Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krečenje stvarnosti zaduživanjem

Objavljeno prije

na

Zvanična statistika u Crnoj Gori ne može više da kreči poraznu stvarnost. Podaci Monstata pokazuju da je od početka ove godine prosječna plata u našoj zemlji sa 518 eura u januaru pala na 479 eura u maju. Jednostavno rečeno, svakog mjeseca prosječno po deset eura manje u džepu zapošljenog građanina Crne Gore. Ono što svakako treba da zabrine jeste da će se trend pada zarada nastaviti, kao i porast inflacije i nezapošljenosti, što znači da će realno opadati životni standard stanovništva. POLITIKA: Poraz svoje ekonomske politike priznala je i crnogorska Vlada. Iako se u posljednjih devet mjeseci država dva puta zadužila emitovanjem euroobveznica u visini od 380 miliona eura (s kamatama od preko pola milijarde eura), ni to joj očito nije bilo dovoljno za finansiranje ogromnih državnih rashoda. Sredinom prošle sedmice crnogorski premijer Igor Lukšić izjavio je Rojtersu da do kraja ove godine neće biti novih zaduživanja. No, samo pet dana kasnije zvanično je saopšteno da će Crna Gora u oktobru od Svjetske banke dobiti 60 miliona eura za pokrivanje budžetskog deficita. Nevoljnim sklapanjem prvog aranžmana s tom međunarodnom finansijskom institucijom, crnogorska Vlada je zapravo poručila da zarada od turističke sezone neće bitnije popraviti krvnu sliku crnogorske ekonomije, odnosno da dobit od turizma neće biti dovoljna da se pregura jesen. Novcem od Svjetske banke nastojaće se pacifikovati birači, jer po scenariju u vladajućim krugovima, nakon dobijanja datuma za pristupne pregovore u novembru treba raspisati izbore. Neka se narod bar nečim zabavi. Šverc, nekretnine i ostali biznisi su podbacili. Ostala je jedino politika!

REFORME: U tom kontekstu treba tumačiti obećanje Vlade da će od jula plate zapošljenih u državnoj upravi rasti svakog mjeseca za pet eura. Ne kaže se da ni sa tim obećanim povećanjima zarada neće biti kao na početku godine, odnosno da će biti mnogo niža nego što je bila godinama unazad. Ono što zapošljeni u Crnoj Gori dobijaju i imaju svakim je danom sve manje vrijedno. To znači da ni ove godine neće biti značajnijih reformskih poteza, niti će biti ostvarene projekcije o rastu bruto-društvenog proizvoda za 2,5 odsto. A Vlada odavno zna što joj je činiti: treba srezati državnu potrošnju kako bi se uravnotežio budžet i stvorila dugoročno održiva situacija. No, to protivrječi činjeničnom stanju, jer država ne može podmiriti sve one koji su se postavili kao vjerovnici, posebno ako istovremeno mora da plaća strateške greške prethodne Vlade, koje se mjere desetinama miliona eura. Iz Svjetske banke će, na primjer, prije odobravanja kredita od 85 miliona dolara poručiti: u zdravstvu više ne možete trošiti toliko koliko želite – izvolite svoje zdravlje čuvati na jeftiniji način. To će dovesti do štrajka zapošljenih u tom sektoru, slično će se dešavati sa školstvom i penzionerima, jer su se, kako navodi i analitičar s beogradskog Instituta za evropske studije Miroslav Prokopšijević, plate i penzije otele. „To je oborilo konkurentnost Crne Gore za ulaganja, a državi stvorilo problem da nivo plata i penzija održava zaduživanjem”, dodaje on.

STABILNOST: Najveći dio hrane zemlja uvozi, što znači da je biološku osnovu dovela u opasnost, a slično je i s energentima. Crna Gora je 2011. godine manje suverena nego kada je bila u zajednici sa Srbijom, a iluzija o „crnogorskom ekonomskom čudu”, i kod najzagriženijih pripadnika neoliberalne škole, raspršila se kao mjehur od sapunice. Vijesti i analize koje će narednih mjeseci gotovo svakodnevno stizati s međunarodnih adresa o privrednoj situaciji u Crnoj Gori neće biti nimalo optimistične. Pokazalo je to istraživanje Juromanija, po kojem je naša zemlja među najrizičnijim u Evropi. Kao glavni razlog za tako sumornu ocjenu navode se stabilnost banaka i stopa zapošljenosti. Sada se naša Vlada tobože iščuđava zbog toga iako je samo prije nekoliko dana čak i državni Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio da je ona „umjereno rizična”. To jedino još ne vidi šef Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer. Njemu je finansijska stabilnost, bez dileme, veoma dobra.

Neoliberalni cunami

Zemlja i privreda uništene su korupcijom, kriminalom, klijentelizmom i nepotizmom, neokolonijalnim ugovorima rasprodane su najvažnije kompanije i prostor, monopoli su sistematski uništili konkurentnost i povoljnu klimu za biznis. U bolji život s ovakvim političkim i ekonomskim sistemom više niko ne vjeruje. Crna Gora danas proizvodi mnogo manje nego prije dvije decenije, kada je faktički imala održivi razvoj! Sada smo, kako je primijetio jedan ekonomski analitičar iz Hrvatske, ravni kao izduvana automobilska guma!

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo