galimatijasa, pa došli do službene potvrde: Vlada Crne Gore je 12. maja (vidi faksimil) donijela zaključak da sa 200.000 državnih eura sufinansira Klintonovu „prvu posjetu” Crnoj Gori. Ispostavilo se da je, hvala lijepo, Klinton zapravo mislio da je u Makedoniji.

Skup Balkanska inicijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope je ideja tajkuna Duška Kneževića. E sad, koliko juče Knežević se reklamirao da, kroz imovinu povezanih firmi, posjeduje cijelu milijardu. Ako je tako, što će mu „sufinansirajuća” crkavica od 200.000 eura poreskih obveznika!

Odgovor možda znaju u Vladi, gdje Knežević ima duboko razumijevanje, ne od juče. Knežević je, deklarisani prijatelj bivšeg premijera – moguće povezan sa misterijom izdavanja kredita od 1,5 miliona Kapital investu d.o.o. Mila Đukanovića. Sa sadašnjim premijerom je odnose uzdrmao zimus, kada je prodao akcije jedne firme. „To je prst u oko Vladi”, bjesnio je Igor Lukšić. I Knežević je odmah shvatio što mu valja raditi: povukao je spornu prodaju i akcijama trgovao sa Vladom.

Stoga ne iznenađuje da su i Đukanović i Lukšić bili govornici na sesiji 22. maja u Budvi. Sporno može biti po kojem osnovu Vlada troši 200.000 eura za tajkunove projekte?

Osim Vlade, organizator Balkanske inicijative za jačanje društva jugoistočne Evrope je i Atlas fondacija, osnovana 10. novembra prošle godine. Osnivači Atlas fondacije su povezana lica i firme: Duško Knežević, Atlas banka, RTV Atlas, Univerzitet Mediteran, bolnica Meljine..

Djelovanje fondacija je uređeno Zakonom o nevladinim organizacija, koji u čl. 26b predviđa da „raspodjelu sredstava za pružanje materijalne pomoći nevladinim organizacijama vrši Komisija koju imenuje Skupština”.

Novac se dijeli nakon raspisivanja konkursa. U odluci o rezultatima konkursa Komisije, objavljenom 31. maja, nema Atlas fiondacije. Na 183 nevladinih organizacija ukupno je raspoređeno 230.000 eura – koliko je i predviđeno državnim budžetom.

Sa Kneževićem i njegovom fondacijom je drukčije. Iz dokumenta koji je Vlada stavila na uvid izvještaču Monitora, doznajemo da je projekat Atlas fondacije sa Klintonom u glavnoj ulozi finansiran ravno iz Tekuće budžetske rezerve.

Kako biva u toj birokratskoj proceduri, sa zaključkom Vlade su upoznati („dostavljeno”) ministar finansija Milorad Katnić, zatim Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem (predsjedavajući vicepremijer dr Vujica Lazović) i Komisija za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku (predsjedavajući Duško Marković).

Pošto smo „pravna država” i za trošenje tih para postoji procedura, naime – Pravilnik o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve (Sl. list CG, 23/09), potpisao 24. marta 2009. tadašnji ministar finansija Lukšić.

Osim dopingovanja budžetskih potrošača i pomoći fizičkim licima, takođe je Pravilnikom predviđena „pomoć pravnim licima za finansiranje djelatnosti”. U čl. 4 se napominje da se tekuće budžetske rezerve za pomoć pravnim licima „ koristiti do iznosa koji utvrdi resorno ministarstvo”.

Pretpostavljamo, bona fide, da je Knežević sa svojom Atlas fondacijom uredno prošao sve provjere „pomoć pravnim licima”. Za Vladu, dakle, nije sporno to što je Knežević inauguralnu Balkansku inicijativu za jačanje društva jugoistočne Evrope još u njenoj najavi komercijalizovao: naplaćivao prisustvo skupu koji je, ne zaboravimo, za mnoge iz državne administracije u najmanju ruku bio obavezan – jer su govornici bili Đukanović i Lukšić.

Atlas fondacija je, naime, prodavala: Diamnond paket (dva noćenja, prisustvo svim sesijama, „jednogodišnji status delegata Balkanske inicijative”, itd) od 1.150 eura i Platinum paket (sve isto, samo bez noćenja) od 850 eura. Smještaj je bio u u hotelu Princes, vlasništvu Atlas grupe. Je li Atlas fondacija prijavila ovu „privrednu djelatnost” na način predviđen Zakonom o nevladinim organizacijama?

Knežević je svoje učlanjenje u Klintonovu CGI objasnio nagovorom neimenovanih „finansijskih lidera iz SAD i Velike Britanije” iz razloga „da kroz tu mrežu dobije internacionalnu podršku na najvećem nivou za ambicioznu altruističku misiju”.

Vjerujemo mu na riječ, ma šta to značilo. Problem je što se našim novcem finansira njegov „altruizam”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo