Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugošijada, veliko finale

Objavljeno prije

na

Htio je jedno od potpredsjedničkih mjesta, no nije ušao ni u Predsjedništvo DPS-a. Miomir Mugoša je, uoči partijskog kongresa održanog 21. maja, izjavio:„Ne vidim razlog zbog čega ne bih i dalje ostao isto pozicioniran u svojoj partiji”. Štaviše, do samog kongresa je držao otvorenu kandidaturu u namjeri da – pored Željka Šturanovića, Filipa Vujanovića, Svetozara Marovića i novoizabranog Igora Lukšića – bude peti potpredsjednik DPS-a. U oba slučaja, predlaganja finalne liste i za potpredsjednike i za članove Predsjedništva, odlučivao je Milo Đukanović. Poruka je jasna: Mugoša nema više njegovu podršku.

A sarađuju još od februara 1991. kada je Mugoša u prvoj Vladi Mila Đukanovića imenovan za ministra zdravlja i zaštite životne sredine. Đukanović ga je birao i u naredna svoja dva mandata, pa je tradiciju od 1998. nastavio Filip Vujanović, koji ga je, uostalom, tokom prve polovine 2000. godine postavio za predsjednika „odbora povjerenika” SO Podgorica.

Mugoša je, dakle, gazdovanje Podgoricom počeo kada DPS, skupa sa koalicionim trabantima, nije imao odborničku većinu. Krug se zatvorio, situacija je sada slična, jer Mugoša sa 28 odbornika (iz koalicija DPS, Bošnjačka i Liberalna partija) izabranih 23. maja 2010. na lokalnim izborima nema većinu.

No, posegao je za tradicionalnim saveznicima koji su ga već jednom spasili smjene – unutar struktura patuljastih „srpskih” stranka uvijek je pronalazio svoje oduševljene pristalice. Mugoša je iz Narodne stranke, koja je 1990. osnovana uz asistenciju Udbe, već pozajmljivao glasove.

Početkom 2002. imao je pomoć dva odbornika NS da ne bude smijenjen. Odbornik Srpske radikalne stranke, pjesnik Momir Vojvodić, tada je uputio čestitku „najboljem gradonačelniku kojeg pamtim”. Čistom alhemijom je, navodno, uspio da tada ne bude smijenjen: opozicija je na papiru imala 30 odbornika, a vlast svega 24.

Prebjezi iz NS su tada od opozicionih odbornika optuženi da su od Mugoše dobili po 25.000 njemačkih maraka. Mugoša je tvrdio da su prebjezi „humani ljudi koji vjeruju u Boga i ljude, a i narod i Bog su ovog puta bili na strani pregalaca i pravednika”. Mugošin „narod” zapravo je bilo oko 200 njegovih rođaka, prijatelja i partnera koji su ispred zgrade, u kojoj su zasjedali odbornici SO Podgorica, zvižducima, psovkama i uvredama dočekali opozicione odbornike.

Prethodno je NS, iako je sredinom 2001. napuštila vladajuću koaliciju, Mugoši pravila kvorum za izglasavanje urbanističkih planova. I ne samo to: Dušanka Ćupić iz NS je bila potpredsjednica SO Podgorca i predsjednica Komisije za dodjelu stanova; nakon raskida koalicije i ostavke na ove funkcije, dobila je opštinski stan i postala šefica pravne službe u Fondu za gradsko građevinsko zemljište, itd. Sva ta iskustva nijesu bila dovoljna za glavne partije koalicije Za bolju Podgoricu da proljetos budu opreznije pri stavljanju na svoju listu kandidata Slaviše Guberinića iz vanparlamentarne NS.

No, treba sačekati na rasplet koji bi se mogao desiti do 19. jula, kada je zakazana sjednica gradskog parlamenta. Mugoša je pokušao „blic-krigom” 6. juna kada je, pribavivši saglasnost starog saziva Predsjedništva DPS-a, za jedan dan obavio leteće konsultacije sa odbornicima iz Bošnjačke i Liberalne partije, a od Gradskog odbora DPS-a dobio jednoglasnu podršku. Poslat je odbornički zahtjev Rašku Konjeviću (SDP), predsjedniku SO Podgorica, da do 21. juna zakaže sjednicu na kojoj će Mugoša ponovo biti izabran. Iz SDP-a su potom i službeno poručili da će raskinuti gradsku koaliciju.

Što je Mugoši bio bitan baš 21. jun? Užurbanost za zakazivanje sjednice gradskog parlamenta je možda rezultat saznanja da na sjednici Glavnog odbora održanoj 22. juna neće biti ni predložen ni izabran u Predsjedništvo DPS-a, kao i da je isto tijelo usvojilo Odluku o kriterijumima, načinu i postupku predlaganja i izbora kandidata za predsjednika opština. Mugoša i njegova Služba Glavnog grada su javnim saopštenjem optužili Konjevića da je zakazivanjem sjednice tek za 19. jul prekršio Poslovnik, jer je „napravio svojevrstan presedan”; tvrde da je praksa bila da se sjednice zakazuju 15 dana po prijemu zahtjeva.

U međuvremenu, SDP je, kroz svoje partijske forume, poručilo u bitnom: neće glasati za Mugošin izbor, a ukoliko do toga dođe tražiće raspisivanje novih izbora; još važnije – nema govora da će napuštiti 13 godina staru koaliciju na državnom nivou.

Iza javne scene, međutim, nakon partijske podrške kandidaturi Mugoše za još jedan mandat gradonačelnika, izgleda da su deaktivirana druga dva sporna pitanja između DPS-a i SDP-a. Objavljeno je kako će Elektroprivreda i nakon 2015. ostati u državnom vlasništvu i to će biti formalizovano potpisivanjem aneksa ugovora između EPCG i italijanske A2A. Upravo jedan od takvih modela predlagao je SDP. O tome su odlučivali Milo Đukanović, Ranko Krivokapić i Igor Lukšić (Vila Gorica, 9. maja) dok su se na manje bitnim, nižim nivoima, raspirivale unutarkoalicione čarke o Mugoši.

Na drugoj strani, funkcioner SDP-a, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović, službeno je prošle neđelje obavijesto Vladu da je Veselin Veljović „uspješno i efikasno vodio Upravu policije”. Prethodno je Brajović imao niz javnih kritičkih zapažanja o radu Veljovića koji je, nota bene, nedavno izjavio kako ne može zamisliti da bi bio u stanju da uhapsi građanina Mila Đukanovića!

Ostaje još jedno otvoreno pitanje – da li će DPS ostati čvrsto u odluci da podrži Mugošu, čak i po cijenu raskida gradske koalicije sa SDP-om i uz kompromitujuću podršku autsajdera iz NS-a? Kako smo objavili, odmah nakon lokalnih izbora, Milo Đukanović je sa Rankom Krivokapićem ljetos napravio dogovor da Mugoši neće biti produžen mandat, a dogovor je držan u najvećoj tajnosti.

Mugoša je godinama unazad, djelimično čak nezavisno i od Đukanovića, uspio da izgradi imperiju. Faktičku moć je crpio kopirajući lukrativni model vladavine Đukanovića na državnom nivou sa širokim spektrom „diskrecionih ovlašćenja”. Iz SDP-a su mu, skupljajući mrvice sa njegove trpeze, bili saučesnici.

Njegova arogancija je toliko narstala da se, kao 2007. na parkingu kod jedne poznate podgoričke kafane, ne samo verbalno nego i fizički (guranjem, čerupanjem, grebanjem i drugim zahvatima) obračunavao sa Acom Đukanovićem tokom nokturna na temu daljeg urbanističkog razvoja Podgorice.

Uprkos dokazima o nezakonitoj vladavini (poput pravosnažne sudske presude u slučaju Carine) vjerovatno Mugoša još ne bi izgubio podršku SDP-a da je, tokom pregovora o broju odborničkih mjesta za lokalne izbore, bio prihvaćen njihov zahtjev da dobiju pet, a ne četiri mandata koliko im je nudio.

Zatezanje sa socijaldemokratama – koji su, uostalom, samostalno osvojili peti mandat – izgleda da nije bilo samo plod Mugošine opjevane tvrdoglavosti. Naime, koordinator iz vrha DPS-a za podgoričke lokalne izbore je bio Filip Vujanović, koji je formalno „zamrznuo” članstvo u partiji.

Iako je za javnost demantovan takav njegov angažman, Vujanović je, ne samo koordinirao kampanju liste čiji je Mugoša bio nosilac, već je čitavo vrijeme vukao iz pozadine konce da se DPS, prvo na gradskom nivou, otarasi SDP-a.

Vujanović je, na drugoj strani, zadržao dobre lične relacije sa nekim od čelnika „narodnjaka” ili ljudi konektovanih na NS. I to ne samo po osnovu činjenice da je kao nekadašnji (1995-1998) ministar policije mogao da ima uvid u začeće NS uz pomoć „svetog duha” iz Udbe.

Njegova Vlada (1998-2002) je, na primjer, Predragu Popoviću, sadašnjem predsjedniku NS, 1999. izdala škorpion iz arsenala specijalnih snaga MUP-a. Sada su druga vremena i običaji, pa je MUP nedavno oduzeo Popoviću državljanstvo i sva lična dokumenta, jer je ranije objavio da je uzeo državljanstvo Srbije.

Kako se bližio 23. maj 2010, dan lokalnih izbora, Krivokapić i Vujanović su pojačavali međusobnu polemiku oko toga da se crnogorski predsjednik tajno sastao sa Borisom Tadićem, dok je Đukanović tada objavio kako kabinet predsjednika Srbije navodno finansira opozicionu koaliciju Za bolju Crnu Goru.

Da li je Mugoša, iz čiste vlastoljubivosti, igrao neku konspirativnu ulogu u navodno tajnim kombinacijama Vujanovića, pa sada ispao prva žrtva Đukanovićevog osvetničkog bijesa?

Vujanoviću mandat ističe 2013. i nakon toga, zbog ustavnih ograničenja, ne može biti ponovo izabran za predsjednika Crne Gore.

Iako u privatnim razgovorima tvrdi kako će se nakon predsjednikovanja vratiti advokaturi, javno je (intervju na TV IN 8. juna) – i potpuno neuobičajeno ako se uzme u obzir tvrdnja da je „zamrznuo” članstvo u partiji – podržao Mugošin reizbor.

Tamo gdje, kao partijski koordinator igra neku ulogu, kao na Cetinju, Vujanović se postarao da se sa SDP-om ne ide u koaliciju. Aktuelni gradonačelnik Cetinja je Aleksandar Bogdanović, njegov bivši savjetnik za ekonomska pitanja.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo