Povežite se sa nama

OKO NAS

TEŠKA SUDBINA RADNIKA U BERANSKOM SIMON VOJAŽU: Pravda u konzervi

Objavljeno prije

na

Umjesto državnih institucija, radncima najvećeg autoprevoznog preduzeća na sjeveru države u pomoć priskače Crveni krst. Kao azilantima

 

Javnost je prošle sedmice ostala ravnodušna na činjenicu da štrajkačima beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž, umjesto državnih institucija, u pomoć priskače Crveni krst. Kao azilantima.

Predstavnik štrajkača, vozač Nenad Radičević zahvalio se Crvenom krstu što im je dodijelio po nekoliko konzervi.,,Mi dvije godine ne primamo plate. Naša djeca su gladna. Zato smo se obratili Crvenom krstu i dobili pakete hrane i higijene”, kaže Radičević.

Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države u propast sa sobom vuče i lokalni prevoz na teritoriji više opština u ovom dijelu Crne Gore. Ni ta činjenica, kao ni višesedmični štrajk i vapaj radnika, zvaničnike ne zabrinjava.

Ne zabrinjava ih ni činenica da se iz Luksemburga oglasio državljanin te zemlje Simon Bernard koji tvrdi da je stoodstotni vlasnik kompanije, i da ne zna po kojem osnovu se Mehmed Adrović prikazuje kao suvlasnik.

On je preko bliskih prijatelja, naših državljana u toj zemlji, poručio da je samo on dao novac za kupovinu tadašnjeg preduzeća Jugoprevoz, i da ne zna šta se poslije toga dešavalo sa papirima.

,,Ako je Adrović poslije nešto radio sa papirima i sada prikazuje da je suvlasnik u procentu pedeset odsto, onda treba da zna da i ovdje u Luksemburgu postoje papiri, kao i u Beranama,. Za sve što se dešava moraće da odgovara”, kazao je Bernard.

Adrović se i dalje ponaša kao da se ništa ne dešava. Ne pokušava da odgovori na pitanja koja mu novinari, nakon neuzvraćenih poziva, prosljeđuju putem vajbera i SMS poruka.

Višegodišnja kriza u Simon vojažu u direktnoj je korelaciji sa propašću tendera za organizovanje lokalnog javnog prevoza na teritorijama sjevernih opština Berane, Andrijevica, Petnjica, Plav, Gusinje i Rožaje. Stanovništvo  u tim gradovima i njihovim seoskim mjesnim centrima, prepušteno je samo sebi.

Sve te lokalne međugradske linije na ovoj teritoriji ranije je držao Simon vojaž, i preduzeća koja su mu prethodila. Nakon privatizacije ove kompanije, Simon vojaž je još neko vrijeme održavo lokalne linije, ali je prije nekoliko godina počeo naglo da smanjuje broj polazaka, a zatim i da ih ukida.

Monitoru je  u lokalnoj upravi u Beranama rečeno da je tender za javni prevoz u lokalnom saobraćaju objavljivan više puta, ali da se niko nije javio.

,,Kod privatnih preduzetnika  nema interesovanja. Svi su nam i u direktnim kontaktima kazali da nemaju ekonomskog interesa”, rekao je sagovornik iz Opštine Berane.

Prema njegovim riječima, ovaj problem ne može se riješiti bez dotacija od strane države ili lokalne samouprave.

,,Po sadašnjoj zakonskoj regulativi, lokalne uprave ne mogu to činiti,  samo država. U nekim primorskim opštinama to je riješeno tek nakon što su lokalne skupštine to odobrile”, rekao je taj sagovornik.

U Beranama su zbog nedostatka javnog provoza na lokalnim linijama najpogođeniji građani koji su zaposleni u susjednim gradovima, kao i stanovnici mjesnih centara Lubnice, Šekular, Kaludra i Štitare.

U selu Štitare je prošle jeseni doveden u pitanje opstanak tamošnje osnovne škole, kao i problematizovan prevoz učenika koji sa tog područja pohađaju srednje škole u gradu.

Lokalnih autobusa više nema ni na relaciji prema mjesnom centru Lubnice u Beranama, gdje su u srećnijim vremenima saobraćala po čak četiri autobusa dnevno.

,,Sada jedva da ima jedan polazak privatnog kombija. To je  posljedica  velikog odliva satanovništva sa ovog područja, a država lokalni prevoz ne proglašava javnim interesom. U tom slučaju bi neka privatna autoprevozna preduzeća mogla da se natjeraju da obavljaju prevoz”, smatraju u Mjesnoj zajednici Lubnice.

U beranskim  mjesnim centrima  Kaludra i Šekular  nema nijednog polaska čak ni kombi prevoznika. Stanovništvo i za najhitnije potrebe koristi taksi usluge i skupo plaća put do bolnice i državnih ustanova u gradu. I nazad, naravno.

Tender za organizovanje lokalnog javnog prevoza nije uspio ni u Petnjici. Stanovnici ove opštine ostali  su bez autobuskog prevoza čak i prema Beranama, a kamoli prema mjesnim centrima.

,,Na području Petnjice prije četiri decenije imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i đaka, nego danas”, kaže stanovnik ovog kraja Zaim Ličina.

Na području Petnjice živi veliki broj ljudi koji su u poodmaklim godinama, a zbog nedostatka autobuske linije do Berana često ne mogu doći do ljekara i dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć.

Slična priča može se čuti i u Andrijevici i najvećem mjesnom centru Konjuhe, odakle je nekada takođe bilo nekoliko autobuskih polazaka za Andrijevicu i Berane tokom dana.

Mještanin Radenko Janković smatra da andrijevička sela moraju da imaju mnogo bolju  povezanost sa gradskim jezgrom i susjednim Beranama, gdje su sve važnije institucije, od Opšte bolnice do Osnovnog suda.

,,Pitamo se  da li u bilo kojoj drugoj zemlji danas postoji opština čiji su građani suočeni sa činjenicom da ne mogu dobiti osnovnu uslugu, uslugu javnog prevoza”, kaže Janković.

Ništa bolja situacija nije ni na području opština Rožaje, Plav i Gusinje. Ako nemate sopstveni automobil, i u ovim opštinama ste za prevoz do susjednih gradova ili mjesnih centara osuđeni da koristite skupe taksi usluge.

Simon vojaž trenutno održava samo dva – tri polaska za Bijelo Polje uz pomoć štrajkbrehera.,,Naša kompanija je, nažalost, u kolapsu. To se vidi i po autobuskoj stanici. Mi je i dalje blokiramo po tri sata dnevno, a izvršni direktor, koji se predstavlja kao suvlasnik, je zaključa poslije dvadeset sati. Drugi prevoznici se snalaze kako znaju. Primaju i ostavljaju putnike pored kapije, gdje stignu”, kaže Radičević.

On pita da li postoji državna institucija koja bi ukazala na to da je autobuska stanica javni interes.

,,Kada smo mi počeli da je blokiramo, direktor Mehmed Adrović je zvao policiju. Sada je sam zaključava”, objašnjava Radičević.

Adrović je visoki funkcioner DPS-a. Predsjednik  je lokalnog odbora te partije u Petnjici i predsjednik SO Petnjica.

                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo