Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MILIONSKA DUGOVANJA U ZDRAVSTVU PO OSNOVU PREVOZA: Skupa neodgovornost

Objavljeno prije

na

Zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori – Domu zdravlja (DZ) Podgorica, njih više od 550, nijesu primili posljednju platu. A kad će – niko ne zna.

Fond za zdravstveno osiguranje je 11. maja uplatio Domu zdravlja novac za aprilsku platu, ali su novac sa računa skinuli sudski izvršitelji kako bi naplatili potraživanja po osnovu pravosnažne presude o isplati neisplaćenih naknada za prevoz radnicima.

Na osnovu presuda Agencije za mirno rješavanje sporova i Osnovnog suda do sada je isplaćeno oko 370 hiljada, a treba da se isplati još 170 hiljada, saopštili su iz podgoričkog DZ. Dug za prevoz tako ugrožava isplatu i budućih plata.

Sa blokadom računa zbog neisplaćenog prevoza početkom godine su se susreli i domovi zdravlja u Baru, Rožajama, Plavu… Zbog istog duga u par navrata blokiran je i račun Kliničkog centra Crne Gore.

Zaposlenima u zdravstvu se na državnom nivou duguje oko pet miliona eura za troškove prevoza za četiri godine. Problem je kulminirao u Podgorici i prijeti da dovede do kolapsa ionako neefikasnog zdravstvenog sistema.

Način na koji je došlo do tolikih dugovanja, govori o sistemskoj neodgovornosti.

Naknadu po kojoj su svi radnici, bez obzira gdje žive, u drugom gradu ili 100 metara od posla, dobijali novac za prevoz, ukinulo je, u martu 2010, Ministarstvo finansija na čijem je čelu bio Igor Lukšić. Ministarstvo zdravstva i Sindikat zdravstva preporučili su tada direktorima zdravstvenih ustanova da se naknade za prevoz, kao što bi bilo i logično, isplaćuju samo onima koji putuju do posla.

Direktori i upravni odbori zdravstvenih ustanova tu preporuku, ali ni odluku Vlade, nijesu ispoštovali. Jedino je Upravni odbor Kliničkog centra u decembru 2010. donio odluku da se prevoz više ne isplaćuje. Nakon tri godine dugog parničenja radnici KCCG dobili su sporove i dokazali da im je nezakonito uskraćena naknada za prevoz u periodu, od Vladine odluke u martu do odluke Upravnog odbora KC u decembru 2010.

Uslijedili su zahtjevi zaposlenih u drugim bolnicama i domovima zdravlja da se i njima isplati ova naknada. I to za period od marta 2010. do juna 2014!

Dogovor o isplaćivanju nadoknada za prevoz bio i jedan od uslova za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora u februaru 2012. godine sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija.

Zbog ,,neposlušnosti” direktora i upravnih odbora zdravstvenih ustanova, koja je prouzrokovala ,,trošak” od preko pet miliona eura, niko nije pozvan na odgovornost.

I dok su ostale zdravstvene ustanove zbog manjeg broja zaposlenih lakše prebrodile blokade računa, problem je kulminirao u najvećoj ustanovi u Podgorici. DZ Podgorica zaposlenima po ovom osnovu duguje preko 600 hiljada eura u bruto iznosu.

Ovomjesečna blokada računa uslijedila je nakon što su na naplatu došla potraživanja grupe od 450 radnika koji su svoja prava branili preko Agencije za mirno rješavanje sporova. U Agenciji je još jedan predmet koji se odnosi na 97 zaposlenih, a dio zaposlenih je pokrenuo tužbe pred Osnovnim sudom.

Dio radnika koji je primio naknade za prevoz u prosjeku su dobili nešto preko 600 eura. Neki ispod 300, a neki i preko 1.000 eura. Oni koji su pokrenuli postupak pred sudom dobili su preko 1000 eura. A platu, do daljnjeg, čekaju svi i oni koji su primili naknadu i oni koji su ovog mjeseca ostali bez ikakvih primanja.

Zapošljeni sa kojima je Monitor razgovarao kažu da je većina radnika u velikom problemu jer ne mogu platiti račune kredite, stanarinu… Ali da se ipak samo rijetki, bar glasno, bune.

Navode i da dogovori između sindikata i direktora DZ Nebojše Kavarića koji, se vode od sredine prošle godine, nijesu primjer transparentnosti. Nije im jasno zašto je naknada, kad se već isplaćuje, smanjena za 30 odsto, zbog čega su morali da potpisuju saglasnost po kojoj je svaki zapošljeni koji je dobio naknadu platiti za vještaka po 20 eura, a za sindikat, pored redovne članarine, pet eura… Niko im nije objasnio ni razlike u visini primljenih iznosa za prevoz, niti im dao na uvid rješenje koje je doneseno pred Agencijom za mirno rješavanje sporova…

,,Nema plate i ko zna kad će je biti. A direktoru Kavariću i predsjedniku sindikata Novaku Prašćeviću kao da je najvažnije da utvrde ko je kriv”, kaže jedan od radnika.

A utvrđivanje odgovornosti ne ide lako. Nakon što nijesu primili platu direktor DZ Nebojša Kavarić putem oglasnih tabli u domovima zdravlja, ali i Pobjede obratio zaposlenima da im objasni da on nije kriv. ,,Menadžment je uradio sve da obezbijedi platu svojim radnicima, sindikat treba zaposlenima da objasni zašto nijesu dobili lični dohodak”, poentirao je Kavarić. Dodatno objašnjavajući neznavenim radnicima da pretpostavlja da sudski izvšitelji djelaju po nalogu Sindikata.

Predsjednik reprezentativnog sindikata DZ Podgorica Novak Praščević je podsjetio Kavarića na raniji dogovor koji nije ispoštovan, da se prevoz isplati u tri rate – 30. januara, 31. marta i 30. aprila. Kazao je i da nema ništa sporno u tome što su preko Agencije dobili spor za pare koje im pripadaju.

Javila se i druga Sindikalna organizacija radnika Doma zdravlja, na čijem je čelu Slobodan Mandić, i kazali da uprava duže od četiri godine nije stavila van snage odluku o isplati prevoza iako su znali da budžetska pozicija za isplatu ovih sredstava ne postoji. Oni su pozvali Kavarića da hitno podnese ostavku ako ne riješi problem i da će, u suprotnom, predložiti Vladi da razriješi poslovodstvo DZ.

Zanimljivo je da je Praščević, koji je i sam ustvrdio da je razlog što plate nijesu primljene neodgovorno ponašanja rukovodstva, oštro reagovao na traženje ostavke od strane druge sindikalne organizacije. Tvrdi da su njihove izjave proizvoljne i neutemeljene, pa kaže: ,,Reprezentativni Sindikat ima kvalitetnu saradnju sa menadžmentom…”.

I na višim instancama slična priča. Ministarstvo zdravlja prebacuje odgovornost Fondu za zdravstveno osiguranje, oni kažu da su pare uplatili, pa se čeka šta će reći Ministarstvo finansija… Odavno se zna da novac za isplatu dugovanja za prevoz u zdravstvu nije predviđen budžetom za 2015. godinu. Sve će kao i do sada zavisiti od umješnosti direktora da nađu pare, a u, slučaju podgoričkog DZ, dobre volje zaposlenih da žive bez plate.

I mimo sindikata, radnici su više puta do sada javno pitali da li će neko odgovarati za propuste u funkcionisanju njihove ustanove?

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, neće. A zna se ko bi trebao da preuzme odgovornost. Kavarić se o povodom prozivki da podnese ostavku još nije oglašavao. Predsjednik Odbora direktora Doma zdravlja Podgorica je Milan Martinović, koji je i izvršni direktor Pošte Crne Gore.

Prema saznanjima Monitora predstavnici reprezentativnog sindikata pregovarali su, u četvrtak, sa direktorom Kavarićem. I pored najava da su spremni da podnesu tužbu protiv poslodavca zbog neispunjavanja obaveze da isplati plate, sa direktorom je dogovoreno da se i dalje čeka. Pa dako se iz Vlade neko sjeti da uplati pare.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo