Povežite se sa nama

Izdvojeno

TEHNIČKA VLADA NASTAVLJA DA GOMILA FUNKCIONERE: Učinjeni, na  tuđ račun

Objavljeno prije

na

Od kada joj je, u avgustu prošle godine, izglasano nepovjerenje pa do kraja juna ove godine,  tehnička vlada  je imenovala blizu 1200 državnih funkcionera. Do izlaska ovog broja Monitora, taj broj je vjerovatno premašen

 

Vjerovatno nema niko u Crnoj Gori, tvrde upućeni, ko bi precizno mogao da saopšti aktuelni broj državnih funkcionera. Spisak se produžava, praktično, iz nedjelje u nedjelju. Skoro  nema sjednice tehničke vlade Dritana Abazovića na kojoj se, pod stavkom imenovanja i razrješenja, ne donese makar desetak odluka.

Još teže je pretpostaviti koliko će sve to koštati državni budžet, odnosno, poreske obveznike. “Ogroman broj razrješenja i imenovanja Vlade Dritana Abazovića predstavlja problem, jer će imenovani po političkoj osnovi biti ponovo razriješeni, a godinu će primati platu koju će im davati građani Crne Gore”, istakla  je prije neki dan Vanja Ćalović Marković ukazujući na ozbiljan društveni i finansijski problem. “Bilo bi dobro da dobijemo podatak koliko su nas koštali partijski uhljebi u vladama Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Ne vidim razlog zašto bi zaposleni u državnim institucijama, po prestanku funkcije, imali pravo da sjede kući i godinu primaju platu.”,

Tri poslednje crnogorske vlade, dok su bile u tehničkom mandatu, imenovale su preko 1.500 javnih funkcionera, izbrojali su u NVO Centar za građansko obrazovanje, na osnovu odluka objavljenih u Službenom listu. Najmanje je zapošljavala Krivokapićeva tehnička vlada (nešto više od 140 osoba) ali je i njen mandat, nakon izglasanog nepovjerenja, bio najkraći – dva mjeseca.

Vlada Duška Markovića je za tri mjeseca, nakon gubitka izbora 30. avgusta 2020 do formiranja nove Vlade, izvršila 225 imenovanja. Nesumnjivi rekorder u tom poslu je aktuelna izvršna vlast. Od kada joj je, u avgustu prošle godine, izglasano nepovjerenje pa do kraja juna ove godine, tehnička vlada Dritana Abazovića imenovala je blizu 1200 državnih funkcionera.

“Imenovanja i razriješenja kod Markovića i Krivokapića bila su mjesečno na približnom nivou, a kod Abazovića se bilježi enorman rast u proteklih nekoliko mjeseci, pa tako u avgustu 2022. nije bilo nijednog imenovanja dok je u maju 2023. godine ta Vlada imenovala oko 250 funkcionera”, konstatuju iz CGO nakon obavljenog popisa funkcionera imenovanih u tehničkom mandate tri prethodne vlade. Podsjećamo,  rekordni maj prethodio je parlamentarnim izborima, što je, bez sumnje, uticalo na učinkovitost izvršne vlasti kada su u pitanju nova kadrovska rješenja.

Pošto su u međuvremenu usvojili i blizu 380 odluka o prestanku funkcija – razrješenje ili ostavka, istek mandata, penzija – vlada koju čine GP URA, SNP i BS može se pohvaliti kako je u plusu za skoro 900 imenovanih u punom mandatu ili privremenih vršilaca dužnosti (do šest mjeseci).

Na tom popisu su savjetnici, sekretari, šefovi i njihovi zamjenici, direktori i generalni direktori brojnih direktorata u, ionako, glomaznoj Vladi; direktori članovi Odbora direktora državnih preduzeća i javnih ustanova, počasni konzuli, zastupnici, ovlašćeni predstavnici, članovi vladinih/nacionalnih savjeta i komisija… Napravimo najskromniju računicu pa pretpostavimo da samo polovina imenovanih prima redovnu mjesečnu platu i da ta plata nije veća od državnog prosjeka (oko 1.000 eura bruto). A sigurno je veća, pošto je prosjek zarada u javnoj upravi znatno veći od državnog prosjeka. I po toj matematici imenovanja tehničke vlade poreske obveznike koštaju makar 450.000 eura mjesečno.

Tog se troška nećemo riještiti imenovanjem nove vlade, pošto će i budući ministri htjeti da rasporede svoje ljude od povjerenja u Upravu prihoda i carine, policiju, ANB, katastar, dobrostojeća državna preduzeća i agencije,  javne institucije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture… A stari će, uglavnom, na jednogodišnji plaćeni odmor.

Neka imenovanja bila su neizbježna. Nekome je istekao mandat, neko drugi je odlučio da promijeni posao ili otišao u penziju… Poneko je završio i u pritvoru (v.d. direktora Uprave prihoda i carine, pomoćnik direktora Uprave policije i nekoliko tek nešto nižih funkcionera). Ali ima i onih koji su eliminisani isključivo zbog partijske (ne)pripadnosti nakon avgustovskog političkog sukoba GP URA i SNP-a sa SDP-om i DPS-om, ili prosto zbog toga što su vladini zvaničnici na njihovim mjestima vidjeli nekog partijskog prijatelja ili rođaka.

Nova postavljenja su, uglavnom, prolazila u tišini ali je bilo i onih koja su nailazila na ozbiljan revolt zainteresovanih.  Iz Samostalnog sindikata izabranih doktora (SIDCG) nedavno su se oglasili saopštenjem, da sa javnošću podijele revolt zbog vladinih kadrovskih rješenja u zdravstvu.  Njima je zasmetalo što je Abazovićeva Vlada “u post tehničkom mandatu”  predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva Mihaila Babovića imenovala za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje.

“Ovo je vjerovatno nagrada za dotičnog od strane Ministarstva zdravlja sa kojim je na štetu izabranih ljekara tajno potpisao sramni kolektivni ugovor nakon kojeg je došlo do umanjenja zarada izabranim ljekarima. Danima se postavljalo pitanje zašto je kolega Babović na štetu svojih kolega ljekara potpisao sporni GKU, a odgovor, napismeno, dobijamo izgleda par mjeseci kasnije…”, kostatuju sindikalni predstavnici izabranih ljekara. Oni problematizuju još jedno imenovanje, sa iste sjednice, pošto je Abazovićev kabinet odlučio da za v.d. generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu imenuje Radovana Nikolića “koji je takođe jedan od glavnih aktera sramnog GKU”.

Pored toga, moguće je napraviti obimnu listu potpuno besmislenih imenovanja od strane vlade, nakon što je ona izgubila podršku parlamenta. Neka su služila za udomljenje dragih i zaslužnih a druga samo da bi već angažovani funkcioneri upotpunili biografije i, eventualno, zaradili koji euro honorara.

Tako je vlada u septembru imenovala Savjet za reformu javne uprave (13 članova i sekretarka savjeta), u oktobru Savjet za zaštitu potrošača (18 članova) i Savjet za prava djeteta (19 članova), pa Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije (23 člana, novembar), Nacionalni savjet za održivi razvoj (36 članova, decembar)…, Onda je u maju na red došlo Koordinaciono tijelo za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (12 članova), da bi priča, za sada, bila zaključena nekoliko dana nakon vanrednih parlamentarnih izbora, formiranjem Savjeta za NATO (13 članova i sekretarka Savjeta).

Na čelu većine pomenutih tijela nalazi se premijer Abazović. Koliko sve to košta – ne znamo. Šta će buduća vlada da radi sa tim i tolikim savjetima tek ćemo saznati.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo