Povežite se sa nama

FOKUS

Tako mu bog pomogao

Objavljeno prije

na

Filip Vujanović je na sjednici parlamenta u Vladinom domu na Cetinju položio zakletvu čime je počeo njegov treći mandat na mjestu predsjednika Crne Gore. Time je formalno zatvoren krug kršenja Ustava i izborne krađe. Izvan formalnosti, stvari nijesu ni blizu razrješenja. Sedam godina nakon obnove nazavisnosti, u Crnoj Gori kriza je svuda. U vladajućoj koaliciji, u hiberniranim institucijama, u državnom budžetu. Vladaju nepravda i nemaština.

Socijaldemokratska partija prelomila je da na inauguraciju Filipa Vujanovića neće ići. Samo su poslali Ranka Krivokapića u svojstvu predsjednika Skupštine. Funkciju predsjednika SDP-a je na nekoliko sati ostavio u zamrzivaču. To je kod nas uobičajena disciplina. Kad socijalnu pomoć dijeli glasačima DPS-a Milo Đukanović je predsjednik te partije, nikako premijer. Kao premijer dijeli sve po zakonu i redu – ako šta preostane.

Uzalud je šef DPS-a poručivao da očekuje da će inauguraciji pri¬sustvovati većina politički odgovornih ljudi u Crnoj Go¬ri. Među poslanicima nije bilo dovoljno onih po Đukanovićevoj mjeri. Jedna od gomile dilema koje su pratile zaklinjanje Filipa Vujanovića bila je i da li predsjednik može da se zakune ako parlament pred kojim se zaklinje nema kvorum. Dio pravnika objašnjavao je da ne može, ali zanimljivija od pravne je politička pitalica – kakva to većina vlada u zemlji u kojoj nije moguće skupiti dovoljno narodnih izabranika da predsjednika države proglase pred sobom i pred svijetom. U svakom slučaju, tokom razmatranja ko će sve na inauguraciji biti, kao posebno zanimljiv istakao se predlog predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića Filipu Vujanoviću da ne dođe on sam.

Šteta što nije prihvatio. Ovako, zabilježena je slika na kojoj, dok zvanice stupaju crvenim tepihom Cetinjem odzvanja ,,lopovi, lopovi”. Grupa uglavnom mlađih ljudi organizovala je Marš protiv mafije. U znak protesta pješačili su tridesetak kilometara od Podgorice do Cetinja. Objasnili su da je Vujanović samo povod za ovaj poduhvat, i da je on samo maska posljednje prevare vlasti u nizu. ,,Razlog i duboki uzrok onoga što mi želimo da artikulišemo i protiv čega želimo da se pobunimo je ovakvo stanje u državi. Nevjerovatno slab standard, loši socijalni uslovi, organizovani kriminal sa centrima u samom centru vlasti, nepotizam koji izjeda društvo i nevjerovatan strah koji se širi državom”.

Profesor Filip Kovačević kazao je tokom marša da su se građani okupili da političkoj i partijskoj eliti pokažu da se mora ravnati prema glasu naroda i prema većinskoj narodnoj volji. ,,Naša vizija Crne Gore podrazumijeva zemlju koja je oslobođena od diktatora, tajkuna i militarista. Ta vizija zahtijeva odlučan nadstranački savez, širok i otvoren, sa ciljem demokratske i nenasilne smjene vlasti.”

I ova vizija i druge mogućnosti djelovanja protiv ove i ovakve vlasti, nakon protesta zbog krađe na predsjedničkim izborima prilično su utihnule. Demokratski front je najavio da će se u Skupštini pojaviti kad na dnevni red stigne Snimak. Leks specijalis kojim će, kako su najavili, tražiti poništenje predsjedničkih izbora još nijesu napisali.

Koča Pavlović, poslanik Demokratskog fronta, ocijenio je da je odlukom da bojkotuje inauguraciju Filipa Vujanovića, Socijaldemokratska partija najavila podršku usvajanju leks specijalisa. On smatra da je poništenje predsjedničkih izbora i raspisivanje novih jedini zakoniti izlaz iz političke krize, ističući da u tome očekuje podršku socijaldemokrata. ,,Ono što smo ranije imali kao nagovještaj, nakon bojkota cetinjske inauguracije pretvorilo se u političku obavezu SDP-a”. Uzdati se u to da će SDP prelomiti najlakše je, istovremeno i najneizvjesnije rješenje.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović je najavio da je u Crnoj Gori neophodno formirati novu političku snagu koja bi preporodila državu. Realizaciju te ideje uskoro će inicirati u organima svoje stranke. Prema njegovim riječima, novu političku snagu bi činili predstavnici SDP-a, Pozitivne Crne Gore, Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene, Liberalne partije, manjinskih partija i samo pojedini poslanici Demokratske partije socijalista.

,,Ukoliko se formira pokret u toku ove godine, to bi značilo da će SDP napustiti koaliciju sa DPS-om. U novom pokretu bi se našli samo pojedini članovi DPS-a. Nešto mora da se desi, jer je trenutno stanje u državi neizdrživo”, ocijenio je Šabović za Dnevne novine. ,,Ideja nije samo moja. Ona se iskristalisala iz brojnih razgovora i osmišljena je nakon onoga što sam čuo od birača, ali i funkcionera i članova SDP-a. Formiranje novog pokreta koji bi se zvao opšti građanski pokret je dobra ideja”, rekao je Šabović. Takva prekompozicija zahtijevala bi rasturanje Demokratskog fronta u korist ,,opšteg građanskog pokreta”, marginalizovanje Nove srpske demokratije i vjeru u prevaspitavanje dijela DPS-a. Malo mnogo.

Povodom Dana nezavisnosti predsjednik DPS-a Milo Đukanović je dao intervju Pobjedi. To je tradicionalno nadahnjujuće štivo. Uočio je razne nedostatke u crnogorskoj administraciji. Kao da mu je sedmi mandat – prvi ili kao da je sve, za vrijeme predsjednikovanja vladom, pokvario Igor Lukšić. ,,Donosioci odluka su se dosjetili da im „odgovor” na pojačanu pozornost i potencijalnu kritiku bude neodlučivanje. To im je obezbjeđivalo ugodniju poziciju. Bili su manje pod pažnjom opozicionih medija i nevladinog sektora, kao i ukupne kritičke javnosti. Sa druge strane, nedonošenje odluka, što je svuda u demokratski razvijenim društvima brutalna neodgovornost, takoreći zločin prema državi, nije ih ništa koštalo. Naprotiv.”

Kozmetičko priznavanje grešaka u sopstvenim redovima već neko doba je omiljeni manir Mila Đukanovića.

Đukanović je ispričao i detaljnu priču o odnosima sa SDP-om u kojoj je zaključio da je duboko uvjeren da su DPS i SDP ,,državno odgovorne stranke koje su mnogo puta do sada pokazale spremnost da se odriču parcijalnih stranačkih interesa u korist onoga što nam je zajednički državni interes”.

Ima tu i drugih bajki, ali Đukanović je ,dokazano, najživopisniji kad prijeti. ,,Vijesti i Monitor nastavljaju sa svojom borbom za preuzimanje vlasti. Iz dana u dan, sa ogoljenijim motivom: da time zaštite vlasnike i njihov nezakonito stečeni imetak. U vrijeme dok su, shodno tradicionalnoj balkanskoj zamjeni teza, najviše galamili: drž’te lopova, upravo oni su koristeći tranziciju i neke sistemske pogodnosti najviše otimali. I logično, sad se plaše posljedice procesa unapređenja istražnih procedura u državi.” Kad se procedure unaprijede, Vijesti i Monitor će odgovarati zbog načina privatizacije KAP-a, Telekoma i ostalog, za uništavanje privrede i rasprodaju prostora Crne Gore i tako redom.

To što se u posljednje vrijeme događa unutar i povodom pravosudnih struktura u Crnoj Gori ostavlja utisak velike neozbiljnosti. I tu se znaju krivci: ,,Početni impuls, vođeni svojim interesima daju mediji. Pojedine NVO su podnijele više krivičnih prijava od svih nadležnih državnih organa zajedno. Advokati sude na konferencijama za štampu povodom svake odluke suda. Ambasadori ocjenjuju kvalitet pojedinih presuda. Sve teže je, sem najupućenijim, znati šta radi Tužilaštvo, a šta sud”.

Sve u svemu, medijsko-nevladino-politički subjekti ne mare za državne interese.

U sedmici crvenih tepiha utisak nedjelje uspio je da ubilježi Željko Ivanović, direktor i jedan od vlasnika ND Vijesti. Otišao je na prijem povodom Dana nezavisnosti koji je u vili Gorica priredio premijer Đukanović. Pobjeda je bila užasnuta: ,,Željko Ivanović, jedan od suvlasnika tabloida Vijesti i individua koja je lično izrekla i ispisala i u čijoj su štampanoj stvari ispisane najgore uvrede i najbeskrupuloznije laži na račun Mila Đukanovića i njegove porodice kao i na račun Đukanovićevih vlada, pojavio se na Dan nezavisnosti u Vili Gorica na svečanom prijemu koji je priredio premijer”. Skandalozno i besramno, zaključuje Pobjeda i prenosi informaciju TV Pink da je Ivanovićevo prisustvo prijemu protumačeno „kao pokušaj da spriječi propadanje kompanije ali i da pokuša da zaustavi istragu koju Tužilaštvo uveliko sprovodi protiv njega i Miodraga Perovića”.

Ivanović je objasnio da je na prijem otišao upravo zbog Đukanovićevog intervjua Pobjedi: ,,I da kažem samo jedno – možete Vi raditi sa vlasnicima Vijesti šta vam padne na pamet, možete im pakovati, možete ih strpati u zatvor, možete ih poslati i pod zemlju, ali bez obzira na to, bili mi pod zemljom ili na zemlji, Vijesti će opstati i raditi svoj posao”. Prema Ivanovićevim riječima Đukanović je na to kazao: ,,Samo vi radite svoj posao i održite se”.

,,Rekao sam i da će Vijesti raditi svoj posao i dok on bude tu gdje jeste danas, i kad više tu ne bude, jer nema države bez slobodnih medija”, kazao je Željko Ivanović.

Više od svega govori Pobjedin naslov: Milost Gospodaru, milost. Države mogu postojati i bez slobodnih medija, u državama koje imaju Gospodara slobodni mediji nemaju šta da traže. Ne treba sumnjati u Gospodarevu odlučnost da se ta stvar raščisti. Samo u njegove mogućnosti.

Cvjetni aranžman Svetlane Vujanović

Inauguracije predsjednika država predstavljaju izuzetne događaje koje prate milioni ljudi u svijetu dok mediji danima izvještavaju o svim aspektima slavlja. O prikazanom stilu prve dame i dizajneru čiju je kreaciju za taj čin odabrala, raspreda se danima i mjesecima nakon događaja.

U Crnoj Gori sve je drugačije. O detaljima državne priredbe i odjevnim kombinacijama predsjednika i njegove supruge gotovo se nikad ne govori.

Na inauguracijama često gledamo šta je prva dama obukla kako bi otkrili kakva je osoba i kakav će biti stil predsjedničkog para. To je i prilika da se pokaže njihov odnos prema društvenoj zbilji, da se istakne dostojanstvo i otmjenost, elegancija i profinjenost koja se od prvog para tokom predstavljanja u zemlji i svijetu očekuje.

Izbor odjeće Svetlane Vujanović, takozvane prve dame Crne Gore, bio je nešto sasvim posebno. Kada se pred zgradom Vladinog doma pojavila u pripijenoj, izazovnoj crnoj haljini, prepunoj bijelih i crnih vezenih cvjetova, sa providnim gornjim dijelom, mnogima je zastao dah, ali ne divljenja nego nevejrice zbog prizora koji se ukazao.

Sve je na Svetlani Vujanović bilo pogrešno, od cipela i crnih čarapa pa do nakita kojim je ova smjela odjevna kombinacija bila upotpunjena. Bilo je tu previše cvijeća, tila, bisera, šnalica, pa čak i mašnica na sandalama. Haljina je sigurno koštala onoliko para, ali je za priliku polaganja predsjedničke zakletve bila potpuni promašaj.

Prekršila je osnove dres koda koji, onima koji to ne znaju, propisuje pravila oblačenja u zavisnosti od mjesta i prilike. Kako se ne može u sudu, banci ili u prostorijama državne administracije ući sa velikim dekolteom, u helankama ili kratkim pantalonama, tako je neprikladno na neki događaj od nacionalne važnosti doći u nakićenoj providnoj haljini.

Cvjetna haljina Svetlane Vujanović upotpunila je scenski kičeraj inauguracije, sa previše vrišteće crvene boje koja dominira na ogromnim zastavama, crvenim cvjetovima koje su zvanice prikačile na revere, te drečavim odorama gardista, jeftinom neuspjelom imitacijom crnogorskog muškog nacionalnog kostima. Ko je osmislio scenografiju priredbe i njen stajling, nije napravio dobar posao.

Svetlana Vujanović nije iskoristila ni ovu, treću po redu priliku, da ponese haljinu nekog od domaćih dizajnera i promoviše crnogorsku modnu scenu, kao što to, po pravilu, čine prve dame u svijetu. Prva dama Amerike Mišel Obama tako je postupila u dva navrata, kada se odlučila za haljinu mladog dizajnera Džejsona Vua, tajvansko-kanadskog porijekla koji radi u Njujorku i lansirala ga u vrh svjetske modne scene.

Neprilagođenost situaciji i želju za isticanjem ali na sasvim pogrešan način Svetlana Vujanović je pokazala i dan kasnije, na prijemu koji je u vili Gorica organizovao premijer Milo Đukanović. Pojavila se u uskoj crnoj haljini sa puno čipke koja bi više odgovarala nekoj starleti poput Kim Kardašijan nego supruzi nekoga koga oslovljavaju sa – predsjednik.

Neprikladno odijevanje žena koje u Crnoj Gori zauzimaju istaknute funkcije u državnoj upravi i pravosuđu, njihovo odsustvo mjere i stila, fenomen je vrijedan izučavanja. Što je zemlja siromašnija, njihova je garderoba skuplja, kostimi duginih boja sve su sjajniji a nakit koji stavljaju svuda, sve veći i skupocjeniji.

Miloš BAKIĆ
Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći  po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije,  politička kriza i dalje traje.  Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.

Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.

Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK)  za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.

Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv.   “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.

U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda,   nešto iza kulisa. “ Spajić je  htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije,  nakon što je Andrija  Mandić posle  kratkog kolegijuma Skupštine,  izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta.  Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali  da u ponedjeljak  prezentuju u Skupštini.

DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka.  Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima,  ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK.  Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni.  Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te  da to moraju da znaju kolege iz DPSa.  Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.

On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije.  “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.

Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je  poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je  Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.

“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza  Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo  bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.

Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.

“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.

Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.

Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine  koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta.   Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.

Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti,  Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Ima i jedna ozbiljnija razlika između Hrvatske i Slovenije. Dok su zvaničnici u Zagrebu bojkot trgovina podržali ili prećutali, u Ljubljani su se čuli i glasovi protivljenja. Slovenački Ombudsman za lanac snabdevanja hranom, Branko Ravnik je upozorio da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, aktuelni bojkot mogao predstavljati uvod u „crni scenario“.

Istovremeno su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane saopštili da nijesu za bojkot slovenačkih trgovaca, smatraju  da je to ekstremna mjera i da potrošači u takvim situacijama mogu osećati kako su prisiljeni da učestvuju a akcijama koje, možda, ni ne podržavaju. Iz istog Ministarstva su pokušali objasniti zašto su neke cijene u Italiji niže nego u Sloveniji (dok Hrvati dolaze kod njih, Slovenci, zbog  jeftinije trgovine, idu u Italiju). Po njima, stvar je u tome da je slovenačko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja. “Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa u skladu sa tim cene mogu da budu niže”.

Insirisani primjerom  građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini širi se poziv na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana 31.januara, „kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda“. Inicijatori akcije pozivaju građane da „tog dana ne kupuju ništa, da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima“. Cilj akcije je, objašnjavaju  organizatori, pritisnuti vlasti i poslodavce da preduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.

U Srbiji je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo građane na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak. Na njihovom popisu su četiri trgovinska lanca koja su, zbog dogovaranja cijena, obuhvaćena postupkom Komisije za zaštitu konkurencije (Delez, Merkator S, DIS i Univereksport). Listi zrelih za bojkot pridodat je Lidl, za koji iz Efektive tvrde da se, takođe, priklonio politici visokih cijena. „Poenta nije da se u četvrtak kupe namirnice za dva dana ili da se u subotu kupi ono što nedostaje. Ako postoji prijeka potreba (za kupovinom – prim. Monitora), bolje je nabaviti kod malog trgovca ili na pijaci, samo ne u ovim velikim trgovinskim lancima“, objašnjavaju organizatori bojkota.  „Kako objasniti situaciju da je proizvod koji se pravi u Srbiji jeftiniji u SAD, Nemačkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego u Srbiji? Nije inflacija krivac, krivi su i trgovinski lanci koj imaju visoke marže. Delez ima maržu preko 40, svi ostali imaju 32, 35, 37 odsto marže.“

I u Sjevernoj Makedoniji je potrošačima upućen poziv da ovog petka bojkotuju velike supermarkete ali i manje tržnice/pijace, „kao reakciju na drastično povećanje cijena“. Uz sindikate i udruženja potrošača, poziv na bojkot podržao je i premijer Hristijan Mickoski, ocjenivši da se pojedini trgovci i trgovinski lanci ponašaju neodgovorno neopravdano podižući cijene. “Imam jasna saznanja da određeni subjekti špekulativno pokušavaju da ostvare ogroman profit na račun građana. Ovo je nedopustivo i neće se tolerisati”, napisao je Mickoski.

Slično je i na ovdašnji poziv na bojkot trgovačkih lanaca, koji je stigao od  organizacije Alternativa Crna Gora, reagovao premijer Milojko Spajić. On je, uz odgovor da, na svom profilu na mreži X podijelio anketu sa pitanjem: „Smatrate li da i mi u Crnoj Gori treba da se organizujemo i, recimo, sljedeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda?” Naknadno je, za RTCG, pojasnio da „u svojstvu građanina u potpunosti podržavam takvu akciju”. Ponavljajući očekivanja da će, sve izvjesniji, dolazak trgovinskog lanca Lidl riješiti problem visokih cijena i trgovačkih marži. “Lidl intenzivno radi na tome (na dolasku u Crnu Goru – prim. Monitora). Ukoliko domaći trgovci ne budu radili na fer odnosu prema lokalnim potrošačima, naravno da će ih potrošači napustiti”, saopštio je Spajić.

Nijesu svi ministri u Spajićevoj Vladi u potpunosti saglasni sa izrečenom podrškom bojkotu trgovina. Počev od potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.   “Ohrabrujem građane da svoj novac troše u Crnoj Gori, u našim trgovinama i kupuju samo domaće proizvode“, saopštio je Đeljošaj. „Koristim priliku da predložim da fokus nevladinih organizacija i svih društvenih aktera bude bojkot uvoznih proizvoda u trgovinama i da se kao društvo organizujemo da odredimo jedan dan u nedjelji (npr. 31. januar) ili više dana u mjesecu, kako bismo ujedinjeni i složni kupili samo domaće proizvode u našim trgovinama.”

Na sličnom fonu bili su i zvaničnici Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Privredna komora CG. „Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi. Neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog“, ocijenili su iz CUP-a.

Iz Privredne komore su, pozivajući se na prošlogodišnju Analizu koju su naručili od Ekonomskog fakulteta, saopštili da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Upirući,  indirektno, prst odgovornosti i u aktuelnu Vlade, a dijelom i na njene prethodnike. „Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike“,  navodi se u saopštenju PKCG.

“Trgovačke marže u regionu 2023. godine bile su najniže u Bosni i Hercegovini, 15 odsto, dok su u Srbiji 24-26 odsto, Hrvatskoj iznad 30 odsto, a u Njemačkoj čak 37 odsto“, predočili su iz PKCG rezultate pomenute Analize poslovanja trgovinskih preduzeća (veliki trgovački lanci, veleprodaje, mikro i mala preduzeća). „Prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u ovoj studiji) u 2023. godini iznosila je 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH”.

Ti podaci nijesu utješili građane koji idu u trgovinu i iz nje, za sve više novca, u cegerima donose sve manje. Rast cijena i smanjenje kupovne moći, bez obzira na nominalni rast plata i penzija, podstakao je i predsjednicu Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olgu Nikčević da podrži bojkot trgovina. “Na ovaj način potrošači šalju poruku da trenutna situacija nije održiva i da je neophodno hitno reagovati na sistemske probleme. Bojkot marketa može poslužiti kao privremena mjera za vršenje pritiska, ali za dugoročne rezultate potrebno je sprovesti strukturne promjene u ekonomiji, uključujući jačanje domaće proizvodnje, bolje uređenje tržišta i podsticanje veće konkurencije”, kazala je ona.

Bojkot su podržali i sindikati. Izvršni odbor Unije slobodnih sindikata Crne Gore pozvao je članstvo da se pridruži bojkotu koji je, kažu, „izraz građanskog revolta zbog enormno visokih cijena proizvoda“ i ugrađivanja trgovaca kroz neutemeljeno visoke marže, koje nijesu formirane na realnim osnovama, već su rezultat povećanja zarada i penzija kroz efekte programa Evropa sad 1 i 2.

„Ukoliko se građani/ke odazovu pozivu na bojkot i ukoliko bojkot uspije, biće to snažna poruka trgovcima da građani/ke imaju mehanizam kako da se zaštite od daljeg „divljanja“ cijena“, navodi se u saopštenju USSCG.

I iz Saveza sindikata Crne Gore su pozvali članstvo da daju pun doprinos bojkotu. „Jer sve što smo postigli u dogovoru sa Vladom vezano za povećanje plata, trgovinski lanci nam to uzmu cijenama. Savez sindikata će osmisliti i dalje korake kako bismo postigli cilj, a to je smanjenje cijena“, poručio je generalni sekretar SSCG Duško Zarubica.

No, čuju se  glasovi ekonomskih analitičara koji pozivaju na oprez. Rast cijena, nesporno, jede (nesrazmjerno) uvećane zarade i penzije, pa je kupovna moć građana Crne Gore, prema  podacima Eurostata, približno ista danas kao i  2019. godine (51:50 odsto prosjeka EU). A taj rast, pored ostalog,  plaćamo manjim ulaganjima u penzione fondove. Odnosno, pozajmljujemo od samih sebe u budućnosti. .

Mišljenja se razlikuju oko toga šta je uzrok a šta posljedica takvog stanja. I ko je odgovoran. Neki analitičari upozoravaju da, zemlje bivše SFR Jugoslavije danas imaju različite ekonomije, zbog čega ni poslovanje maloprodajnih lanaca u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori  i Makedoniji nije uporedivo. Zajednički problem skupoće ne može se rješavati na isti način, jer  nema iste uzroke. Drugi upozoravaju da maloprodavci ne mogu biti jedini odgovorni za dešavanja u lancu u kome su i proizvođači, uvoznici, veleprodavci i, možda najvažnije, država/vlada kao kreator pravila i neko ko određuje visinu carinskih, akciznih,  poreskih stopa koje i te kako utiču na visinu cijena koju plaćaju potrošači. Svi mi.  U konačnom, nije teško shvatiti da bi ozbiljan bojkot, ili njime uzrokovan značajniji pad cijena, donio velike nevolje aktuelnim vlastima u Crnoj Gori. Planirani prihodi od PDV-a i akciza ne bi se realizovali pa bi država trebala dodatna zaduženja.

Potrošači ne žele da glavoboljaju oko takvih dilema. Njih interesuje to što su za tri godine cijene osnovnih životnih namirnica porasle preko 35 odsto, da je ukupna inflacija u tom periodu iznosila 26,8 odsto, da je najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrana i bezalkoholna pića (37,5 odsto) – baš tamo gdje ode većina novca prosječnog stanovnika Crne Gore. Sve navedeno su zvanični podaci Monstata. Uz to su, možda još više, poskupjeli stanovi i stanarine, odjeća i obuća, sve vrste usluga (od frizera do računa telekomunikacionih i kablovskih provajdera), komunalije (uz najavljeno poskupljenje struje)… a konačno, ili prije svega, akcize i poreske stope.

Ne može se , naravno,  sve to ispeglati jednodnevnim bojkotom trgovina. Zato  petak u kome nekadašnji Jugosloveni bojkotuju kupovinu treba razumjeti kao pokaznu vježbu nekih budućih akcija. Ne moraju biti sinhronizovane, važno je da budu korisne.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo