Povežite se sa nama

OKO NAS

FIJASKO NA PRIJEMNOM ZA MEDICINSKI FAKULTET NA UCG: Obrazovni sistem pao na ispitu znanja

Objavljeno prije

na

Na nedavnom prijemnom za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, od 102 kandidata, čak 90 nije položilo ispit. Ovakvi rezultati nadležne ne zabrinjavaju. Po običaju, brane se ćutanjem

 

Nedavni rezultati prijemnog za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, prema kojima od 102 kandidata čak 90 nije položilo ispit, demaskirali su zablude o obrazovnom sistemu. Ispit znanja nije položio.

,,Najgora stvar koju jedno društvo može da uradi svom podmlatku jeste da ga podiže na takav način da ga ubijedi da ima znanje, a u stvari ga nema. Naši mladi nisu svjesni toga da nemaju prava znanja, vještine i sposobnosti, da nisu spremni da čitav život uče, jer je život jedina prava škola vrijedna pohađanja“, kaže za Monitor Jasminka Milošević, profesorica Gimnazije Slobodan Škerović.

Prema njenim riječima, naš obrazovni sistem prolazi skoro deceniju i po kroz reformu, koja, umjesto da postepeno ide ka sve višim i boljim stupnjevima, ona mlade, a time i budućnost ove zemlje, vodi naniže, u mrak. ,,Ima ljudi koji pogrešno tumače naslov knjige Dolje škole Ivana Iljiča i gube iz vida najvažniju poruku: znanje ne smije biti roba. Biće da su ga i nadležni u Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo, Centru za stručno obrazovanje bukvalno shvatili. Sve su učinili da ruiniraju školski sistem ove države. Pojedinac sve manje umije da primijeni znanje za svoje i opšte dobro“, kaže Miloševićeva.

Nadležne godinama ne zabrinjavaju ni poražavajući rezultati PISA testiranja, prema kojima je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. O tome je Monitor i ranije pisao.

,,Obrazovni sistem u Crnoj Gori ozbiljno je urušen, a urušavanje je otpočelo proizvođenjem generacija sa viškom samopouzdanja, a manjkom znanja. Generacija kojima je važnija diploma, nego znanje koje ta diploma predstavlja. Za to su najmanje kriva djeca. Ogroman doprinos dao je i način izbora direktora škola, koje sada imenuje ministar. To je imalo uticaj na autoritet dijela nastavnog osoblja nad kojim se raznim manipulativnim sredstvima vrše pritisci za ‘razumijevanje’ izostanka znanja kod učenika, ili za ‘tolerantnost’ na nedovoljan nivo vaspitanja”, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Kako je objasnila, neophodno je oslobađanje  škola od onog što obrazovnom sistemu ne smije biti svojstveno, od politizacije kroz partijsko kadriranje, nepotizma i posljedično korupcije. ,,Direktori aboliraju od odgovornosti neznanje, jer se i sami nalaze pod raznim uticajima pod kojima ne bi smjeli biti. Njima preporuka nije bilo znanje, autoritet među kolegama i u lokalnoj zajednici, već partijska podobnost pa im je fokus da taj kriterijum opravdaju a ne da rade na suštinskom unaprijeđenju obrazovnog i vrijednosnog sistema“, ističe Kaluđerovićeva.

U takvom trulom obrazovnom sistemu i ne čudi što se odgovornost prebacuje s jednih na druge.

Maturanti koji su pali na prijemnom ispitu za upis na Medicinski fakultet u Podgorici optužili su upravu te visokoobrazovne ustanove da ih je prevarila i da ih nije obavijestila o promjeni literature na osnovu koje treba da polažu prijemni.

Dekan Miodrag Radunović odbacio je ove navode, rekavši da su o svemu još 8. maja bili obaviješteni, kada su na sajtu fakulteta objavljene sve informacije o polaganju prijemnog.

Iz Ministarstva prosvjete niko nije našao za shodno da se ovim povodom oglasi. Po difoltu, brane se ćutanjem.

Profesorica Jasminka Milošević smatra da je fijasko na prijemnom posljedica problema i nelogičnosti prilikom ovogodišnjeg polaganja maturskih ispita: ,,Ova generacija gimnazijalaca upisala je srednju školu s uvjerenjem da će maturu polagati eksterno i da će to biti iz tri predmeta. Na početku četvrtog razreda rečeno im je da će ipak polagati četiri predmeta na maturi, dva eksterno, dva interno. Dobili su i tri nova predmeta za koje nisu imali udžbenike. Prevareni su i zato osjećaju revolt, ozolojeđenost i nepravdu. Ostalo je i njima samima nedokučivo: nemoć zbog mobinga koji ne možeš da dokažeš, a svi se oko tebe ponašaju kao da je sve normalno. Nemoć da mobing prepoznaš“.

Većina učenika koji su polagali prijemni ispit ima status lučonoša. Snežana Kaluđerović kaže da je devalvacija diplome Luča počela njihom hiperprodukcijom, a da je ovaj događaj to samo potvrdio. ,,Koliko je Luča iza kojih stoji znanje ukazuje procenat onih koji su položili – a to je svega nešto iznad 10 odsto. Nema sumnje da su stvarne lučonoše morale pokazati minimum prolaznog znanja na tom prijemnom ispitu. Ali, nije ni prvi put da na prijemnom ispitu više znanja pokažu vrlodobri đaci iza čije četvorke stoji znanje, trud i posvećenost, umjesto lične ambicije podržane roditeljskim uticajem u društvu ili refleksije roditeljske neostvarene ambicije samih roditelja”.

Prema riječima profesorice Milošević, nacionalni program kvalifikacija je prilagođen evropskim okvirima kvalifikacija za cjeloživotno učenje, ali Crna Gora nema privredu usklađenu sa tim standardima. ,,Novi programi zasnovani na veoma ambiciozno postavljenim ishodima, odsustvo javnih poziva za radne grupe i nedostatak referenci kreatora programa i udžbenika odaju utisak nestručnosti i skrivenog kurikuluma. Čemu taj kurikulum teži? Živimo u društvu koje sve više podsjeća na film Idiokratija, koji je svojevremeno snimljen kao komedija, a danas ima status ozbiljnog filma koji odslikava savremeni svijet: vladavina idiota u kojem je znanje samo roba“.

Sagovornici Monitora su saglasni u tome da treba raditi na oslobađanju od straha i raznoraznih ucjena kojima se kupuju ćutanje, petice i Luče.

,,Šta smo mi ostavili budućim generacijama: kulturnu baštinu ili slabosti? Kakve im poruke šaljemo od rođenja? Kakvi smo im uzori? Čemu ih učimo na svakom koraku tokom odrastanja? Toleranciji na nepravdu i korupciju, dvostruke standarde, nejednakost i mobing, provlačenju na mufte umjesto poštenom radu, pasivnosti i što je najgore: ćutanju. A nismo ni svjesni sopstvene odgovornosti. Strašno je kada rezultat obrazovanja bude pojedinac koji ne zna da ne zna. Još strašniji je strah od neznanja. Naša djeca nisu kriva. Mi smo krivi. Spremamo ih da cio život budu robovi“, zaključuje Miloševićeva.

                                                                                                            Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo