Povežite se sa nama

OKO NAS

FIJASKO NA PRIJEMNOM ZA MEDICINSKI FAKULTET NA UCG: Obrazovni sistem pao na ispitu znanja

Objavljeno prije

na

Na nedavnom prijemnom za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, od 102 kandidata, čak 90 nije položilo ispit. Ovakvi rezultati nadležne ne zabrinjavaju. Po običaju, brane se ćutanjem

 

Nedavni rezultati prijemnog za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, prema kojima od 102 kandidata čak 90 nije položilo ispit, demaskirali su zablude o obrazovnom sistemu. Ispit znanja nije položio.

,,Najgora stvar koju jedno društvo može da uradi svom podmlatku jeste da ga podiže na takav način da ga ubijedi da ima znanje, a u stvari ga nema. Naši mladi nisu svjesni toga da nemaju prava znanja, vještine i sposobnosti, da nisu spremni da čitav život uče, jer je život jedina prava škola vrijedna pohađanja“, kaže za Monitor Jasminka Milošević, profesorica Gimnazije Slobodan Škerović.

Prema njenim riječima, naš obrazovni sistem prolazi skoro deceniju i po kroz reformu, koja, umjesto da postepeno ide ka sve višim i boljim stupnjevima, ona mlade, a time i budućnost ove zemlje, vodi naniže, u mrak. ,,Ima ljudi koji pogrešno tumače naslov knjige Dolje škole Ivana Iljiča i gube iz vida najvažniju poruku: znanje ne smije biti roba. Biće da su ga i nadležni u Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo, Centru za stručno obrazovanje bukvalno shvatili. Sve su učinili da ruiniraju školski sistem ove države. Pojedinac sve manje umije da primijeni znanje za svoje i opšte dobro“, kaže Miloševićeva.

Nadležne godinama ne zabrinjavaju ni poražavajući rezultati PISA testiranja, prema kojima je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. O tome je Monitor i ranije pisao.

,,Obrazovni sistem u Crnoj Gori ozbiljno je urušen, a urušavanje je otpočelo proizvođenjem generacija sa viškom samopouzdanja, a manjkom znanja. Generacija kojima je važnija diploma, nego znanje koje ta diploma predstavlja. Za to su najmanje kriva djeca. Ogroman doprinos dao je i način izbora direktora škola, koje sada imenuje ministar. To je imalo uticaj na autoritet dijela nastavnog osoblja nad kojim se raznim manipulativnim sredstvima vrše pritisci za ‘razumijevanje’ izostanka znanja kod učenika, ili za ‘tolerantnost’ na nedovoljan nivo vaspitanja”, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Kako je objasnila, neophodno je oslobađanje  škola od onog što obrazovnom sistemu ne smije biti svojstveno, od politizacije kroz partijsko kadriranje, nepotizma i posljedično korupcije. ,,Direktori aboliraju od odgovornosti neznanje, jer se i sami nalaze pod raznim uticajima pod kojima ne bi smjeli biti. Njima preporuka nije bilo znanje, autoritet među kolegama i u lokalnoj zajednici, već partijska podobnost pa im je fokus da taj kriterijum opravdaju a ne da rade na suštinskom unaprijeđenju obrazovnog i vrijednosnog sistema“, ističe Kaluđerovićeva.

U takvom trulom obrazovnom sistemu i ne čudi što se odgovornost prebacuje s jednih na druge.

Maturanti koji su pali na prijemnom ispitu za upis na Medicinski fakultet u Podgorici optužili su upravu te visokoobrazovne ustanove da ih je prevarila i da ih nije obavijestila o promjeni literature na osnovu koje treba da polažu prijemni.

Dekan Miodrag Radunović odbacio je ove navode, rekavši da su o svemu još 8. maja bili obaviješteni, kada su na sajtu fakulteta objavljene sve informacije o polaganju prijemnog.

Iz Ministarstva prosvjete niko nije našao za shodno da se ovim povodom oglasi. Po difoltu, brane se ćutanjem.

Profesorica Jasminka Milošević smatra da je fijasko na prijemnom posljedica problema i nelogičnosti prilikom ovogodišnjeg polaganja maturskih ispita: ,,Ova generacija gimnazijalaca upisala je srednju školu s uvjerenjem da će maturu polagati eksterno i da će to biti iz tri predmeta. Na početku četvrtog razreda rečeno im je da će ipak polagati četiri predmeta na maturi, dva eksterno, dva interno. Dobili su i tri nova predmeta za koje nisu imali udžbenike. Prevareni su i zato osjećaju revolt, ozolojeđenost i nepravdu. Ostalo je i njima samima nedokučivo: nemoć zbog mobinga koji ne možeš da dokažeš, a svi se oko tebe ponašaju kao da je sve normalno. Nemoć da mobing prepoznaš“.

Većina učenika koji su polagali prijemni ispit ima status lučonoša. Snežana Kaluđerović kaže da je devalvacija diplome Luča počela njihom hiperprodukcijom, a da je ovaj događaj to samo potvrdio. ,,Koliko je Luča iza kojih stoji znanje ukazuje procenat onih koji su položili – a to je svega nešto iznad 10 odsto. Nema sumnje da su stvarne lučonoše morale pokazati minimum prolaznog znanja na tom prijemnom ispitu. Ali, nije ni prvi put da na prijemnom ispitu više znanja pokažu vrlodobri đaci iza čije četvorke stoji znanje, trud i posvećenost, umjesto lične ambicije podržane roditeljskim uticajem u društvu ili refleksije roditeljske neostvarene ambicije samih roditelja”.

Prema riječima profesorice Milošević, nacionalni program kvalifikacija je prilagođen evropskim okvirima kvalifikacija za cjeloživotno učenje, ali Crna Gora nema privredu usklađenu sa tim standardima. ,,Novi programi zasnovani na veoma ambiciozno postavljenim ishodima, odsustvo javnih poziva za radne grupe i nedostatak referenci kreatora programa i udžbenika odaju utisak nestručnosti i skrivenog kurikuluma. Čemu taj kurikulum teži? Živimo u društvu koje sve više podsjeća na film Idiokratija, koji je svojevremeno snimljen kao komedija, a danas ima status ozbiljnog filma koji odslikava savremeni svijet: vladavina idiota u kojem je znanje samo roba“.

Sagovornici Monitora su saglasni u tome da treba raditi na oslobađanju od straha i raznoraznih ucjena kojima se kupuju ćutanje, petice i Luče.

,,Šta smo mi ostavili budućim generacijama: kulturnu baštinu ili slabosti? Kakve im poruke šaljemo od rođenja? Kakvi smo im uzori? Čemu ih učimo na svakom koraku tokom odrastanja? Toleranciji na nepravdu i korupciju, dvostruke standarde, nejednakost i mobing, provlačenju na mufte umjesto poštenom radu, pasivnosti i što je najgore: ćutanju. A nismo ni svjesni sopstvene odgovornosti. Strašno je kada rezultat obrazovanja bude pojedinac koji ne zna da ne zna. Još strašniji je strah od neznanja. Naša djeca nisu kriva. Mi smo krivi. Spremamo ih da cio život budu robovi“, zaključuje Miloševićeva.

                                                                                                            Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo