Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ISPLIVALI DOKAZI O POLICIJSKOJ TORTURI: Mučenja za račun narko-bosova

Objavljeno prije

na

Poruke sa SKY aplikacije ogolile su razmjere policijske torture. Trenutno je više takvih predmeta aktivno pred crnogorskim sudijama i tužiocima

 

Ovih dana u centru pažnje javnosti nalazi se prepiska sa kriptovane SKY aplikacije, u kojoj visoki službenici policije obavještavaju narko-boseve o metodama mučenja koje su sprovodili nad građanima. Bivši agent i službenik policije za borbu protiv organizovanog kriminala Petar Lazović, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, obavještavao je šefove podzemlja Darka Šarića i Radoja Zvicera kako su mučene osobe, bliske suprotstavljenim klanovima

Lazović je u pritvoru i tereti se da je, zajedno sa odbjeglim kolegom Ljubom Milovićem, član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, koja je organizovala ubistva i međunarodni šverc narkotika i cigareta. Ponuđena kaucija za njegov izlazak iz zatvora prešla je sedam miliona eura. On se porukama hvalio šefu „kavačkog“ klana Radoju Zviceru kako muči uhapšene, za koje pretpostavlja da su pripadnici  škaljarskog klana, i od njih iznuđuje iskaze.

“Kesa malo, šuma malo, reka malo, glogov kolac malo”, šalje Lazović poruku u grupni čat Zviceru i odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću.

Tu poruku poslao je preko kriptovane Skaj aplikacije, nakon što su uhapšeni  Podgoričanin Goran Brajović (28) i dvojica državljana Kolumbije – Aleksandar  Kostan Kaso Hose (46) i Kaisedo Bandoj Huan Davida (32). Na taj način objasnio je šta će preduzeti ako uhapšeni ne budu htjeli da priznaju šta se od njih traži.

Zadaci koje je radio za mafiju mijenjali su se iz dana u dan – otimao je pripadnike škaljarskog klana nakon što ih tužilaštvo pusti, sa kolegama vodio u šumu da ih muči, iznuđivao iskaze, pratio vođe tog klana…

Poruke sa SKY apliakcije ogolile su razmjere policijske torture i trenutno je više takvih predmeta aktivno pred crnogorskim sudijama i tužiocima. Batinaški odred unutar nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SPBOK) trenutno je procesuiran u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Njima je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nedavno delegiralo predmete policijske torture i zlostavljanja uhapšenih u periodu od 2020. do početka 2021.

Uz obrađene predmete policijske torture, SDT je nedavno dostavio i klasifikovanu SKY dokumentaciju, koja je preko međunarodno-pravne pomoći stigla od Europola, pa je, kako upućeni tvrde, tužiocima u nižim tužilaštvima ostao lakši dio posla za donošenje odluke i otvaranje istrage. Pod obradom tužilaštva u izviđajnom dijelu postupka nalazi se najmanje 15 službenika nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, koja je radila u sklopu SPBOK-a, kojim je rukovodio tadašnji pomoćnik direktora policije Zoran Lazović, zbog sumnje da su tokom obavljanja posla i policijske obrade “mučili i zlostavljali najmanje petoricu uhapšenih”.

Istraživački portal Libertas prvi je u martu objavio transkripte SKY komunikacije, u kojima se navodi da su pripadnici tog odsjeka pod komandom Mirka Banovića, a čiji su službenici bili Petar Lazović, Predrag Jestrović, Jugoslav Raičević, Slobodan Mićković, Ivan Đoković, Ivan Stamatović, Željko Radunović, Dražen Miranović, Sead Luboder, Vuk Šuković, Momo Mirković, Mirko Đukić, Milorad Mitrović i Neško Jaredić, sudeći prema nalazima Europola, činili, prisustvovali ili znali da se čine krivična djela torture nad uhapšenima. Na osnovu SKY dokaza,  čiji je dio objavio Libertas, Petar Lazović i Jugoslav Jugo Raičević o radnjama Tima za podršku pričali su sa šefovima i pripadnicima kriminalnih grupa i nerijetko im slali fotografije mučenja privedenih.

. Lazović je preko SKY-a obavještavao Zvicera, pljevaljske kriminalce Darka Šarića i Nikolu Spasojevića, ali i srpske kriminalce Veljka Belivuka i Marka Miljkovića…

U četiri formirana predmeta pred podgoričkim tužilaštvom, gdje su redom opisivane  patnje i uznemirujuće tvrdnje osoba da su doživjeli policijsko zlostavljanje, ni nakon tri godine nije bilo  odluke, ali sudeći prema SKY komunikaciji koja je sada u rukama tužioca, teško da istraga neće uskoro biti otvorena.

Nikola Drecun tvrdi da su mu policajci na glavu stavljali vunenu kapu, polivali benzinom i palili je, kako bi od njega iznudili priznanje da je učestvovao u više teških krivičnih djela. Drecun je još 2020. pismom iz pritvora, koje je poslao Danu, naveo da je progutao žilet kako bi prekinuo višesatno zlostavljanje. On je tada tvrdio da je mučen da optuži Filipa Bešovića, Filipa Kneževića i Gorana Rakočevića da su u maju 2018. pokušali da ubiju Oliveru Lakić.

tadašnju novinarku Vijesti.  Stefan Kovač takođe tvrdi da je bio žrtva neviđene, nezakonite i nehumane torture od strane policijskih službenika, a sebe je prepoznao i na fotografiji, koja je objavljena sa SKY dokaza. Kovač je krajem jula 2020. uhapšen na granici sa BiH, a mučen je u nekoj šumi na putu između Podgorice i Nikšića, nakon što su ga  preuzeli službenici Odsjeka za operativnu podršku…

Kovačev branilac Damir Lekić za Monitor kaže da je njegov klijent doživio ogroman poraz od strane pravosudnog sistema. On navodi da se iz Kovačeve  medicinske dokumentacije moglo utvrditi da su njegove tvrdnje istinite, a  objavljene prepiske su to potvrdile. Državnog tužioca, tvrdi, ove činjenice nijesu interesovale. Lekić se, međutim, protivio da se SKY prepiska koristi kao dokaz, već samo kao operativni podatak.

„U međuvremenu je sud pribavio i materijale, koji se mogu koristiti, po mišljenju odbrane, samo u operativne svrhe, ali su i oni bili potvrda da se ono o čemu je Stefan Kovač govorio dogodilo. Ovo je, imajući u vidu postupanje pravosudnog sistema, državnog tužioca (Saše Čađenovića koji je kasnuije  uhapšen) i suda, ali i na vrijeme koje je moj branjenik proveo u pritvoru,  pirova pobjeda. Samo ukazuje na loše stanje u crnogorskom pravosuđu“, kaže Lekić za Monitor.

Kovač je osuđen u ovom predmetu. Međutim, Apelacioni sud je ukinuo prvostepeno rješenje i postupak je vraćen na ponovni postupak. On je trenutno pušten da se  brani sa slobode.

Komitet Savjeta Evrope za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT) pozvao je u izvještaju od 22. juna crnogorske vlasti da istraže slučajeve policijske brutalnosti i promijene sadašnju “kulturu nekažnjivosti policije”. U izvještaju Komiteta se pozivaju na brojne navode o ozbiljnom fizičkom maltretiranju pritvorenih lica od strane policijskih službenika.

Tea Gorjanc Prelević direktorica Akcije koja dvije decenije prati kršenja ljudskih prava od strane institucija, posebno slučajeve policijske torture,  kaže da je i pored velikog broja pokrenutih postupaka za torturu kažnjen izuzetno mali broj službenika i to minimalnim kaznama. Već 20 godina ne primjenjuju se preporuke domaćih i međunarodnih organizacija o suzbijanju policijskog zlostavljanja.

“Neophodno je da se sva saslušanja u policiji i tužilaštvu snimaju audio vizuelno, kao i intervjui sa svjedocima. To je standard u Evropi, za koji ovdje postoji otpor jer je nekome očigledno u interesu da nastavi sa ‘kulturom’ zlostavljanja u policiji”, kazala je Gorjanc Prelević za Monitor.

Tortura policijskih službenika pominje se i u izvještaju Stejt Departmenta o ljudskim pravima koji se odnosi na prošlu godinu, a koji je objavljen marta 2023. Kao značajna kršenja ljudskih prava izdvojeni su “kredibilni izvještaji o navodnoj torturi za koju su odgovorni vladini agenti”.

Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju da je Vlada u odgovorima Komitetu za prevencije torture prikrila devetomjesečno odbijanje  ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da suspenduje policijske službenike optužene za torturu u slučaj bombaški napadi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo