Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MILIONSKA DUGOVANJA U ZDRAVSTVU PO OSNOVU PREVOZA: Skupa neodgovornost

Objavljeno prije

na

Zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori – Domu zdravlja (DZ) Podgorica, njih više od 550, nijesu primili posljednju platu. A kad će – niko ne zna.

Fond za zdravstveno osiguranje je 11. maja uplatio Domu zdravlja novac za aprilsku platu, ali su novac sa računa skinuli sudski izvršitelji kako bi naplatili potraživanja po osnovu pravosnažne presude o isplati neisplaćenih naknada za prevoz radnicima.

Na osnovu presuda Agencije za mirno rješavanje sporova i Osnovnog suda do sada je isplaćeno oko 370 hiljada, a treba da se isplati još 170 hiljada, saopštili su iz podgoričkog DZ. Dug za prevoz tako ugrožava isplatu i budućih plata.

Sa blokadom računa zbog neisplaćenog prevoza početkom godine su se susreli i domovi zdravlja u Baru, Rožajama, Plavu… Zbog istog duga u par navrata blokiran je i račun Kliničkog centra Crne Gore.

Zaposlenima u zdravstvu se na državnom nivou duguje oko pet miliona eura za troškove prevoza za četiri godine. Problem je kulminirao u Podgorici i prijeti da dovede do kolapsa ionako neefikasnog zdravstvenog sistema.

Način na koji je došlo do tolikih dugovanja, govori o sistemskoj neodgovornosti.

Naknadu po kojoj su svi radnici, bez obzira gdje žive, u drugom gradu ili 100 metara od posla, dobijali novac za prevoz, ukinulo je, u martu 2010, Ministarstvo finansija na čijem je čelu bio Igor Lukšić. Ministarstvo zdravstva i Sindikat zdravstva preporučili su tada direktorima zdravstvenih ustanova da se naknade za prevoz, kao što bi bilo i logično, isplaćuju samo onima koji putuju do posla.

Direktori i upravni odbori zdravstvenih ustanova tu preporuku, ali ni odluku Vlade, nijesu ispoštovali. Jedino je Upravni odbor Kliničkog centra u decembru 2010. donio odluku da se prevoz više ne isplaćuje. Nakon tri godine dugog parničenja radnici KCCG dobili su sporove i dokazali da im je nezakonito uskraćena naknada za prevoz u periodu, od Vladine odluke u martu do odluke Upravnog odbora KC u decembru 2010.

Uslijedili su zahtjevi zaposlenih u drugim bolnicama i domovima zdravlja da se i njima isplati ova naknada. I to za period od marta 2010. do juna 2014!

Dogovor o isplaćivanju nadoknada za prevoz bio i jedan od uslova za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora u februaru 2012. godine sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija.

Zbog ,,neposlušnosti” direktora i upravnih odbora zdravstvenih ustanova, koja je prouzrokovala ,,trošak” od preko pet miliona eura, niko nije pozvan na odgovornost.

I dok su ostale zdravstvene ustanove zbog manjeg broja zaposlenih lakše prebrodile blokade računa, problem je kulminirao u najvećoj ustanovi u Podgorici. DZ Podgorica zaposlenima po ovom osnovu duguje preko 600 hiljada eura u bruto iznosu.

Ovomjesečna blokada računa uslijedila je nakon što su na naplatu došla potraživanja grupe od 450 radnika koji su svoja prava branili preko Agencije za mirno rješavanje sporova. U Agenciji je još jedan predmet koji se odnosi na 97 zaposlenih, a dio zaposlenih je pokrenuo tužbe pred Osnovnim sudom.

Dio radnika koji je primio naknade za prevoz u prosjeku su dobili nešto preko 600 eura. Neki ispod 300, a neki i preko 1.000 eura. Oni koji su pokrenuli postupak pred sudom dobili su preko 1000 eura. A platu, do daljnjeg, čekaju svi i oni koji su primili naknadu i oni koji su ovog mjeseca ostali bez ikakvih primanja.

Zapošljeni sa kojima je Monitor razgovarao kažu da je većina radnika u velikom problemu jer ne mogu platiti račune kredite, stanarinu… Ali da se ipak samo rijetki, bar glasno, bune.

Navode i da dogovori između sindikata i direktora DZ Nebojše Kavarića koji, se vode od sredine prošle godine, nijesu primjer transparentnosti. Nije im jasno zašto je naknada, kad se već isplaćuje, smanjena za 30 odsto, zbog čega su morali da potpisuju saglasnost po kojoj je svaki zapošljeni koji je dobio naknadu platiti za vještaka po 20 eura, a za sindikat, pored redovne članarine, pet eura… Niko im nije objasnio ni razlike u visini primljenih iznosa za prevoz, niti im dao na uvid rješenje koje je doneseno pred Agencijom za mirno rješavanje sporova…

,,Nema plate i ko zna kad će je biti. A direktoru Kavariću i predsjedniku sindikata Novaku Prašćeviću kao da je najvažnije da utvrde ko je kriv”, kaže jedan od radnika.

A utvrđivanje odgovornosti ne ide lako. Nakon što nijesu primili platu direktor DZ Nebojša Kavarić putem oglasnih tabli u domovima zdravlja, ali i Pobjede obratio zaposlenima da im objasni da on nije kriv. ,,Menadžment je uradio sve da obezbijedi platu svojim radnicima, sindikat treba zaposlenima da objasni zašto nijesu dobili lični dohodak”, poentirao je Kavarić. Dodatno objašnjavajući neznavenim radnicima da pretpostavlja da sudski izvšitelji djelaju po nalogu Sindikata.

Predsjednik reprezentativnog sindikata DZ Podgorica Novak Praščević je podsjetio Kavarića na raniji dogovor koji nije ispoštovan, da se prevoz isplati u tri rate – 30. januara, 31. marta i 30. aprila. Kazao je i da nema ništa sporno u tome što su preko Agencije dobili spor za pare koje im pripadaju.

Javila se i druga Sindikalna organizacija radnika Doma zdravlja, na čijem je čelu Slobodan Mandić, i kazali da uprava duže od četiri godine nije stavila van snage odluku o isplati prevoza iako su znali da budžetska pozicija za isplatu ovih sredstava ne postoji. Oni su pozvali Kavarića da hitno podnese ostavku ako ne riješi problem i da će, u suprotnom, predložiti Vladi da razriješi poslovodstvo DZ.

Zanimljivo je da je Praščević, koji je i sam ustvrdio da je razlog što plate nijesu primljene neodgovorno ponašanja rukovodstva, oštro reagovao na traženje ostavke od strane druge sindikalne organizacije. Tvrdi da su njihove izjave proizvoljne i neutemeljene, pa kaže: ,,Reprezentativni Sindikat ima kvalitetnu saradnju sa menadžmentom…”.

I na višim instancama slična priča. Ministarstvo zdravlja prebacuje odgovornost Fondu za zdravstveno osiguranje, oni kažu da su pare uplatili, pa se čeka šta će reći Ministarstvo finansija… Odavno se zna da novac za isplatu dugovanja za prevoz u zdravstvu nije predviđen budžetom za 2015. godinu. Sve će kao i do sada zavisiti od umješnosti direktora da nađu pare, a u, slučaju podgoričkog DZ, dobre volje zaposlenih da žive bez plate.

I mimo sindikata, radnici su više puta do sada javno pitali da li će neko odgovarati za propuste u funkcionisanju njihove ustanove?

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, neće. A zna se ko bi trebao da preuzme odgovornost. Kavarić se o povodom prozivki da podnese ostavku još nije oglašavao. Predsjednik Odbora direktora Doma zdravlja Podgorica je Milan Martinović, koji je i izvršni direktor Pošte Crne Gore.

Prema saznanjima Monitora predstavnici reprezentativnog sindikata pregovarali su, u četvrtak, sa direktorom Kavarićem. I pored najava da su spremni da podnesu tužbu protiv poslodavca zbog neispunjavanja obaveze da isplati plate, sa direktorom je dogovoreno da se i dalje čeka. Pa dako se iz Vlade neko sjeti da uplati pare.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo