Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dil i dileri

Objavljeno prije

na

Ozvaničeno je: najveći, najbolji, najvrijedniji… crnogorski privatizacioni ugovor uskoro će biti suštinski promijenjen. Jedna godina, najkišovitija u novijoj istoriji Crne Gore, bila je dovoljna da se pokaže kako italijanska A2A, pobjednik Tendera za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju EPCG, nije u stanju da ispuni obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom. Od crnogorske javnosti se i dalje kriju kriterijumi (u ugovoru: indikatori) po kojima se ocjenjuje način na koji A2A upravlja ovdašnjom Elektroprivredom, ali je i pored toga postalo jasno da dva osnovna nijesu ispunjena. KUPAC UVIJEK U PRAVU: Realizovane investicije i ostvarena dobit EPCG u 2010. godini manje su od onoga što je predviđeno u petogodišnjem biznis planu.

Možda to i ne bi biilo tako tragično da su Italijani na Tenderu pobijedli zahvaljujući najboljoj ponudu. Ali, ima ljudi koji to još nijesu zaboravili, Tenderska komisija predvođena Vujicim Lazovićem, predsjednikom Savjeta za privatizaciju i potpredsjednikom Vlade, zaključila je da osam eura za akciju koliko su ponudli Italijani vrijedi više od 11 eura koliko su za isti posao nudili Grci. Onima što nijesu povjerovali u tu matematiku rečeno je kako će se i oni, neznaveni i nepovjerljivi, uvjeriti u kvalitet Vladinog računa čim A2A zagospodari Eletroprivredom i pokaže sve što zna i može.

Onda se pokazalo kako to, ipak, i nije mnogo. Zapravo, da je znatno manje od onoga što je EPCG postizala dok je njom upravljala domaća pamet. Međutim, činjenica da A2A nije ispunila ugovorene obaveze protumačena je, zvanično, ne kao dokaz nesposobnosti toliko hvaljenog strateškog investitora, već kao potvrda neprijateljskog okruženja i navodne urote koja funkcioniše u dijelu crnogorske javnosti protiv svih koji su spremni da svoj novac ulože u ovdašnju privredu?!

Zato su Italijani svoj neuspjeh prvo pokušali da prebace na pleća potrošača koji koriste usluge EPCG. I od njih naplate nedostajući novac. Kada je njihov zahtjev da cijena struje poraste i do 70 odsto (za potrošače iz najbrojnije kategorije – domaćinstva) naišao na nerazumijevanje javnosti, zvaničnika Regulatorne agencije za energetiku i predstavnika Vlade kao većinskog vlasnika EPCG, okrenuli su ploču. I vratili se direktnim pregovorima sa čelnicima izvršne vlasti.

REVIDIRANJE: Proljetošnji susret Renata Ravanelija, direktora A2A, i premijera Igora Lukšića označio je početak radova na reviziji važećeg privatizacionog ugovora.

Nije sporno da je do tih razgovora moralo doći. Jednostavno, na to je potpisnike obavezivala činjenica da se ugovor ne izvršava na dogovoreni način. Sporno je, međutim, to što je Vlada Crne Gore u tim pregovorima od starta zauzela poziciju nekoga ko je dužan da čini ustupke koji će, po svaku cijenu, zadovoljiti drugu stranu.

Konačno, krajem prošle nedjelje je obznanjen dogovor da se do kraja godine potpiše aneks ugovora između A2A i Vlade. Crnogorski pregovarači su za svoju veliku pobjedu proglasili mogućnost da se revizijom ugovora ukine (ili samo odloži) pravo A2A da nakon pet godina postane većinski vlasnik EPCG. Elektroprivreda ostaje u državnom vlasništvu, slavodobitno galame muštulukdžije, nadajući se da smo zaboravili elementarno: ovi su pregovori počeli kada je postalo kristalno jasno da A2A ne može ispuniti kriterijume koje su njeni čelnici prihvatili 2009. godine, a koji su bili nužan preduslov da bi oni uopšte mogli razmišljati o tome da postanu većinski vlasnici EPCG. To, dakle, i nije bilo sporno.

Crnogorska javnost tražila je odgovor na dilemu – zašto bi A2A i dalje upravljala najvrijednijim državnim preduzećem u Crnoj Gori? Čime su to zaslužili? Ili preciznije: da li je A2A baš ono što nam je trebalo kada je riječ o razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori?

,,Mi smo zadovoljni načinom na koji A2A upravlja Elektroprivredom, pa bi tu mogla da se primijeni opcija dugotrajne saradnje, uz opciju da država zadrži većinsko vlasništvo nad EPCG” – saopštio je premijer Lukšić navodeći kako je pitanje vlasništva u EPCG sekundarno. Najvažnije je, po njegovo mišljenju, da se započeta saradnja nastavi u dobrom duhu. „Ne vidim da bi bilo problema da revizija ugovora ide u pravcu da mi produžavamo ugovor o menadžmentu EPCG sa italijanskom kompanijom”.

Zanimljivo bi, i važno, bilo saznati – na čemu to premijer i njegovi saradnici zasnivaju izrečeno zadovoljstvo načinom na koji Italijani gazduju Elektroprivredom. Iz nekog razloga ovdašnjoj javnosti nije omogućeno da sagleda benefite koje je ta saradnja donijela. Zato, valjda, i ne razumijemo zašto je toliko neophodno po svaku cijenu održati dobar duh sa zvaničnicima kompanije koja ne poštuje svoje obaveze.

Iz nastupa crnogorskih zvaničnika proizilazi da smo mi, u najmanju ruku, odgovorni za to što aktuelna cijena struje nije po volji predstavnicima A2A, i da – i kao država i svi pojedinačno – imamo velike moralnu i materijalnu obavezu prema Italijanima zbog činjenice da su oni u posao sa Vladom Crne Gore, EPCG i Prvom bankom braće Aca i Mila Đukanovića uložili 400 miliona eura… Kao da to nije bio njihov izbor.

U najkraćem: pravila po kojima se određuje cijena električne energije u Crnoj Gori nijesu se suštinski mijenjala nakon dolaska A2A. Samo su ispravljene greške u računu koje su EPCG godišnje donosile 20-tak miliona eura. Na stranicama Monitora smo, od početka pregovora Vlade i A2A, nekoliko puta ponovili da je prema važećim propisima nemoguće da EPCG za pet godina ostvari traženi profit od 300 miliona eura. Nemoguće je da su Italijani to shvatili tek sada. I u slučaju da ne pribave uvjerenje kako su svi njihovi pregovarači bili ,,poslovno nesposobni” ta bi zabluda, ako ona uopšte postoji, trebala ostati samo njihov problem. Isto je i sa pričom o ulogu od 400 miliona eura. Taj novac A2A nije uložila da bi nama bilo bolje, već da bi ostvarila svoje dugoročne ekonomske interese. Iz perspektive Crne Gore bitno je samo to da li oni izvršavaju preuzete obaveze na kvalitetan način. I to bi morao biti jedini kriterijum iz koga bi proizašla odluka da li A2A za svoj angažman u Crnoj Gori zaslužuje (ekonomsku) kaznu ili nagradu. Profit ili gubitak.

VIŠI CILJEVI: Činjenica da ova, u suštini jednostavna priča, u interpretaciji naših zvaničnika dobija neke mnogo šire dimenzije može da znači samo jedno: nešto se pokušava sakriti od građana Crne Gore.

Recimo, istovremeno sa pričom kako EPCG ostaje u državnom vlasništvu, najavljuje se mogućnost da se, bez tendera, toj kompaniji dodijeli pravo gradnje elektrana na Morači. ,,Vlada već razmišlja u tom pravcu”, najavio je Lukšić. A šta ako A2A postane većinski (ili čak jedini) vlasnik EPCG recimo 2020. godine?

Dok traju priče o Elektroprivredi, hidroelektranama na Morači, drugom bloku u Pljevljima, prenosnom kablu, autoputu… besparica ponovo kuca na vrata državnog budžeta. Kao i 2008. godine vlast je prinuđena da izmisli novac kojim će održati likvidnost. U jesen prošle godine država se zadužila za skoro 200 miliona eura uz najavu da će to biti dovoljno da se pokrije i ovogodišnji manjak u budžetu.

Uz mnogo manje pompe i slavljeničkih fanfara operacija je ponovljena i proljetos. O novoj emisiji obveznica vrijednoj 180 miliona eura obaviješteni smo uz najave premijera Lukšića i ministra finansija Milorada Katnića da tokom ove godine neće biti novih zaduženja.

Prije nego ovaj broj Monitora stigne u štampariju, Vlada će započeti pregovore sa Svjetskom bankom o kreditu vrijednom 85 miliona eura, koji bi zvaničnoj Podgorici trebalo da bude dostupan već na jesen. I taj će novac, najavljeno je, biti upotrijebljen za pokrivanje budžetskog deficita.

Po istom principu – danas jedno, sjutra drugo – i priča o novom modelu saradnje sa A2A očas posla bi mogla dobiti potpuno nove obrise. A uz ovakve pregovarače, na bolje neće.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo