Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TEROR INVESTITORA U BUDVI: Profit preči od građana

Objavljeno prije

na

Stanovnici „turističke metropole” Crne Gore godinama trpe teror bahatih investitora, izvođača građevinskih radova na brojnim stambenim objektima koji se grade u svim zonama na teritoriji opštine Budva, od Jaza do Buljarice.

Građevinsko preduzetništvo postalo je glavna privredna grana u Budvi, daleko unosnija i isplativija od bavljenja turizmom i ugostiteljstvom. Oni koji svojim zdanjima, gabaritnim stambenim blokovima, ružnim kulama i soliterima bjesomučno uništavaju ovaj mediteranski grad, uživaju uz to specijalan, povlašten status, pred organima lokalne uprave.

Sa njihovih otvorenih, prašnjavih gradilišta, danonoćno odjekuje buka građevinskih mašina, raznoraznih bušilica, miksera i betonjerki, čiji prodorni zvukovi mjesecima ugrožavaju zdravlje i normalan život građana. Sa bukom mašina Budvani ujutro zorom ustaju, sa istim, nesnosnim, razarajućim zvucima, odlaze i na počinak koji je uglavnom nemoguć, jer bezobzirni graditelji grade i noću, pod reflektorima, do zore.

Situacija postaje neizdrživa dolaskom toplijih dana kada ljudi otvaraju prozore i vrata od svojih kuća i stanova ili pokušavaju da koriste terase i balkone.

Nivo buke koja odliježe gradom sa budvanskih gradilišta daleko prevazilazi dozvoljene granične vrijednosti u naseljenim mjestima, propisane Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini.

Time je građanima Budve povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo na zdravu životnu sredinu, na miran porodični život, odmor i rad u svojim stanovima. Mnogima je ugroženo zdravlje zbog kontinuiranog izlaganja ovoj vrsti nasilja od kojeg, bar naizgled, nema spasa.

Posebno je pojačan osjećaj bespomoćnosti građana koji se ne mogu izboriti sa investitorima-nasilnicima koji imaju svaku vrstu razumijevanja nadležnih lokalnih službi.

Iako su Budvani željno iščekivali 15. maj, dan kada prestaje građevinska sezona u naseljima i ekskluzivnim zonama, da konačno odahnu i povrate izgubljeni mir, to se nije dogodilo. Odlukom predsjednika Opštine, Lazara Rađenovića, građevinska sezona u opštini produžena je za 15 dana, sve do 01. juna.

Odluka lokalne uprave da podrži zahtjev građevinara da uprkos početku turističke sezone produži građevinsku sezonu u prvoj, ekskluzivnoj zoni na cijeloj rivijeri, izazvala je nevjericu i nezadovoljstvo građana, turističkih radnika i hotelijera. Pokazalo se, po ko zna koji put, da su u Budvi, turističkom centru države, važniji investitori od turista i sopstvenih građana.

Tako u centru Budve, ispred hotela Avala, građevinske mašine parkirane ispred ulaza u hotel, udarnički rade na završetku jedne privatne zgrade, čiji vlasnik bučnim radovima mjesecima teroriše cijelo naselje.

Na stotine decibela koje mašine proizvode od ranih jutarnjih sati do kasno u noć, do te mjere su uznemirili goste u hotelu i okolnim privatnim apartmanima, da su neplanirano skratili boravak i napustili Budvu. Svoja loša iskustva iz Budve ubrzo su, ne birajući riječi, postavili na poznatim inostranim sajtovima koji se bave bukingom turističke ponude na Crnogorskom primorju.

U centru grada intenzivni građevinski radovi odvijaju se na više lokacija. Slična je situacija i u Petrovcu. U ovom malom turističkom mjestu koje je urbanizacijom uništeno do neprepoznavanja, intenzivno se gradi i na samoj obali, na višespratnicama Cristal Palas, hotelskog preduzeća Budvanska rivijera.

Bukom, prašinom koja se podiže sa objekta u izgradnji, iznerviran i izluđen komšija obično zove u pomoć službu Komunalne policije. Ubrzo dobija odgovor da Komunalna policija nema nadležnost da zabrani radove koji proizvode buku ili da izvrši nadzor i upozori investitora na kućni red i zagarantovano vrijeme popodnevnog i noćnog odmora u naselju. Postoji i institucija dežurnog inspektora koji je valjda na raspolaganju građanima tokom 24 sata, ali od poziva tog telefona takođe nema nikakve vajde.

„Gradilišta nemaju propisano radno vrijeme i mogu da rade 24 časa”, objelodanila je nedavno komunalna inspektorica Željka Vukanić. Ona je takođe pojasnila da nema uporište u zakonu da izvrši nadzor zaštite od buke građevinskih mašina, da komunalna policija vrši isključivo kontrolu nivoa akustične buke, odnosno glasne muzike u ugostiteljskim objektima. Za buku građevinske prirode i preduzimanje mjera za smanjenje njenog intenziteta niko, izgleda, nije nadležan. Iako Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini pored akustične, navodi i svaku drugu buku, takozvanu komunalnu pa i onu u građevinarstvu, za koju je nadležnost propisana lokalnim upravama, odnosno komunalnoj policiji.

Dobili smo takođe uvjeravanja kako nema propisa koji regulišu kućni red u naseljima sa individualnim kućama, na način kako je to uređeno u stambenim zgradama. U SO Budva usvojena je nedavno Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama. Ta oblast uređena je i Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada, ali ništa slično nema, ili bar autor ovog teksta nije uspio da pronađe, kada je u pitanju kućni red i poštovanje privatnog života u kućama. Što daje odriješene ruke investitorima da rade šta im je volja, grubo povređujući osnovna prava građana u svom okruženju.

Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini propisano je da je buka štetna po zdravlje ljudi, odnosno svaki zvuk iznad granične vrijednosti koja se utvrđuje posebnim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka zvuka u sredini u kojoj ljudi borave.

Nije poznato da se neko bavio mjerenjem intenziteta buke koja dolazi sa velikog broja gradilišta u Budvi, iako je zakonom propisano da je komunalni inspektor obavezan da zabrani upotrebu izvora buke sve dok se ne preduzmu mjere zaštite.

Pokušali smo u više navrata u trajanju od mjesec dana da kontaktiramo načelnika Komunalne policije u Budvi, Slavka Đukanovića. Na svaki telefonski poziv uslijedio je automatski odgovor sekretarice kako je načelnik na sastanku ili je odsutan. Nije pomoglo ni ostavljanje broja telefona, pa da se uvaženi funkcioner kasnije javi, ni unaprijed dati podaci o tome šta želimo od prvog komunalnog policajca, koja su to pitanja na koja tražimo odgovor.

Građevinska buka samo je jedna vrsta teškog zagađenja životne sredine u metropoli crnogorskog turizma. Danak investicione euforije i turističkog nazadovanja ogleda se i u sve većoj nesigurnosti građana Budve zbog učestalih kriminalnih obračuna, ubistava, ranjavanja, tuča, krađa, dešavanja koja savršeno idu uz agresivnu urbanizaciju i primitivno uništavanje prostora nekada mirnog turističkog grada, u kome odavno ne važe standardi mirnog uživanja života u zdravoj životnoj i turističkoj sredini.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo