Blizu 60 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom. Hektare šuma svake godine gutaju požari, koje u čak 97 odsto slučajeva izazivaju ljudi. Institucije su nepripremljene, i kako je konstatovao DRI, svake požarne sezone – kreću ispočetka. Od njih su jedino gori koncesionari koji u zaštitu od požara ne ulažu ni centa
Polovinom maja na teritoriji Opštine Rožaje u samo par dana zabilježeno je 60 požara na osamnaest lokacija. Mjesec i po od požara preciznih podataka o šteti nema. Iz Uprave za šume procjenjuju da je požar progutao šume u vrijednosti 1,2 miliona, stručnjaci govore da je šteta oko dva miliona, dok privrednici iznose računicu o šteti od preko četiri miliona eura.
Po zvaničnim podacima u periodu od 2012. do 2018. zabilježeno je 532 šumskih požara sa opožarenom površinom šuma od 34 hektara. Ukupna šteta od požara, u ovom periodu, iznosila je 6,4 miliona eura.
Šumski požari kao jedan od najvećih izazova ne treba da čude ako se zna da je skoro 60 odsto teritorije Crne Gore pod šumom, dok šumsko zemljište zauzima 9,9 odsto teritorije. Ukupna pokrivenost šumom i šumskim zemljištem je 69,4 odsto ili 964.262 hektara.
U brojnim Vladinim strategijama o šumama ponavlja se da štete šumskih požara obuhvataju: direktni gubitak drvne mase, gubitak zaštitne i drugih funkcija šuma, pojava ekološke erozije i erozije vodom, degradiranje šumskog zemljišta (ispiranje, klizanje i dr.), ugrožavanje saobraćajnica i drugih javnih objekata, zatrpavanje hidroakumulacija, ugrožavanje privrednih grana, ugrožavanje faune, ugrožavanje ljudskih života.
Posebno je zabrinjavajuće što se teorijski mogu spriječiti gotovo svi požari koje posredno ili neposredno može uzrokovati čovjek, a to čini u našim područjima 97% svih požara, navodi se u izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije.
Teorijski, ali u praksi to ne funkcioniše. Za majske požare u Rožajama, od 18 lokacija, za sada se zna da su na tri lokacije uzrok požara elektrovodovi, na dvije lokacije požari su se razbuktali iz zapaljenih kontejnera, a požar u školi u Dacićima je podmetnut. Osnovno državno tužilaštvo istražuje samo jedan slučaj protiv NN počinioca. Onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina.
Pored dijela stanovništva sklonog piromaniji, spremnost institucija da se nose sa tom pošasti uliva zebnju. „Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo is- početka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara, koji je objavljen u oktobru prošle godine.
Branislav Radulović, senator DRI, koji je sačinio pomenuti izvještaj kaže: „Kao jedan od problema u oblasti upravljanja šumama na čijem rješavanju i dalje treba raditi i na koji je DRI ukazala kroz Izvještaj jesu ograničeni kapaciteti sistema zaštite od šumskih požara“. On ističe da je DRI ocijenio da Crna Gora još uvijek nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara.
U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni Nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.
Pod rubriku zanimljivosti mogli bi da se vode kapaciteti, na primjer, Uprave za šume za borbu protiv požara. Pa kaže, svaki lugar ima naprtnjaču, Uprava je nabavila 10 plastičnih cistjerni od po 8 kubika vode, čelične metle, a nabavljeno je i 80 novih naprtnjača za gašenje požara. Revizijom DRI je utvrđeno da je Upravi za šume od 2105. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto – 36.958 eura utrošeno za zaštitu šuma od požara, a većina novca, 74.421 eura, je preusmjerena u druge namjene.
Od državnih institucija nisu bolji ni koncesionari. Revizijom je utvrđeno da nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara, iako ga zakon na to obavezuje uz prijetnju novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 10.000 eura. Ugovorima o koncesijama obavezni su i da održavaju lokalne puteve i vlake, kao i angažovanje na gašenju požara, a DRI je konstatovala da se to ne poštuje i da koncesionari nijesu ni kadrovski ni tehnički osposobljeni da sprovode mjere zaštite od požara.
A kako takav sistem u praksi funkcioniše pokazuje primjer sanacije velikih požara iz 2012, kada je 215 požara zahvatilo sedam odsto ukupne površine šuma u Crnoj Gori. Uništeno je 6.663 hektara šume, a šteta je procijenjena na 4,2 miliona eura. Vlada je 2013. usvojila Plan sanacije šuma degradiranih požarima. Podaci Uprave šume govore da je krajem 2018. realizovano svega 40 odsto uzgojnih radova iz Plana sanacije. DRI je utvrdila da ne postoje podaci koliki se broj tih sadnica „primio“. Iz Uprave za šume nam je odgovoreno da je Vlada u martu prošle godine donijela novi Plan sanacije, te da će sanacija požara iz 2012. godine biti nastavljena fazno u naredne tri godine.
Nakon ovako lošeg utvrđenog stanja, DRI je svim subjektima revizije: MUP-u, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za šume, opštinama…, prepisala preporuke. Na naša pitanja dokle se stiglo sa realizacijom preporuka, iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili da su za ovu godinu planirane izmjene i dopune Zakona o šumama, te da će biti završene u posljednjem kvartalu sljedeće godine. Izmjene zakona usloviće ispunjavanju preporuka DRI-a, a u Ministarstvu veliku pomoć očekuju i od saradnje sa japanskom razvojnom agencijom JICA.
No, dok se novi zakon ne donese i promjene ne zažive, da se podsjetimo stanja koje još uvijek traje. Iako je naglašeno da se lična oprema vatrogasaca smatra prioritetom, oni je još nemaju. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50% – 80% smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.
Podsjeća se i da je praksa pokazala da ukoliko dođe do ekstremnih požara, kakvi su bili 2017, neophodno je tražiti međunarodnu pomoć. To je bilo vidljivo u slučaju gašenja požara u NP Lovćen, gdje je tokom ljeta 2017. devastiran značajan šumski fond i uništene prirodne karakteristike na osnovu kojih je proglašen za nacionalni park, jer požar nije lokalizovan za gotovo dva mjeseca. Ugasila ga je kiša.
Pošumljavanje
Prema podacima koje nam je dostavila Uprava za šume, u posljednjih pet godina bilo je predviđeno da se pošumi 2.149 hektara, a realizovano je nešto više od pola – 1.250 hektara.
DRI je utvrdila da postoji „znatan dio površina na kojima je evidentno da rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, pa je upitno koliki je broj sadnica od navedenih 2.639.880, koliko je po podacima UŠ zasađeno u periodu od 2012–2018, zaista zasađen ili uspio“.
Na sajtu Uprave za šume iz godine u godinu se ponavlja konstatacija – „nije bilo radova na pošumljavanju od strane koncesionara, iako je koncesionim ugovorom to predviđeno“.
Nedostatak kadrova
„Šumarski sektor ima veliki nedostatak formalno edukovanih kadrova iz područja šumarstva. Stanje kadrova u Upravi za šume je kritično’“, navodi se u Strategija sa planom razvoja šuma i šumarstva do 2023, iz marta 2014. godine.
Kao mogućnost za prevazilaženje ovog deficita prezentovane su dvije mogućnosti: stipendiranje dovoljnog broja studenata za šumarske studije u regionu (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje) i uvođenje šumarskog sadržaja u programe studija u Crnoj Gori. Preporučeno je i da se, na kratki rok, osigura barem pet studenata šumarstva svake godine.
U Upravi za šume su nam kazali da stanje više nije kritično: „Imamo dovoljan broj stučnog prije svega inženjerskog kadra“, tvrdi direktor Uprave Nusret Kalač. U Upravi je zapošljeno 68 inženjera šumarstva.
„Evidentan je nedostatak visokostručnih kadrova iz oblasti šumarstva. To se odnosi i na Upravu za šume, vlasnike šuma i izvođače radova“, kazao nam je Miroslav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije. On kaže da je država podržala dvoje studenata koji su na specijalističkim studijama u inostranstvu, a da će ove godine biti raspisan konkurs za dodjelu pet stipendija. Uspostavljena je i saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede Bugarske. „Razmatrali smo i mogućnost da se u okviru postojećeg Biotehničkog fakulteta definiše specijalistički program za oblast šumarstva pošto za osnivanje šumarskog fakulteta realno u ovom trenutku ne postoje mogućnosti“, kaže Anđelić.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice