Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nadmorska bajka

Objavljeno prije

na

Iz dana u dan stižu nove vijesti o podmorskom kablu između Italije i Crne Gore, čije su postavljanje dogovorili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović. No, i pored toga, još javnost ne zna koju će to struju i pod kojim uslovima Italijani vući preko mora iz Crne Gore, ali ni kakav će biti njegov uticaj na životnu sredinu. Iako je javna rasprava o tom energetskom projektu sa Italijom u toku – mnogo je više pitanja nego konkretnih odgovora. Naravno, ako po strani ostavimo hvalospjeve iz medija bliskih crnogorskoj vladi, kao što su – petogodišnja izgradnja podmorskog kabla povećaće crnogorski bruto društveni proizvod za čak 390 miliona eura ili 78 miliona eura godišnje; ukoliko se postavi kabali prema standardima on ne predstavlja opasnost po ekologiju; građani Crne Gore dobiće stabilnu mrežu na evropskom nivou; realizacija ovog projekta privuće milionske strane investicije u izgradnju novih elektrana…

Ništa novo. Uobičajen odnos vlasti prema poreskim obveznicima. Na bujicu pitanja – odgovore zidom ćutanja. Baš kao i tokom javne rasprave o Vladinom planu za gradnju hidroelektrana na Morači. I tada je bilo mnogo nepoznatih detalja na koje nadležni nisu htjeli dati odgovore ili ih nisu ni imali.

PRIČAJU SAMO O PREDNOSTIMA: Nakon moračkih hidroelektrana i priča o kablu je vješto zavijena u maglu obećanja o blagodetima koje nas čekaju kad postanemo izvoznici struje. No, toj bajkovitoj priči nedostaju ubjedljivi argumenti da će taj posao uspjeti i biti valjan i poreskom obveznicima, a ne samo uskim interesnim krugovima.

Profesor Građevinskog fakulteta u Podgorici dr Radenko Pejović je na javnoj raspravi o podmorskom kablu, održanoj u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, upozorio da nema potrebe da se toliko u dokumentima ističu pozitivni efekti ovog projekta: ,,Samo se navode pozitivni efekti, dok se o negativnim efektima u ovom planu i ne govori”.

Pejović objašnjava kako se u dokumentaciji navodi da će se postrojenje uraditi do 2014, koridor do Pljevalja do 2015, ali se ništa ne pominje kada će Italija svoj dio posla završiti i kako će se to povezati sa Srbijom.

Ovaj univerzitetski profesor je iznio niz tehničkih nedostataka projekta i upozorio na najveći problem: ,,Moja osnovna zamjerka je vezana za ekonomsko-tržišnu projekciju i ekonomsko-finansijske implikacije. Ako se radi ekonomska analiza, logično je bilo navesti koliki su troškovi izgradnje, koliki troškovi održavanja, a koliki benefiti. Po ovom, kako je navedeno, ovaj projekat ne može biti isplativ ni za narednih 50 godina. Mislim da ekonomski dio plana treba preraditi”.

I upravo tu je suština problema. Opet, kao ni za HE na Morači, ne znamo ko će profitirati od ovog posla. A posla i zavrzlama oko struje ima dosta. Na red je stiglo i konačno rješenje vlasništva nad Elektroprivredom Crne Gore. To pitanje dalje otvara i novo – ko će graditi hidroelektrane na Morači.

Pejovića je, kaže, iznenadila izjava premijera Igora Lukšića da pitanje vlasništva EPCG nije primarno.

,,Mislim da je pitanje vlasništva vrlo primarno i da ni pod kakvim uslovima država Crna Gora ne bi trebala da se odrekne većinskog vlasništva”.

KO JE GAZDA: No, iako mu nije bilo primarno pitanje vlasništva, Lukšić se, ipak, potrudio da smiri strasti oko toga. Tako sada postoji neka vrsta kompromisa u vrhu vlasti, koji podrazumijeva da ostane strani menadžment u EPCG, ali i da većinsko vlasništvo bude državno.

Kako i koliko će to funkcionisati – tek ćemo vidjeti. Posebno je zanimljivo zašto DPS odustaje od čvrstog stava da Crna Gora ne može nikako praviti sama hidroelektrane i da su nam za taj poduhvat neophodni strani investitor i njegov novac.

Ukoliko se crnogorska vlast zaista odvaži da se hidroelektrane na Morači grade bez stranog kapitala, sa našim novcem, opet će se otvoriti niz pitanja. Jedno od njih je – kako će menadžment iz A2A, koji upravlja Elektroprivredom Crne Gore, upravljati eventualnom gradnjom hidroelektrana na Morači koje se ne bi gradile od njihovog novca, i kako će Italijani gazdovati objektom koji nije njihova investicija.

Mnogo je nejasnih stvari o takvom načinu gradnje i poslovanja. Zato bi, nakon svih grešaka u procesu planiranja hidroelektrana na Morači i posla oko kabla, trebalo da su u Vladi, konačno, naučili da ponavljanje grešaka iz prošlosti stvara nove probleme. Rješenje je jednostavno. Nalazi se u potpuno transparentnom procesu planiranja, jasnim računicama o koristi građana od planiranih projekata, preciznim ugovorima koji neće biti enigma za javnost.

Ne treba zaboraviti i nesvakidašnju atmosferu u CANU tokom javne rasprave o energetskom kablu gdje nisu govorili samo prof dr. Pejović i njegove kolege koje su se i do sada oglašavali o raznim nedostacima planova i projekata Vlade – nego i oni koji su do sada, najčešće, bili saglasni sa onim što vlast predloži.

A koliko se ozbiljno pristupilo ovom poslu pokazuje i podatak da se neke studije o uticajima kabla tek rade. Nejasno je samo čemu će i kome one služiti pošto će biti završene tek nakon javne rasprave. Ponuđen je nepotpun dokument, pa će resorna ministarstva, kad stignu rezultati dodatnih analiza, u miru, naknadno, sami sebi, valjda, razjasniti koristi i štete od projekta.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo