Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČIČA DRAŽA, SPC I POLITIKA: Upotreba parastosa, opet

Objavljeno prije

na

U Eparhiji budimljansko – nikšićkoj parastos je služen u sabornoj crkvi Sv. Vasilija u Nikšiću , opet od strane episkopa Metodija.Službi je prisustvovao i ruski ambasador Vladislav Maslenikov, gradonačelnik Marko Kovačević i Nemanja Vuković (čelnik nikšićkog parlamenta i funkcioner Demokrata CG). Na prozivke Demokratske partije socijalista (DPS) na pristustvo Demokrata parastosu lokalni odborte partije je  odgovorio da se neće „pravdati političkim predstavnicima mafije“  Nije se prvadao ni građanima

 

 Pomeni đeneralu Draži Mihailoviću svakog 16. jula, kada je, po nekim informacijama, strijeljan, je nešto što se uveliko odomaćilo u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), Republici Srbiji i Republici Srpskoj. U Srbiji je vođa četničkog pokreta (ili Jugoslovenske vojske u otadžbini – JVuO) i sudski rehabilitiran maja 2015. godine, uz vraćanje građanskih prava i izjednačavanje njegove baštine sa antifašističkom borbom Titovih partizana. Nakon rehabilitacije je tadašnji patrijarh SPC Irinej Gavrilović rekao da restauracija četništva znači i „pomirenje srpskog naroda“ kao i da crkva podržava rehabilitaciju jer „SPC podržava samo istinu“. Ove godine je Apelacioni sud u Beogradu rehabilitirao i Nikolu Kalabića, vođu Dražine garde, javno deklarisanog koljača i osobu koja je otkucala Čiča Dražu komunističkim vlastima poslije Drugog svjetskog rata. Mnoge hramove SPC krase freske sa Čiča Dražom na obje strane Drine. Centralni trg u Bijeljini nosi njegovo ime uz spomenik podignut na istom trgu. Draža ima i ulicu u Istočnom Sarajevu, kao i spomenik u Bileći i murale u drugim gradovima. Istovremeno u djelovima BiH sa hrvatskom većinom postoje ulice i biste ustaških ratnih zločinaca. Centralne vlasti u Sarajevu su nemoćne da stanu na put istorijskoj reviziji i veličanju apostola mržnje zbog slabih institucija sistema i nemogućnosti postizanja konsenzusa između predstavnika tri naroda.

U Crnoj Gori nema ikonografije i rehabilitacije kao u Srbiji – osim ranijeg pokušaja dizanja spomenika jednom od Dražinih komandanata, Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro na privatnom imanju. Međutim, vidljiva su nastojanja mitropolita crnogorsko – primorskog Joanikija Mićovića i episkopa nikšičko – budimljanskog Metodija Ostojića da se Čiča Draža i njegovi komandanti popularizuju u Crnoj Gori, prevashodno kroz parastose (crkvene službe u kojima se mole za pokoj duša usnulih četnika kako bi dobili mjesto u raju) uz propratne besjede u kojima se veličaju četničke glavešine i njihova ideologija krvi i tla. Interesantno je,  i paradoksalno, crnogorski episkopi uporedo sa veličanjem antikomunističkog Draže veličaju i sadašnji ruski totalirarni neokomunistički sistem i Putina kao svijetli primjer utapanja pravoslavlja u FSB/KGB mafiokratiju. U tome imaju i podršku dijela prosrpskih stranaka, najviše oličenih u ostrašćenom gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću. Kovačevićev prezir, i dijela njegovih partijskih kolega, prema nezavisnoj crnogorskoj državi (čiji i kum i sponzor je bio Vladimir Putin) i državnim obilježjima je odavno poznat.

Crnogorsku himnu je navodno pisao, po riječima Kovačevića, „ratni zločinac, fašista i podržavaoc NDH Sekula Drljevića“ što je dovoljno Kovačeviću i sličnima da je odbace. Vrlo je upitno da li je Drljevic uopšte i jednu riječ himne napisao. Moguće je da je sakupio odavno postojeće stihove i strofe i kao takve objavio. Drljeviću nikada nije suđeno za ratne zločine (ubijen je u Judenburgu, Austrija, vjerovatno od strane četnika, nakon završetka rata). Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je 14. marta 1946. godine navela njegovo ime u kontekstu optužbi za ratne zločine ali bez detalja. Ne postoje podaci da je Drljevic ikada procesuiran.

Suđenje generalu Draži Mihailoviću i još 23-torici njegovih saradnika je bilo javno u tzv. Beogradskom procesu pred jugoslovenskim Vrhovnim sudom od 10. juna do 15. jula u prisustvu preko 50 stranih novinara. Beogradski proces je organizovan po ugledu na Nirnberški proces u Njemačkoj 1945-46 uz ogromni publicitet u zemlji i vani. Glavni dokazni materijali protiv Mihailovića bili su originalni dokumenti iz zaplijenjene četničke arhive, kao i dokumenta iz njemačkih, italijanskih, ustaških, bugarskih i drugih arhiva. Dokumentacija sadrži originalne depeše i pismene izvještaje četničkih komandanata koji su izvršavali Mihailovićeva naređenja za ubijanje zarobljenih partizana, paljenje, pljačku, uništavanje civilnog stanovništva koje pomaže partizane, a posebno naređenja i planovi za istrebljenje muslimanskog i hrvatskog stanovništva bez obzira na pol i uzrast na teritorijama pod kontrolom četnika u cilju stvaranja etnički čiste Velike Srbije. Tokom suđenja Mihailović većinom nije negirao počinjene zločine već je izjavljivao da su njegovi komandanti radili na svoju ruku ili da on „nije očekivao da će se Pavle Đurišić (sa njegovim jedinicama) baš tako osvetiti muslimanima“. Mihailovića se još 1944. godine odrekao i kralj Petar II Karađorđević i jugoslovenska vlada u izbjeglištvu koja je smijenila Mihailovića sa mjesta ministra odbrane i pozvala četnike da se zajedno sa partizanima bore protiv okupatora a ne sa njim.

Sa obimnom dokumentacijom i izjavama svjedoka se do sada vrh Srpske crkve nikada nije želio baviti iako „podržava samo istinu“ kako reče pokojni patrijarh. Na parastosu u selu Gornje Zaostro kod Berana (nekada štab koljača i sadiste Pavla Đurišića) prošlog ljeta episkop Metodije je u besjedi pohvalio četničke komandante da su „služili Bogu znajući da će dobiti nagradu“ i na kraju liturgije je pričestio 50-tak prisutnih od kojih su mnogi nosili majice sa Putinovim likom i četničku kostimografiju sa mrtvačkim glavama i ukrštenim kostima.

Ove godine u susret komemoraciji Čiča Draži je dio državnog rukovodstva, kako Monitor nezvanično saznaje, molio crkvene poglavare u zemlji „da spuste loptu“ i „ne talasaju sa Dražom“. Ipak, u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj parastos je služen u selu Žlijebima kod Herceg Novog, istina bez prisustva mitropolita Joanikija. Svetogora, sajt Mitropolije, je objavio da je parastos služio protojerej Nikola Todorović koji je poručio da je „Dragoljub svoj krst ponio, na krstu razapet, i čekamo vaskrsenje”.

U Eparhiji budimljansko – nikšićkoj parastos je služen u sabornoj crkvi Sv. Vasilija u Nikšiću 17. jula, opet od strane episkopa Metodija, s tim što je kao povod uzet praznik Svetih carskih novomučenika Romanovih. „Nakon liturgije odslužen je parastos ktitorima, sveštenoslužiteljima i dobrotvorima Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, kao i generalu Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljubu Mihailoviću koji je postradao na današnji dan 1946. godine” – stoji na eparhijskom sajtu. Službi je pristustvovao i ruski ambasador Vladislav Maslenikov, gradonačelnik Marko Kovačević i Nemanja Vuković (čelnik nikšićkog parlamenta i funkcioner Demokrata CG). Na prozivke Demokratske partije socijalista (DPS) na pristustvo Demokrata parastosu lokalni odbor stranke Alekse Bečića je odgovorio da se neće „pravdati političkim predstavnicima mafije“ a da je Nemanja Vuković pozvan od crkve na „ktitorsku slavu Saborne Crkve Svetog Vasilija Ostroškog i u svojstvu vjernika prisustvovao arhijerejskoj liturgiji“ kao i da „u pozivu, koji je dostupan javnosti, nije bilo pominjanja pomena nikome osim ktitorima i sveštenoslužiteljima Saborne Crkve“.

Njegovo preosveštenstvo Metodije, ove godine  nije veličao četnički pokret ali jeste Putinovu  totalitarnu Rusija. Kako je ktitor nikšićkog hrama bio car Romanov, episkop Metodije je citirao Svetog Petra Cetinjskog da je „proklet svaki Crnogorac koji se odrekao majke Rusije“. Metodije Ostojić se zapitao da li imamo „ikoga drugog ko nas je više osvijetlio i prosvijetlio, ko nas je toliko volio“ i da nemamo „većeg, i boljeg, svetog da nas uči i usmjerava i onda i sada“.  Za Metodija je „kako danas, tako i u vječnosti Rusija nada za čitav slobodoljubivi svijet, u Rusiji je nada za spasenje ne samo pravoslavnih naroda, nego čitave Evrope i svijeta“. Privatna Putinova mafijaška država je „Sveta Rusija – jedino uporište pravoslavlja“. Ruski patrijarh i basnoslovno bogati agent KGB-a Kiril Gunđajev je javno raskinuo jedinstvo sa Majkom Crkvom pravoslavnih hrišćana –Vaseljenskom patrijaršijom u Carigradu i nekoliko drugih pravoslavnih crkava, i krenuo u osnivanje paralelne raskolničke pravoslavne zajednice pod pokroviteljstvom ruske državne bezbijednosti. Do sada je vrh SPC-a, uključujući i crnogorske episkope nekoliko puta javno, i donekle indirektno, podržao agresiju Rusije na Ukrajinu. Mitropolit Joanikije je čak išao u Moskvu prošlog oktobra i sasluživao na liturgiji sa sveštenstvom koje je formalno zadržalo ime Ruske pravoslavne crkve (RPC) pod upravom FSB-a (raniji KGB). Joanikije je tada izrazio simpatije za „iskušenja kojima je danas zahvaćena RPC i ruski narod i ruska država“. Mitropolit nikada nije izrazio isto saosjećanje za ukrajinski narod i državu koji proživljava Golgotu ruske invazije.

Prije dva dana se glasnuo i Marko Kovačević, koji je na Facebook profilu napisao da to što je u medijima navedeno da je u Nikšiću održan parastos ratnom zločincu, predstavlja „napad na vjerska prava i slobode građana Crne Gore“, među kojima je i on. Kovačević je rekao da je njegovo pravo da se „moli za duše onih za koje misli da treba“. Ako su Kovačević i neki crkveni poglavari stvarno vjernici, kako tvrde, trebali bi znati da, po hrišćanskoj i pravoslavnoj teologiji, molitve za one koje su počinili masovne zločine i otišli sa ovog svijeta bez javnog priznanja i pokajanja, nema oprosta ni na ovom ni u budućem svijetu u kome čekaju „vaskrsenje Draže“ i ostalih njemu sličnih „služitelja Bogu“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo