Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nadnica za raj

Objavljeno prije

na

Poslanici Skupštine Crne Gore traže veće plate. Radna grupa Administrativnog odbora obavijestila je ministra finansija da je pripremila predlog odluke o utvrđivanju posebne naknade za poslanike. Za pola godine treba im 465 hiljada eura. Plata profesionalnih poslanika tokom 2010. godine bila je 1.360 eura. Ako posebna naknada prođe, primaće oko dvije hiljade eura mjesečno. Nekoliko dana ranije, zaposleni u administraciji crnogorskog parlamenta takođe su tražili više zarade. Najavili su štrajk. Njihove plate su četiri puta manje od poslaničkih.

,,Naša primanja nijesu zarade već ponižavanje i puko preživljavanje, a svakodnevni rad, zapravo robovski posao. Mi ne tražimo neke velike cifre. Da se malo pogleda i ka tim ljudima, namještenicima koji primaju 200 i ispod 200 eura. Ljudima koji rade najsloženije poslove je start oko 420 eura dok je potrošačka korpa 733 eura. To je jako loše”, objasnio je medijima Momir Joksimović, sindikalni lider skupštinskih administrativaca.

On tvrdi da su ih poslanici ,,malo i obmanuli”. ,,Umjesto da idu sa prijedlogom Vladi za zajedničkim poboljšanjem statusa poslanicima i službenicima oni su samo za sebe napisali, a nas su izostavili, kao da ne postojimo”.

MANS je, u međuvremenu, pozvao predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da novac, koji je planirao za povećenje plata poslanicima, iskoristi za veće zarade skupštinske administracije i time ljudima koji tamo rade omogući pristojan život.

,,Od kad sam u ovoj skupštini radnici su jedini koji su od uštede parlamenta dobijali 13. i 14. platu, a to do tada nije ni postojalo. Mora se smanjiti administacija da bi se povećala primanja zaposlenih. Mislim da nema potrebe za radikalnim potezima, jer dobra volja postoji”, rekao je Krivokapić.

Teško se živi od dobre volje, a osim toga, po izjavama skupštinskih čelnika ne može se utvrditi da li mi jačamo skupštinske kapacitete ili smanjujemo administraciju. Po svemu sudeći – kako zatreba.

,,U poređenju sa okruženjem, naš parlament ima najmanje službenika u odnosu na broj poslanika i namjeravamo da ove godine etapno zaposlimo 50 do 60 ljudi”, predočio je početkom marta Odboru za ekonomiju generalni sekretar Skupštine Damir Davidović. On je objasnio da je parlament prošle godine potrošio 4,4 miliona, a uštedio oko 700 hiljada eura od novca predviđenog budžetom.

Poslanici su se saglasili oko toga da Skupština iz budžeta dobija malo novca u odnosu na ostale njegove korisnike. ,,Za Skupštinu je ove godine namijenjeno 5,1 milion eura, za Upravu carina milion više, zatvor u Spužu dobiće 8,2 miliona, Ministarstvo urbanizma 22,1 milion, a Ministarstvo za informaciono društvo 6,5 miliona eura”, precizirao je predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović

Poslanik Nove Radojica Živković tada je naglasio da je posao poslanika složen. Založio se da svaki poslanik treba da ima svog savjetnika ili asistenta, a ako je to neizvodljivo, onda svaki treći. ,,To je za mene jačanje administrativnih kapaciteta”. Možda bi bilo zgodno i da svaki poslanik ima i svog posilnog. Ne koštaju puno. Pa kad na plažu krene službenim autom da ima ko da mu iznese šlauf.

MANS, koji kontinuirano prati rad parlamenta, objavio je ranije da su

poslanici u Skupštini Crne Gore tokom 2010. godine u plenarnom zasjedanju efektivno proveli 328 sati i 15 minuta ili nešto više od 13 dana. Sva radna tijela Skupštine zajedno su efektivno radila nešto preko 412 sati.

Prema podacima Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić ima platu 1.912,7 eura. Kao član Upravnog odbora veoma profitabilnog preduzeća Aerodromi Crne Gore mjesečno dobija 795,85 eura. Kao veliki korak u ukidanju poslaničkih privilegija, prije nekoliko godina predstavljena je odluka da zastupnici naroda, umjesto u sedam-osam, mogu biti samo u jednom upravnom i sličnom odboru. Stvar je u tome da ne bi smjeli biti ni u jednom.

I oni koji drugdje dobro zarađuju od Skupštine zakuče makar paušal. Poslanik Dragan Đurović, koji najupornije u parlamentu ne progovara, u toj instituciji zarađuje 258.64 eura. Poslovi oko letjenja vrlo su isplativi u ovoj zemlji, pa Đurović u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo zarađuje 2.990, a u Nacionalnom odboru za bezbjednost vazdušnog saobraćaja 477 eura.

Kad je MANS objavio da je poslanik DPS-a Miodrag Vuković za sedam godina od članstva u upravnim odborima i savjetima državnih firmi zaradio 79.000 eura, ovaj je bio veoma ljut. Nije jedini. Prema MANS-u, predsjednik SDP-a i šef parlamenta Ranko Krivokapić za sedam godina zaradio je od Aerodroma Crne Gore skoro 73.000 eura. Dragan Đurović je za četiri godine stekao skoro 54.000 eura. Njegov kolega Miomir Mugoša, za članstvo u Hemomontu, za sedam godina je zaradio nešto malo preko 52.000, a Božidar Vuksanović od Pošte je dobio skoro 41.000 eura.

Vuković je Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa ove godine prijavio da mjesečno u Skupštini zarađuje 1.450 eura i, opet, u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo 1.210 eura. Njegov kolega Predrag Bulatović u Skupštini ima platu 1.443 eura. Bulatović je, međutim, prijavio da za rad u skupštinskim odborima prima 225 eura mjesečno te da je kao nadoknadu za rad na izbornom zakonodavstvu 2009/10. dobio ukupno 1.500 eura. Sad se ne zna da li se Miško oko izbornih zakona sjekira džabe, ili je taj prihod zaboravio da prijavi. Recimo.

Uzgred, da je pravde, za rad na izbornom zakonodavstvu, pare bi im trebalo uzimati, a ne davati.

Skupština, inače, u saradnji sa različitim međunarodnim organizacijama sprovodi razne programe jačanja sopstvenih kapaciteta. Te jedna konferencija u Bečićima, te druga, te posjeta paralmentima Češke i Slovačke, Saksonije. Mnogo su, vidi se, napredovali.

Kad skupštinski činovnici traže povećanje plata, ipak, treba jedno imati u vidu: nije mala stvar svakodnevno boraviti u blizini narodnih izabranika. Ko, recimo, triput dnevno prođe pored Ranka Krivokapića ili Božidara Vuksanovića, ne mora da jede. Neko od miline, neko od muke.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo