Povežite se sa nama

Izdvojeno

TEHNIČKA VLADA NASTAVLJA DA GOMILA FUNKCIONERE: Učinjeni, na  tuđ račun

Objavljeno prije

na

Od kada joj je, u avgustu prošle godine, izglasano nepovjerenje pa do kraja juna ove godine,  tehnička vlada  je imenovala blizu 1200 državnih funkcionera. Do izlaska ovog broja Monitora, taj broj je vjerovatno premašen

 

Vjerovatno nema niko u Crnoj Gori, tvrde upućeni, ko bi precizno mogao da saopšti aktuelni broj državnih funkcionera. Spisak se produžava, praktično, iz nedjelje u nedjelju. Skoro  nema sjednice tehničke vlade Dritana Abazovića na kojoj se, pod stavkom imenovanja i razrješenja, ne donese makar desetak odluka.

Još teže je pretpostaviti koliko će sve to koštati državni budžet, odnosno, poreske obveznike. “Ogroman broj razrješenja i imenovanja Vlade Dritana Abazovića predstavlja problem, jer će imenovani po političkoj osnovi biti ponovo razriješeni, a godinu će primati platu koju će im davati građani Crne Gore”, istakla  je prije neki dan Vanja Ćalović Marković ukazujući na ozbiljan društveni i finansijski problem. “Bilo bi dobro da dobijemo podatak koliko su nas koštali partijski uhljebi u vladama Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Ne vidim razlog zašto bi zaposleni u državnim institucijama, po prestanku funkcije, imali pravo da sjede kući i godinu primaju platu.”,

Tri poslednje crnogorske vlade, dok su bile u tehničkom mandatu, imenovale su preko 1.500 javnih funkcionera, izbrojali su u NVO Centar za građansko obrazovanje, na osnovu odluka objavljenih u Službenom listu. Najmanje je zapošljavala Krivokapićeva tehnička vlada (nešto više od 140 osoba) ali je i njen mandat, nakon izglasanog nepovjerenja, bio najkraći – dva mjeseca.

Vlada Duška Markovića je za tri mjeseca, nakon gubitka izbora 30. avgusta 2020 do formiranja nove Vlade, izvršila 225 imenovanja. Nesumnjivi rekorder u tom poslu je aktuelna izvršna vlast. Od kada joj je, u avgustu prošle godine, izglasano nepovjerenje pa do kraja juna ove godine, tehnička vlada Dritana Abazovića imenovala je blizu 1200 državnih funkcionera.

“Imenovanja i razriješenja kod Markovića i Krivokapića bila su mjesečno na približnom nivou, a kod Abazovića se bilježi enorman rast u proteklih nekoliko mjeseci, pa tako u avgustu 2022. nije bilo nijednog imenovanja dok je u maju 2023. godine ta Vlada imenovala oko 250 funkcionera”, konstatuju iz CGO nakon obavljenog popisa funkcionera imenovanih u tehničkom mandate tri prethodne vlade. Podsjećamo,  rekordni maj prethodio je parlamentarnim izborima, što je, bez sumnje, uticalo na učinkovitost izvršne vlasti kada su u pitanju nova kadrovska rješenja.

Pošto su u međuvremenu usvojili i blizu 380 odluka o prestanku funkcija – razrješenje ili ostavka, istek mandata, penzija – vlada koju čine GP URA, SNP i BS može se pohvaliti kako je u plusu za skoro 900 imenovanih u punom mandatu ili privremenih vršilaca dužnosti (do šest mjeseci).

Na tom popisu su savjetnici, sekretari, šefovi i njihovi zamjenici, direktori i generalni direktori brojnih direktorata u, ionako, glomaznoj Vladi; direktori članovi Odbora direktora državnih preduzeća i javnih ustanova, počasni konzuli, zastupnici, ovlašćeni predstavnici, članovi vladinih/nacionalnih savjeta i komisija… Napravimo najskromniju računicu pa pretpostavimo da samo polovina imenovanih prima redovnu mjesečnu platu i da ta plata nije veća od državnog prosjeka (oko 1.000 eura bruto). A sigurno je veća, pošto je prosjek zarada u javnoj upravi znatno veći od državnog prosjeka. I po toj matematici imenovanja tehničke vlade poreske obveznike koštaju makar 450.000 eura mjesečno.

Tog se troška nećemo riještiti imenovanjem nove vlade, pošto će i budući ministri htjeti da rasporede svoje ljude od povjerenja u Upravu prihoda i carine, policiju, ANB, katastar, dobrostojeća državna preduzeća i agencije,  javne institucije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture… A stari će, uglavnom, na jednogodišnji plaćeni odmor.

Neka imenovanja bila su neizbježna. Nekome je istekao mandat, neko drugi je odlučio da promijeni posao ili otišao u penziju… Poneko je završio i u pritvoru (v.d. direktora Uprave prihoda i carine, pomoćnik direktora Uprave policije i nekoliko tek nešto nižih funkcionera). Ali ima i onih koji su eliminisani isključivo zbog partijske (ne)pripadnosti nakon avgustovskog političkog sukoba GP URA i SNP-a sa SDP-om i DPS-om, ili prosto zbog toga što su vladini zvaničnici na njihovim mjestima vidjeli nekog partijskog prijatelja ili rođaka.

Nova postavljenja su, uglavnom, prolazila u tišini ali je bilo i onih koja su nailazila na ozbiljan revolt zainteresovanih.  Iz Samostalnog sindikata izabranih doktora (SIDCG) nedavno su se oglasili saopštenjem, da sa javnošću podijele revolt zbog vladinih kadrovskih rješenja u zdravstvu.  Njima je zasmetalo što je Abazovićeva Vlada “u post tehničkom mandatu”  predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva Mihaila Babovića imenovala za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje.

“Ovo je vjerovatno nagrada za dotičnog od strane Ministarstva zdravlja sa kojim je na štetu izabranih ljekara tajno potpisao sramni kolektivni ugovor nakon kojeg je došlo do umanjenja zarada izabranim ljekarima. Danima se postavljalo pitanje zašto je kolega Babović na štetu svojih kolega ljekara potpisao sporni GKU, a odgovor, napismeno, dobijamo izgleda par mjeseci kasnije…”, kostatuju sindikalni predstavnici izabranih ljekara. Oni problematizuju još jedno imenovanje, sa iste sjednice, pošto je Abazovićev kabinet odlučio da za v.d. generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu imenuje Radovana Nikolića “koji je takođe jedan od glavnih aktera sramnog GKU”.

Pored toga, moguće je napraviti obimnu listu potpuno besmislenih imenovanja od strane vlade, nakon što je ona izgubila podršku parlamenta. Neka su služila za udomljenje dragih i zaslužnih a druga samo da bi već angažovani funkcioneri upotpunili biografije i, eventualno, zaradili koji euro honorara.

Tako je vlada u septembru imenovala Savjet za reformu javne uprave (13 članova i sekretarka savjeta), u oktobru Savjet za zaštitu potrošača (18 članova) i Savjet za prava djeteta (19 članova), pa Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije (23 člana, novembar), Nacionalni savjet za održivi razvoj (36 članova, decembar)…, Onda je u maju na red došlo Koordinaciono tijelo za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (12 članova), da bi priča, za sada, bila zaključena nekoliko dana nakon vanrednih parlamentarnih izbora, formiranjem Savjeta za NATO (13 članova i sekretarka Savjeta).

Na čelu većine pomenutih tijela nalazi se premijer Abazović. Koliko sve to košta – ne znamo. Šta će buduća vlada da radi sa tim i tolikim savjetima tek ćemo saznati.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo