Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaključana vrata

Objavljeno prije

na

Nekoliko dana prije datuma određenog za održavanje sjednice Skupštine opštine Andrijevica, državna Pobjeda prognozirala je da bi ta sjednica „mogla imati zanimljiv početak, dramatičan tok i incidentan završetak”. Nečija mašta razradila je i dva moguća scenarija. Prema prvom, „sjednica bi započela regularno, a onda bi se nekoliko odbornika s već napisanim govorima brutalno obrušilo na kolege iz suprotnog političkog kruga, posebno na bivšeg odbornika Pokreta za promjene Uroša Čukića, koji se prije nekoliko mjeseci priključio Demokratskoj partiji socijalista.” Provokacije bi išle čak do „mogućih fizičkih obračuna”.

NERVOZNE REAKCIJE: Za drugi je scenario rečeno da je „utemeljen na očekivanjima da uoči početka sjednice u Andrijevicu stigne grupa funkcionera Pokreta za promjene, uz mogućnost da se pojavi i Nebojša Medojević – lično. Računa se na nervozne reakcije pojedinaca iz Demokratske partije socijalista, u krajnjoj liniji i na uličnu razmjenu kojekakve argumentacije, koja bi dokazala da je nova većina neodrživa, a vanredni izbori neminovni”.

Pobjeda je „saznala” i da se zbog toga odbornički klub Demokratske partije socijalista obratio ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću sa zahtjevom da „kao posmatrače pošalje ovlašćene službenike iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu, kako bi se na taj način omogućila zaštita zakonitosti rada SO”.

A onda se dotičnog dana nije ništa dogodilo, osim što su odbornici Demokratske partije socijalista „dramatično i incidentno” poljubili vrata Doma kulture, u čijoj sali je trebalo da se sjednica održi. Razlog je bio najbanalnije prirode – smrtni slučaj u porodici šefa odborničkog kluba „Bolja Andrijevica – Bolja Crna Gora” i predsjednika Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Gorana Stojanovića.

Odbornici DPS zamjerili su predsjedniku lokalnog parlamenta Veselinu Radenoviću da sjednicu nije otkazao na zakonit način, „jer je trebalo da sazove šefove odborničkih klubova da se džentlmenski dogovore o odlaganju sjednice”.

Radenović je odgovorio da nama potrebe za nervozom u redovima DPS-a, jer će sjednica biti regularno zakazana.

„Bilo je kratko vrijeme. Ja sam bio na terenu i nijesam stigao da se vidim sa šefovima odborničkih klubova. Nema potrebe da se pominje policija i tome slično. Sve je regularno i po zakonu, jer da nije oni bi drugačije postupili”, rekao je Radenović.

U trenutku dok ovaj broj Monitora ide u štampu sjednica na kojoj će DPS demonstrirati novu odborničku većinu obezbijeđenu prelijetanjem bivšeg odbornika PZP Uroša Čukića, zvanog Gašo u njihove redove, još nije održana.

PRIVATNI PUTEVI: Do ovog momenta još, međutim, nije poznata sudbina krivične prijave koju je protiv Uroša Čukića državnom tužiocu podnio predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je Čukića optužio da je u tabor DPS-a preletio iz praktičnih razloga – za nekoliko desetina hiljada eura u kešu i stan u Podgorici. Tvrdio je i da ima sigurnog svjedoka kojem se Čukić povjerio. Državni tužilac tim se povodom još nije oglasio.

Predsjednik Opštine Andrijevica, od nedavno i poslanik Vesko Bakić sumnju u postojanje političke korupcije u Andrijevici javno je iznio mnogo prije Medojevića, još polovinom prošle godine, kada se prijavom obratio državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu. On je optužio Direkciju za javne radove da godinama u širokom luku zaobilazi lokalne institucije u ovom gradu i asfaltiranje puteva obavlja preko štaba Opštinskog odbora DPS-a, ali nije zadovoljan odgovorom koji je nedavno dobio od Uprave za antikorupcijsku inicijativu.

„Potpuno je neprimjereno da jedna takva državna institucija kao što je Direkcija za javne radove, poslove koje je trebalo sa nama da radi, izvodi preko Demokratske partije socijalista”, rekao je Bakić ranije za Monitor.

On je kazao da takvih primjera ima toliko da ih je nemoguće nabrojati.

„Ondje dvadeset, ovdje pedeset, ovamo dvjesta, onamo ispred trafike, tamo ispred prodavnice. Kroz privatna imanja i livade. To je nečuveno”, konstatuje Bakić.

On dodaje da su to privatni putevi, rađeni bez ikakve dokumentacije, građevinske dozvole i tendera.

„Postoji osnovana sumnja da u radu Direkcije javnih radova Crne Gore, prilikom finansiranja modernizacije puteva u opštini Andrijevica u toku 2009. i 2010. godine, postoje koruptivne radnje”, pisao je Bakić.

Prema prijavi, Direkcija je 2009. i 2010. finansirala asfaltiranje puteva, sokaka, prilaza kućama, pomoćnim objektima i drugo, u dužini od šest kilometara.

SA GAŠOM: „Kako su ovi radovi izvođeni bez obavještenja organa lokalne uprave, bez tendera, po nalogu lokalnog rukovodstva Demokratske partije socijalista, postoji sumnja da ovdje ima elemenata političke korupcije i da Direkcija ispunjava predizborna obećanja lokalnog rukovodstva Demokratske partije socijalista i tako nezakonito troši državne pare za finansiranje političkih partija”, pisalo je u prijavi, uz koju je dostavljena i fotodokumentacija.

Uprava za antikorupcijsku inicijativu nedavno je Bakiću dostavila odgovor na prijavu, ali on ističe da tim odgovorom nije zadovoljan.

„Uprava nas je obavijestila da je od Direkcije dobila objašnjenje kako su oni navodno te radove izvodili preko nekakvih režijskih odbora u mjesnim zajednicama, što je smiješno. Ti odbori ne postoje ili nijesu legalno birani, nemaju pečata. Pa sve da je tako, za izvođenje tih radova bili su potrebni tenderi, projektna dokumentacija, urbanističke dozvole i saglasnosti iz lokalne uprave”, kaže Bakić.

Predsjednik Opštine Andrijevica zato je zatražio da državna Uprava za antikorupcijsku inicijativu ponovo ispita njegovu prijavu, bez obzira na posljednja dešavanja u ovoj opštini i promjenu odnosa u lokalnom parlamentu.

Bitka oko Andrijevice ulazi tako u završnu fazu. Za kraj ovog mjeseca zakazana je vanredna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će DPS sa Gašom smijeniti predsjednika Skupštine. Kada u septembru Bakiću istekne mandat, postaviće, sa Gašom, i svog gradonačelnika. Tada će, sa Gašom, imati potpunu kontrolu u ovoj varošici na Limu. Onda mogu da izađu iz ilegale, odnosno da legalno asfaltiraju.

Dešavanja u Andrijevici političkom korupcijom nazvao je i predsjednik SDP Ranko Krivokapić. Komentarišući to što se niko od državnih organa nije oglasio nakon njegove tvrdnje da je u Podgorici na djelu politička korupcija, pošto će Miomir Mugoša za gradonačelnika biti izabran glasom iz opozicije, Krivokapić je kazao da “moguće koruptivno djelo još nije nastalo”.

,,Skupština Glavnog grada zakazana je za 19. jul. Da biste odgovarali moraju da postoje djela. Moguće da ona u Podgorici još nijesu nastala. Mislim da je u Andrijevici bilo dovoljno vremena da se aktiviraju nadležni organi, ali da sačekamo to na možda većem slučaju, da ne kažem na krupnijoj ribi. Jednostavno mislim da zakon mora biti isti za sve”, istakao je Krivokapić.

Zakon bi zaista morao biti isti i u Andrijevici i u Podgorici. Hoće li Medojević i Bakić, ipak, ostati bez odgovora na prijave za političku korupciju?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo