Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Umjesto otpremnina – deratizacija

Objavljeno prije

na

Radnicima hercegnovske građevinske firme Novi Prvoborac prošli četvrtak bio je 19. dan od kako štrajkuju glađu. Spavaju u hodniku upravne zgrade na tablama stiropora. Dok ih poslodavci prozivaju da fingiraju štrajk glađu, služba Hitne pomoći Doma zdravlja Herceg Novi ih spašava koktelima za preživljavanje. Prije nekoliko dana zaprijetili su da će se zapaliti benzinom. Umjesto hitne intervencije nadležnih, posjetio ih je poreski inspektor Miljan Gagović. Donio im je ohrabrujuću vijest – konačno su se stekli uslovi da u firmu uđu inspekcije da provjere uplatu poreza i doprinosa na zarade zaposlenim. Ali, uslijedila su nova iznenađenja. Predsjednik sindikata Novog Prvoborca Zahid Hodžić u razgovoru sa Gagovićem saznaje da je menadžment firme tražio da, prije ulaska poreznika, treba izvršiti dezinsekciju i deratizaciju hodnika i prostorija u kojima radnici štrajkuju!

,,Sve naše stvari smo iznijeli, očistili prostoriju i hodnik u kojem boravimo, kako bi inspekcija mogla da uđe. Ovo se radi smišljeno, kako bi se otpečatile prostorije, a rukovodstvo izvršilo zloupotrebu”, kaže Hodžić.

Inspekcija rada zapečatila je zgradu Novog Prvoborca zbog neizmirenih obaveza preduzeća prema radnicima. Uprava, pored ostalog, uporno odbija da riješi status 13 radnika koji su po izvršnim sudskim presudama vraćeni na posao.

,,Sigurni smo da su tražili deratizaciju kako bi očistili tragove i kako bi ispalo da su samo radnici nešto tu radili, ali je dokazano ko je kriv i time će s se baviti sudski organi jer se radi o krivičnom djelu zloupotrebe pečata”, kaže Hodžić.

Zbog toga što Inspekcija nije našla pečat koji je tu ranije ostavila protiv rukovodstva Prvoborca, biće podnijeta krivična prijava.

Finansijska policija utvrdila je u srijedu niz nepravilnosti u Novom Prvoborcu. Inspekcija rada, koja je otvorila prostorije, potvrdila je da su one bile nasilno otpečaćene nakon zatvaranja.

,,Sumnjamo da su oni od 15. maja, kad je Inspekcija dolazila, stalno radili noću, sređivali dokumentaciju, uklapali je kako njima odgovara i manipulisali papirima”, objasnio je Hodžić.

Hodžić kaže da radnici svakodnevno komuniciraju sa predsjednikom Opštine Dejanom Mandićem i dobijaju informacije iz Vlade, ali problem je i u tome što institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.

Prema informacijama radnika, ruski vlasnici nijesu ni obaviješteni o situaciji u Prvoborcu. Za to je zaslužno domaće rukovodstvo.

Rusi su u Prvoborcu prisutni od 2007. godine kada je Inteh Montenegro, crnogorska ćerka ruske firme Inteh Moskva, otkupom oko 3,5 miliona eura dugova postala vlasnik 42 odsto akcija preduzeća.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, najveći pojedinačni vlasnik Novog Prvoborca sa oko 39,79 odsto akcija je kompanija Pit investments registrovana na Britanskim djevičanskim ostrvima.

Vlada ima 21,42 odsto, Mellie investment 8,63 odsto, lokalna uprava 2,9 odsto, Preduzeće za izgradnju Podgorica 2,7 odsto, Elektroprivreda oko 1,8 odsto, Jugobanka Beograd 1,6 odsto. Kompanija Accord iz Budve posjeduje 1,58 odsto, dok po oko 1,38 odsto dionica imaju Merkur i fond Western Balkan Investment.

Radnici Novog Prvoborca počeli su 7. juna štrajk glađu, nakon što ih je uprava preduzeća drugi put i nakon sudskih presuda u korist zaposlenih, proglasila tehnološkim viškom.

Zaposleni traže poništenje odluke o proglašenju tehnološkim viškom, povratak na posao, isplatu zaostalih zarada i naknada za topli obrok i prevoz, povezivanje radnog staža i otpremnine od po 500 eura po godini rada.

Radnici su u subotu dobili po 500 eura od gradonačelnika Dejana Mandića, kao vid socijalne pomoći.

Neki radnici dobili su od uprave čudne ponude. Radnik Miloš Radosavljević dobio je ponudu da sa mjesta vozača ode u mehaničare, a Krsto Radanović sa mjesta mašinbravara na mjesto magacionera. Žarko Porobić, koji je bio mašinista na drobiličnom postrojenju, dobio je na potpis ugovor kojim se obavezuje da vozi teretno vozilo, iako nema položen vozački ispit!

Uprkos svemu, radnici su odlučni da nastave štrajk sve dok ne dobiju pisane garancije Opštine i države da će biti pravedno obeštećeni sa obećanih 165.000 eura na ime zaostalih plata, otpremnina po socijalnom programu, povezivanja radnog staža…

Novo ime i vlasnik

Haos u novljanskoj firmi ima bolnu genezu. Nakon dugogodišnjeg stečaja (1994 – 2005. godine), staro preduzeće, pod nazivom GP Prvoborac, transformisano je u akcionarsko društvo za građevinarstvo i usluge Novi Prvoborac. Uprava Novog Prvoborca prodala je strateško partnerstvo ruskom partneru Ineks Motenegru u obliku i vrijednosti od 42 odsto akcija. Rus je platio tri miliona i 300 hiljada eura i nestao. Onda su došli drugi Rusi i sve kreće loše po radnike Novog prvoborca. Od 2008. godine starrtuje Novi Prvoborac sa novim menadžmentom uprave u sastavu: Dragan Liješević,Vadim Ogorodov,Viktor Kjalov i izvršni direktor Ilija Vukelić.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo