Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugošijada, veliko finale

Objavljeno prije

na

Htio je jedno od potpredsjedničkih mjesta, no nije ušao ni u Predsjedništvo DPS-a. Miomir Mugoša je, uoči partijskog kongresa održanog 21. maja, izjavio:„Ne vidim razlog zbog čega ne bih i dalje ostao isto pozicioniran u svojoj partiji”. Štaviše, do samog kongresa je držao otvorenu kandidaturu u namjeri da – pored Željka Šturanovića, Filipa Vujanovića, Svetozara Marovića i novoizabranog Igora Lukšića – bude peti potpredsjednik DPS-a. U oba slučaja, predlaganja finalne liste i za potpredsjednike i za članove Predsjedništva, odlučivao je Milo Đukanović. Poruka je jasna: Mugoša nema više njegovu podršku.

A sarađuju još od februara 1991. kada je Mugoša u prvoj Vladi Mila Đukanovića imenovan za ministra zdravlja i zaštite životne sredine. Đukanović ga je birao i u naredna svoja dva mandata, pa je tradiciju od 1998. nastavio Filip Vujanović, koji ga je, uostalom, tokom prve polovine 2000. godine postavio za predsjednika „odbora povjerenika” SO Podgorica.

Mugoša je, dakle, gazdovanje Podgoricom počeo kada DPS, skupa sa koalicionim trabantima, nije imao odborničku većinu. Krug se zatvorio, situacija je sada slična, jer Mugoša sa 28 odbornika (iz koalicija DPS, Bošnjačka i Liberalna partija) izabranih 23. maja 2010. na lokalnim izborima nema većinu.

No, posegao je za tradicionalnim saveznicima koji su ga već jednom spasili smjene – unutar struktura patuljastih „srpskih” stranka uvijek je pronalazio svoje oduševljene pristalice. Mugoša je iz Narodne stranke, koja je 1990. osnovana uz asistenciju Udbe, već pozajmljivao glasove.

Početkom 2002. imao je pomoć dva odbornika NS da ne bude smijenjen. Odbornik Srpske radikalne stranke, pjesnik Momir Vojvodić, tada je uputio čestitku „najboljem gradonačelniku kojeg pamtim”. Čistom alhemijom je, navodno, uspio da tada ne bude smijenjen: opozicija je na papiru imala 30 odbornika, a vlast svega 24.

Prebjezi iz NS su tada od opozicionih odbornika optuženi da su od Mugoše dobili po 25.000 njemačkih maraka. Mugoša je tvrdio da su prebjezi „humani ljudi koji vjeruju u Boga i ljude, a i narod i Bog su ovog puta bili na strani pregalaca i pravednika”. Mugošin „narod” zapravo je bilo oko 200 njegovih rođaka, prijatelja i partnera koji su ispred zgrade, u kojoj su zasjedali odbornici SO Podgorica, zvižducima, psovkama i uvredama dočekali opozicione odbornike.

Prethodno je NS, iako je sredinom 2001. napuštila vladajuću koaliciju, Mugoši pravila kvorum za izglasavanje urbanističkih planova. I ne samo to: Dušanka Ćupić iz NS je bila potpredsjednica SO Podgorca i predsjednica Komisije za dodjelu stanova; nakon raskida koalicije i ostavke na ove funkcije, dobila je opštinski stan i postala šefica pravne službe u Fondu za gradsko građevinsko zemljište, itd. Sva ta iskustva nijesu bila dovoljna za glavne partije koalicije Za bolju Podgoricu da proljetos budu opreznije pri stavljanju na svoju listu kandidata Slaviše Guberinića iz vanparlamentarne NS.

No, treba sačekati na rasplet koji bi se mogao desiti do 19. jula, kada je zakazana sjednica gradskog parlamenta. Mugoša je pokušao „blic-krigom” 6. juna kada je, pribavivši saglasnost starog saziva Predsjedništva DPS-a, za jedan dan obavio leteće konsultacije sa odbornicima iz Bošnjačke i Liberalne partije, a od Gradskog odbora DPS-a dobio jednoglasnu podršku. Poslat je odbornički zahtjev Rašku Konjeviću (SDP), predsjedniku SO Podgorica, da do 21. juna zakaže sjednicu na kojoj će Mugoša ponovo biti izabran. Iz SDP-a su potom i službeno poručili da će raskinuti gradsku koaliciju.

Što je Mugoši bio bitan baš 21. jun? Užurbanost za zakazivanje sjednice gradskog parlamenta je možda rezultat saznanja da na sjednici Glavnog odbora održanoj 22. juna neće biti ni predložen ni izabran u Predsjedništvo DPS-a, kao i da je isto tijelo usvojilo Odluku o kriterijumima, načinu i postupku predlaganja i izbora kandidata za predsjednika opština. Mugoša i njegova Služba Glavnog grada su javnim saopštenjem optužili Konjevića da je zakazivanjem sjednice tek za 19. jul prekršio Poslovnik, jer je „napravio svojevrstan presedan”; tvrde da je praksa bila da se sjednice zakazuju 15 dana po prijemu zahtjeva.

U međuvremenu, SDP je, kroz svoje partijske forume, poručilo u bitnom: neće glasati za Mugošin izbor, a ukoliko do toga dođe tražiće raspisivanje novih izbora; još važnije – nema govora da će napuštiti 13 godina staru koaliciju na državnom nivou.

Iza javne scene, međutim, nakon partijske podrške kandidaturi Mugoše za još jedan mandat gradonačelnika, izgleda da su deaktivirana druga dva sporna pitanja između DPS-a i SDP-a. Objavljeno je kako će Elektroprivreda i nakon 2015. ostati u državnom vlasništvu i to će biti formalizovano potpisivanjem aneksa ugovora između EPCG i italijanske A2A. Upravo jedan od takvih modela predlagao je SDP. O tome su odlučivali Milo Đukanović, Ranko Krivokapić i Igor Lukšić (Vila Gorica, 9. maja) dok su se na manje bitnim, nižim nivoima, raspirivale unutarkoalicione čarke o Mugoši.

Na drugoj strani, funkcioner SDP-a, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović, službeno je prošle neđelje obavijesto Vladu da je Veselin Veljović „uspješno i efikasno vodio Upravu policije”. Prethodno je Brajović imao niz javnih kritičkih zapažanja o radu Veljovića koji je, nota bene, nedavno izjavio kako ne može zamisliti da bi bio u stanju da uhapsi građanina Mila Đukanovića!

Ostaje još jedno otvoreno pitanje – da li će DPS ostati čvrsto u odluci da podrži Mugošu, čak i po cijenu raskida gradske koalicije sa SDP-om i uz kompromitujuću podršku autsajdera iz NS-a? Kako smo objavili, odmah nakon lokalnih izbora, Milo Đukanović je sa Rankom Krivokapićem ljetos napravio dogovor da Mugoši neće biti produžen mandat, a dogovor je držan u najvećoj tajnosti.

Mugoša je godinama unazad, djelimično čak nezavisno i od Đukanovića, uspio da izgradi imperiju. Faktičku moć je crpio kopirajući lukrativni model vladavine Đukanovića na državnom nivou sa širokim spektrom „diskrecionih ovlašćenja”. Iz SDP-a su mu, skupljajući mrvice sa njegove trpeze, bili saučesnici.

Njegova arogancija je toliko narstala da se, kao 2007. na parkingu kod jedne poznate podgoričke kafane, ne samo verbalno nego i fizički (guranjem, čerupanjem, grebanjem i drugim zahvatima) obračunavao sa Acom Đukanovićem tokom nokturna na temu daljeg urbanističkog razvoja Podgorice.

Uprkos dokazima o nezakonitoj vladavini (poput pravosnažne sudske presude u slučaju Carine) vjerovatno Mugoša još ne bi izgubio podršku SDP-a da je, tokom pregovora o broju odborničkih mjesta za lokalne izbore, bio prihvaćen njihov zahtjev da dobiju pet, a ne četiri mandata koliko im je nudio.

Zatezanje sa socijaldemokratama – koji su, uostalom, samostalno osvojili peti mandat – izgleda da nije bilo samo plod Mugošine opjevane tvrdoglavosti. Naime, koordinator iz vrha DPS-a za podgoričke lokalne izbore je bio Filip Vujanović, koji je formalno „zamrznuo” članstvo u partiji.

Iako je za javnost demantovan takav njegov angažman, Vujanović je, ne samo koordinirao kampanju liste čiji je Mugoša bio nosilac, već je čitavo vrijeme vukao iz pozadine konce da se DPS, prvo na gradskom nivou, otarasi SDP-a.

Vujanović je, na drugoj strani, zadržao dobre lične relacije sa nekim od čelnika „narodnjaka” ili ljudi konektovanih na NS. I to ne samo po osnovu činjenice da je kao nekadašnji (1995-1998) ministar policije mogao da ima uvid u začeće NS uz pomoć „svetog duha” iz Udbe.

Njegova Vlada (1998-2002) je, na primjer, Predragu Popoviću, sadašnjem predsjedniku NS, 1999. izdala škorpion iz arsenala specijalnih snaga MUP-a. Sada su druga vremena i običaji, pa je MUP nedavno oduzeo Popoviću državljanstvo i sva lična dokumenta, jer je ranije objavio da je uzeo državljanstvo Srbije.

Kako se bližio 23. maj 2010, dan lokalnih izbora, Krivokapić i Vujanović su pojačavali međusobnu polemiku oko toga da se crnogorski predsjednik tajno sastao sa Borisom Tadićem, dok je Đukanović tada objavio kako kabinet predsjednika Srbije navodno finansira opozicionu koaliciju Za bolju Crnu Goru.

Da li je Mugoša, iz čiste vlastoljubivosti, igrao neku konspirativnu ulogu u navodno tajnim kombinacijama Vujanovića, pa sada ispao prva žrtva Đukanovićevog osvetničkog bijesa?

Vujanoviću mandat ističe 2013. i nakon toga, zbog ustavnih ograničenja, ne može biti ponovo izabran za predsjednika Crne Gore.

Iako u privatnim razgovorima tvrdi kako će se nakon predsjednikovanja vratiti advokaturi, javno je (intervju na TV IN 8. juna) – i potpuno neuobičajeno ako se uzme u obzir tvrdnja da je „zamrznuo” članstvo u partiji – podržao Mugošin reizbor.

Tamo gdje, kao partijski koordinator igra neku ulogu, kao na Cetinju, Vujanović se postarao da se sa SDP-om ne ide u koaliciju. Aktuelni gradonačelnik Cetinja je Aleksandar Bogdanović, njegov bivši savjetnik za ekonomska pitanja.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo