Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pare lete u nebo

Objavljeno prije

na

Strategija za poboljšanje položaja RAE populacije koju je Vlada usvojila 2008. godine broji svoje posljednje mjesece. Promjene koje je taj dokumenat planirao za romsku populaciju trebalo je da budu završene do 2012. godine, a ostale su većinom puste želje na papiru. Strategija na izdisaju tako je samo podijelila sudbinu drugih sličnih dokumenata, koje je Vlada usvojila radi poboljšanja položaja romske populacije u Crnoj Gori. Početkom 2005. godine Vlada je pristupila međunarodnom programu Dekada uključivanja Roma i u ubrzo usvojila Akcioni plan od 2005. do 2015. godine sa prioritetima – obrazovanje, zdravlje, zapošljavanje i stanovanje. Do primjene Akcionog plana nije došlo zbog nepostojanja potrebnih uslova za postizanje ambiciozno postavljenih ciljeva.

Usvajanjem tog dokumenta Vlada se, recimo, obavezala da će „težiti” da svake godine iz budžeta izdvaja 0,2 odsto za romsku integraciju.

Već prve godine bilo je jasno da od vladinih težnji neće biti ništa. Narednih godina izdvajanje postaje još problematičnije.

Prema Startegiji u 2008. godini trebalo je izdvojiti 2. 574. 400 eura, koliko je te godine iznosilo 0,2 odsto budžeta, a izdvojeno je samo 400 hiljada eura. Slično i u 2009. godini – umjesto 2.338.540 eura izdvaja se šesto hiljada, a naredne 2010. godine umjesto 2.277.240 eura izdvojeno je tek 400 000 eura.

Ovom dinamikom problemi crnogorskih Roma i Egipćana neće biti riješeni ni za sto godina kažu u NVO sektoru.

Teuta Nuraj, članica Nacionalnog DecadeWatch Tima, koji djeluje pri Fondaciji za stipendiranje Roma (FSR) za Monitor ocjenjuje da će ,,ovim tempom i postavljenom odgovornošću afirmativna akcija prema Romima i Egipćanima trajati narednih sto godina”.

Ona napominje: ,,Svjesni smo ekonomske krize i kako žive ostali građani, ali ipak smatramo da su rezultati mogli biti mnogo bolji da je neko snosio odgovornost zbog kašnjenja u rokovima, što se programi na terenu uopšte ne implementiraju, odobreni novac ne vraća ili troši za druge namjene”. Ona ocjenjuje i da je proces praćen zabrinjavajućom korupcijom ,,na koju se niko u društvu ne okreće”.

Za razliku od drugih zemalja u Crnoj Gori poslovima koordinacije procesa inkluzije Roma bavio se službenički kadar. U svim drugim zemljama koordinatori su visoki vladini zvaničnici – ministri ili potpredsjednici Vlade, što simbolizuje važnost inkluzije za te države. Pod pritiskom FSR, krajem 2009., uloga nacionalnog koordinatora programa Dekada uključivanja Roma je povjerena pomoćniku ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sabahudinu Deliću. Nije prihvaćen zahtjev civilnog sektora da se ovim poslovima bave Svetozar Marović ili Gordana Đurović u sklopu njihovog tadašnjeg angažmana u Vladi.

Ministarstvo pruža i administrativnu podršku radu Komisije Vlade Crne Gore za praćenje implementacije Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije 2008-2012. Komisija je odlična zamisao na papiru. Ali ako je suditi po broju održanih sjednica, sprovedenih konsultacija ili terenskih posjeta programima koje je finansirala, komisija nije opravdala svoj naziv. Pokušaji civilnog društva da je probude ostali su bezuspješni. Nisu prihvaćeni ni zahtjevi NVO da učestvuju u radu pojedinih sjednica iako takvu mogućnost poslovnik dozvoljava. Ostao je utisak da većina članova ovog tijela nije bila zainteresovana za transparentnost i veću odgovornost u odobravanju i trošenju novca.

Komisija je finansirala sve i svašta. Od programa punih patetike i na ivici diskriminacije (I Romi žele da su čisti), preko finansiranja stranačkih usluga i proširenja stanova romskih lidera, koji su usput i članovi ove komisije, do grandioznog projekta statističkog prebrojavanja Roma i Egipćana čiji su rezultati zabranjeni za zvaničnu i javnu upotrebu.

Rad Komisije je praćen i brojnim primjerima konflikta interesa. Predsjednik Komisije je Ferhat Dinoša, ministar za ljudska i manjinska prava, njen sekretar je njegov rođeni brat Fikret Ljuljanović. Iz godine u godinu odobravaju se projekti pojedinih članova Komisije. Tako je odobreno oko 150.000 eura za projekte koje je zastupala Vesna Vukadinović, koja je članica Komisije i pomoćnica ministra prosvjete, a odnose se na nabavku udžbenika za romsku djecu.

Prema riječima Miljaima Delije, aktiviste iz Nikšića, udžbenike je Komisija finansirala po tržišnim cijenama i bez obračunatog rabata, na koji ima pravo svaki privatni knjižar, a kamoli Ministarstvo prosvjete i sporta koje odjednom nabavlja više stotina udžbeničkih kompleta.

„Prosto i to bilo. Nakon početka drugog mjeseca školske godine ustanovili bi da polovini djece nisu distribuirani udžbenici pa su se u pomoć, brže bolje, uključivali strani donatori i domaći filantropi da spašavaju stvar”, kaže Delija.

U Komisiji sjedi i predstavnik NVO sektora Veselj Beganaj koji je, kako tvrde u drugim NVO, trebalo da bude glas razuma i savjesti. Njemu je više puta, javno, osporen legitimitet. Vlada se na to nije obazirala, a Beganaj se nije puno trudio da izbjegne kvalifikacije, od svojih kolega i sunarodnika, »podobnog« Roma koji klima glavom i ćuti na brojne nepravilnosti i zloupotrebe. Vlada se pri tom za predstavnika NVO u Komisiji odlučila mimo procedure i bez konsultovanja drugih NVO. Postojanje koalicije Romski krug, čijeg je predstavnika kooptirala u sastav Komisije, jedino nije osporavala Vlada.

,,U vrijeme konstituisanja Komisije nijesu postojala definisana pravila za izbor predstavnika NVO u radnim tijelima, već je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputilo poziv Koaliciji NVO Romski krug da odrede svog predstavnika u ovoj komisiji. Predstavnik NVO-a je potpuno legitiman i nesporan”, smatra pomoćnik ministra i nacionalni koordinator Dekade Roma Sabahudin Delić.

Ove godine NVO sektor je tražio od Vlade da uputi javni poziv za imenovanje člana Komisije koji predstavlja civilni sektor. Premijer Igor Lukšić je pisani zahtjev proslijedio ministru Dinoši na kojeg se žalba NVO i odnosila.

Andrija Đukanović, član Savjeta za saradnju Vlade i NVO, predložio je da Savjet usvoji zaključak kojim će Vlada biti pozvana da bez odlaganja pokrene javni postupak imenovanja člana te Komisije ispred NVO. Dok je postupak pred Savjetom bio u toku Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je brže bolje raspisalo konkurs za raspodjelu novca. Vlada se ni ovog puta nije osvrnula na osporenu legitimnost i transparentnost.

Tek pošto je novac raspodijeljen, Ministarstvo je raspisalo konkurs za izbor novog predstavnika civilnog sektora u Komisiji. Valjda po onoj Dinošinoj “nije šećer u vodu”.

Romi su vjerovatno i jedina manjina koja od novca namijenjenog za njihovu integraciju plaćaju obuke Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, koji je dobio 50 hiljada eura za obuku čistača u nekoliko crnogorskih gradova.

Neispunjenim obećanjima nema kraja. Tokom 2009. godine opštinama Nikšić, Berane i Bijelo Polje odobreno je oko četiristotine hiljada za izgradnju stanova za Rome i Egipćane, a projekti su trebali biti realizovani do novembra 2010. Do danas nijedna porodica nije useljena u sporne objekte, a ministar Dinoša nije obavijestio javnost o eventualnom povraćaju značajnog novca kako je obećao da će učiniti ako projekat ne bude realizovan. Komisija koja je navodno zadužena za monitoring nije reagovala.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima nove brige. Formirana je radna grupa za pisanje nove strategije za naredni četvorogodišnji period. Što je bilo bilo je.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo