Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MILIONSKA DUGOVANJA U ZDRAVSTVU PO OSNOVU PREVOZA: Skupa neodgovornost

Objavljeno prije

na

Zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori – Domu zdravlja (DZ) Podgorica, njih više od 550, nijesu primili posljednju platu. A kad će – niko ne zna.

Fond za zdravstveno osiguranje je 11. maja uplatio Domu zdravlja novac za aprilsku platu, ali su novac sa računa skinuli sudski izvršitelji kako bi naplatili potraživanja po osnovu pravosnažne presude o isplati neisplaćenih naknada za prevoz radnicima.

Na osnovu presuda Agencije za mirno rješavanje sporova i Osnovnog suda do sada je isplaćeno oko 370 hiljada, a treba da se isplati još 170 hiljada, saopštili su iz podgoričkog DZ. Dug za prevoz tako ugrožava isplatu i budućih plata.

Sa blokadom računa zbog neisplaćenog prevoza početkom godine su se susreli i domovi zdravlja u Baru, Rožajama, Plavu… Zbog istog duga u par navrata blokiran je i račun Kliničkog centra Crne Gore.

Zaposlenima u zdravstvu se na državnom nivou duguje oko pet miliona eura za troškove prevoza za četiri godine. Problem je kulminirao u Podgorici i prijeti da dovede do kolapsa ionako neefikasnog zdravstvenog sistema.

Način na koji je došlo do tolikih dugovanja, govori o sistemskoj neodgovornosti.

Naknadu po kojoj su svi radnici, bez obzira gdje žive, u drugom gradu ili 100 metara od posla, dobijali novac za prevoz, ukinulo je, u martu 2010, Ministarstvo finansija na čijem je čelu bio Igor Lukšić. Ministarstvo zdravstva i Sindikat zdravstva preporučili su tada direktorima zdravstvenih ustanova da se naknade za prevoz, kao što bi bilo i logično, isplaćuju samo onima koji putuju do posla.

Direktori i upravni odbori zdravstvenih ustanova tu preporuku, ali ni odluku Vlade, nijesu ispoštovali. Jedino je Upravni odbor Kliničkog centra u decembru 2010. donio odluku da se prevoz više ne isplaćuje. Nakon tri godine dugog parničenja radnici KCCG dobili su sporove i dokazali da im je nezakonito uskraćena naknada za prevoz u periodu, od Vladine odluke u martu do odluke Upravnog odbora KC u decembru 2010.

Uslijedili su zahtjevi zaposlenih u drugim bolnicama i domovima zdravlja da se i njima isplati ova naknada. I to za period od marta 2010. do juna 2014!

Dogovor o isplaćivanju nadoknada za prevoz bio i jedan od uslova za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora u februaru 2012. godine sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija.

Zbog ,,neposlušnosti” direktora i upravnih odbora zdravstvenih ustanova, koja je prouzrokovala ,,trošak” od preko pet miliona eura, niko nije pozvan na odgovornost.

I dok su ostale zdravstvene ustanove zbog manjeg broja zaposlenih lakše prebrodile blokade računa, problem je kulminirao u najvećoj ustanovi u Podgorici. DZ Podgorica zaposlenima po ovom osnovu duguje preko 600 hiljada eura u bruto iznosu.

Ovomjesečna blokada računa uslijedila je nakon što su na naplatu došla potraživanja grupe od 450 radnika koji su svoja prava branili preko Agencije za mirno rješavanje sporova. U Agenciji je još jedan predmet koji se odnosi na 97 zaposlenih, a dio zaposlenih je pokrenuo tužbe pred Osnovnim sudom.

Dio radnika koji je primio naknade za prevoz u prosjeku su dobili nešto preko 600 eura. Neki ispod 300, a neki i preko 1.000 eura. Oni koji su pokrenuli postupak pred sudom dobili su preko 1000 eura. A platu, do daljnjeg, čekaju svi i oni koji su primili naknadu i oni koji su ovog mjeseca ostali bez ikakvih primanja.

Zapošljeni sa kojima je Monitor razgovarao kažu da je većina radnika u velikom problemu jer ne mogu platiti račune kredite, stanarinu… Ali da se ipak samo rijetki, bar glasno, bune.

Navode i da dogovori između sindikata i direktora DZ Nebojše Kavarića koji, se vode od sredine prošle godine, nijesu primjer transparentnosti. Nije im jasno zašto je naknada, kad se već isplaćuje, smanjena za 30 odsto, zbog čega su morali da potpisuju saglasnost po kojoj je svaki zapošljeni koji je dobio naknadu platiti za vještaka po 20 eura, a za sindikat, pored redovne članarine, pet eura… Niko im nije objasnio ni razlike u visini primljenih iznosa za prevoz, niti im dao na uvid rješenje koje je doneseno pred Agencijom za mirno rješavanje sporova…

,,Nema plate i ko zna kad će je biti. A direktoru Kavariću i predsjedniku sindikata Novaku Prašćeviću kao da je najvažnije da utvrde ko je kriv”, kaže jedan od radnika.

A utvrđivanje odgovornosti ne ide lako. Nakon što nijesu primili platu direktor DZ Nebojša Kavarić putem oglasnih tabli u domovima zdravlja, ali i Pobjede obratio zaposlenima da im objasni da on nije kriv. ,,Menadžment je uradio sve da obezbijedi platu svojim radnicima, sindikat treba zaposlenima da objasni zašto nijesu dobili lični dohodak”, poentirao je Kavarić. Dodatno objašnjavajući neznavenim radnicima da pretpostavlja da sudski izvšitelji djelaju po nalogu Sindikata.

Predsjednik reprezentativnog sindikata DZ Podgorica Novak Praščević je podsjetio Kavarića na raniji dogovor koji nije ispoštovan, da se prevoz isplati u tri rate – 30. januara, 31. marta i 30. aprila. Kazao je i da nema ništa sporno u tome što su preko Agencije dobili spor za pare koje im pripadaju.

Javila se i druga Sindikalna organizacija radnika Doma zdravlja, na čijem je čelu Slobodan Mandić, i kazali da uprava duže od četiri godine nije stavila van snage odluku o isplati prevoza iako su znali da budžetska pozicija za isplatu ovih sredstava ne postoji. Oni su pozvali Kavarića da hitno podnese ostavku ako ne riješi problem i da će, u suprotnom, predložiti Vladi da razriješi poslovodstvo DZ.

Zanimljivo je da je Praščević, koji je i sam ustvrdio da je razlog što plate nijesu primljene neodgovorno ponašanja rukovodstva, oštro reagovao na traženje ostavke od strane druge sindikalne organizacije. Tvrdi da su njihove izjave proizvoljne i neutemeljene, pa kaže: ,,Reprezentativni Sindikat ima kvalitetnu saradnju sa menadžmentom…”.

I na višim instancama slična priča. Ministarstvo zdravlja prebacuje odgovornost Fondu za zdravstveno osiguranje, oni kažu da su pare uplatili, pa se čeka šta će reći Ministarstvo finansija… Odavno se zna da novac za isplatu dugovanja za prevoz u zdravstvu nije predviđen budžetom za 2015. godinu. Sve će kao i do sada zavisiti od umješnosti direktora da nađu pare, a u, slučaju podgoričkog DZ, dobre volje zaposlenih da žive bez plate.

I mimo sindikata, radnici su više puta do sada javno pitali da li će neko odgovarati za propuste u funkcionisanju njihove ustanove?

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, neće. A zna se ko bi trebao da preuzme odgovornost. Kavarić se o povodom prozivki da podnese ostavku još nije oglašavao. Predsjednik Odbora direktora Doma zdravlja Podgorica je Milan Martinović, koji je i izvršni direktor Pošte Crne Gore.

Prema saznanjima Monitora predstavnici reprezentativnog sindikata pregovarali su, u četvrtak, sa direktorom Kavarićem. I pored najava da su spremni da podnesu tužbu protiv poslodavca zbog neispunjavanja obaveze da isplati plate, sa direktorom je dogovoreno da se i dalje čeka. Pa dako se iz Vlade neko sjeti da uplati pare.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo