Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTITA OD ŠUMSKIH POŽARA: Naprtnjačama protiv stihije

Objavljeno prije

na

Blizu 60 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom. Hektare šuma svake godine gutaju požari, koje u čak 97 odsto slučajeva izazivaju ljudi. Institucije su nepripremljene, i kako je konstatovao DRI, svake požarne sezone – kreću ispočetka. Od njih su jedino gori koncesionari koji u zaštitu od požara ne ulažu ni centa

 

Polovinom maja na teritoriji Opštine Rožaje u samo par dana zabilježeno je 60 požara na osamnaest lokacija. Mjesec i po od požara preciznih podataka o šteti nema. Iz Uprave za šume procjenjuju da je požar progutao šume u vrijednosti 1,2 miliona, stručnjaci govore da je šteta oko dva miliona, dok privrednici iznose računicu o šteti od preko četiri miliona eura.

Po zvaničnim podacima u periodu od 2012. do 2018. zabilježeno je 532 šumskih požara sa opožarenom površinom šuma od 34 hektara. Ukupna šteta od požara, u ovom periodu, iznosila je 6,4 miliona eura.

Šumski požari kao jedan od najvećih izazova ne treba da čude ako se zna da je skoro 60 odsto teritorije Crne Gore pod šumom, dok šumsko zemljište zauzima 9,9 odsto teritorije. Ukupna pokrivenost šumom i šumskim zemljištem je 69,4 odsto ili 964.262 hektara.

U brojnim Vladinim strategijama o šumama ponavlja se da štete šumskih požara obuhvataju: direktni gubitak drvne mase, gubitak zaštitne i drugih funkcija šuma, pojava ekološke erozije i erozije vodom, degradiranje šumskog zemljišta (ispiranje, klizanje i dr.), ugrožavanje saobraćajnica i drugih javnih objekata, zatrpavanje hidroakumulacija, ugrožavanje privrednih grana, ugrožavanje faune, ugrožavanje ljudskih života.

Posebno je zabrinjavajuće što se teorijski mogu spriječiti gotovo svi požari koje posredno ili neposredno može uzrokovati čovjek, a to čini u našim područjima 97% svih požara, navodi se u izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije.

Teorijski, ali u praksi to ne funkcioniše. Za majske požare u Rožajama, od 18 lokacija, za sada se zna da su na tri lokacije uzrok požara elektrovodovi, na dvije lokacije požari su se razbuktali iz zapaljenih kontejnera, a požar u školi u Dacićima je podmetnut. Osnovno državno tužilaštvo istražuje samo jedan slučaj protiv NN počinioca. Onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina.

Pored dijela stanovništva sklonog piromaniji, spremnost institucija da se nose sa tom pošasti uliva zebnju. „Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo is- početka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara, koji je objavljen u oktobru prošle godine.

Branislav Radulović, senator DRI, koji je sačinio pomenuti izvještaj kaže: „Kao jedan od problema u oblasti upravljanja šumama na čijem rješavanju i dalje treba raditi i na koji je DRI ukazala kroz Izvještaj jesu ograničeni kapaciteti sistema zaštite od šumskih požara“. On ističe da je DRI ocijenio da Crna Gora još uvijek nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara.

U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni Nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.

Pod rubriku zanimljivosti mogli bi da se vode kapaciteti, na primjer, Uprave za šume za borbu protiv požara. Pa kaže, svaki lugar ima naprtnjaču, Uprava je nabavila 10 plastičnih cistjerni od po 8 kubika vode, čelične metle, a nabavljeno je i 80 novih naprtnjača za gašenje požara. Revizijom DRI je utvrđeno da je Upravi za šume od 2105. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto – 36.958 eura utrošeno za zaštitu šuma od požara, a većina novca, 74.421 eura, je preusmjerena u druge namjene.

Od državnih institucija nisu bolji ni koncesionari. Revizijom je utvrđeno da nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara, iako ga zakon na to obavezuje uz prijetnju novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 10.000 eura. Ugovorima o koncesijama obavezni su i da održavaju lokalne puteve i vlake, kao i angažovanje na gašenju požara, a DRI je konstatovala da se to ne poštuje i da koncesionari nijesu ni kadrovski ni tehnički osposobljeni da sprovode mjere zaštite od požara.

A kako takav sistem u praksi funkcioniše pokazuje primjer sanacije velikih požara iz 2012, kada je 215 požara zahvatilo sedam odsto ukupne površine šuma u Crnoj Gori. Uništeno je 6.663 hektara šume, a šteta je procijenjena na 4,2 miliona eura. Vlada je 2013. usvojila Plan sanacije šuma degradiranih požarima. Podaci Uprave šume govore da je krajem 2018. realizovano svega 40 odsto uzgojnih radova iz Plana sanacije. DRI je utvrdila da ne postoje podaci koliki se broj tih sadnica „primio“. Iz Uprave za šume nam je odgovoreno da je Vlada u martu prošle godine donijela novi Plan sanacije, te da će sanacija požara iz 2012. godine biti nastavljena fazno u naredne tri godine.

Nakon ovako lošeg utvrđenog stanja, DRI je svim subjektima revizije: MUP-u, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za šume, opštinama…, prepisala preporuke. Na naša pitanja dokle se stiglo sa realizacijom preporuka, iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili da su za ovu godinu planirane izmjene i dopune Zakona o šumama, te da će biti završene u posljednjem kvartalu sljedeće godine. Izmjene zakona usloviće ispunjavanju preporuka DRI-a, a u Ministarstvu veliku pomoć očekuju i od saradnje sa japanskom razvojnom agencijom JICA.

No, dok se novi zakon ne donese i promjene ne zažive, da se podsjetimo stanja koje još uvijek traje. Iako je naglašeno da se lična oprema vatrogasaca smatra prioritetom, oni je još nemaju. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50% – 80% smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Podsjeća se i da je praksa pokazala da ukoliko dođe do ekstremnih požara, kakvi su bili 2017, neophodno je tražiti međunarodnu pomoć. To je bilo vidljivo u slučaju gašenja požara u NP Lovćen, gdje je tokom ljeta 2017. devastiran značajan šumski fond i uništene prirodne karakteristike na osnovu kojih je proglašen za nacionalni park, jer požar nije lokalizovan za gotovo dva mjeseca. Ugasila ga je kiša.

 

Pošumljavanje

Prema podacima koje nam je dostavila Uprava za šume, u posljednjih pet godina bilo je predviđeno da se pošumi 2.149 hektara, a realizovano je nešto više od pola – 1.250 hektara.

DRI je utvrdila da postoji „znatan dio površina na kojima je evidentno da rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, pa je upitno koliki je broj sadnica od navedenih 2.639.880, koliko je po podacima UŠ zasađeno u periodu od 2012–2018, zaista zasađen ili uspio“.

Na sajtu Uprave za šume iz godine u godinu se ponavlja konstatacija – „nije bilo radova na pošumljavanju od strane koncesionara, iako je koncesionim ugovorom to predviđeno“.

 

 

Nedostatak kadrova

 „Šumarski sektor ima veliki nedostatak formalno edukovanih kadrova iz područja šumarstva. Stanje kadrova u Upravi za šume je kritično'“, navodi se u Strategija sa planom razvoja šuma i šumarstva do 2023, iz marta 2014. godine.

Kao mogućnost za prevazilaženje ovog deficita prezentovane su dvije mogućnosti:  stipendiranje dovoljnog broja studenata za šumarske studije u regionu (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje) i uvođenje šumarskog sadržaja u programe studija u Crnoj Gori. Preporučeno je i da se, na kratki rok, osigura barem pet studenata šumarstva svake godine.

U Upravi za šume su nam kazali da stanje više nije kritično: „Imamo dovoljan broj stučnog prije svega inženjerskog kadra“, tvrdi direktor Uprave Nusret Kalač. U Upravi je zapošljeno 68 inženjera šumarstva.

„Evidentan je  nedostatak  visokostručnih kadrova iz oblasti šumarstva. To se odnosi i na Upravu za šume, vlasnike šuma i izvođače radova“, kazao nam je Miroslav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije. On kaže da je država podržala dvoje studenata koji su na specijalističkim studijama u inostranstvu, a da će ove godine biti raspisan konkurs za dodjelu pet stipendija. Uspostavljena je i saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede Bugarske. „Razmatrali smo i mogućnost da se u okviru postojećeg Biotehničkog fakulteta definiše specijalistički program za oblast šumarstva pošto za osnivanje šumarskog fakulteta realno u ovom trenutku ne postoje mogućnosti“, kaže Anđelić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo