Na nedavnom prijemnom za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, od 102 kandidata, čak 90 nije položilo ispit. Ovakvi rezultati nadležne ne zabrinjavaju. Po običaju, brane se ćutanjem
Nedavni rezultati prijemnog za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, prema kojima od 102 kandidata čak 90 nije položilo ispit, demaskirali su zablude o obrazovnom sistemu. Ispit znanja nije položio.
,,Najgora stvar koju jedno društvo može da uradi svom podmlatku jeste da ga podiže na takav način da ga ubijedi da ima znanje, a u stvari ga nema. Naši mladi nisu svjesni toga da nemaju prava znanja, vještine i sposobnosti, da nisu spremni da čitav život uče, jer je život jedina prava škola vrijedna pohađanja“, kaže za Monitor Jasminka Milošević, profesorica Gimnazije Slobodan Škerović.
Prema njenim riječima, naš obrazovni sistem prolazi skoro deceniju i po kroz reformu, koja, umjesto da postepeno ide ka sve višim i boljim stupnjevima, ona mlade, a time i budućnost ove zemlje, vodi naniže, u mrak. ,,Ima ljudi koji pogrešno tumače naslov knjige Dolje škole Ivana Iljiča i gube iz vida najvažniju poruku: znanje ne smije biti roba. Biće da su ga i nadležni u Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo, Centru za stručno obrazovanje bukvalno shvatili. Sve su učinili da ruiniraju školski sistem ove države. Pojedinac sve manje umije da primijeni znanje za svoje i opšte dobro“, kaže Miloševićeva.
Nadležne godinama ne zabrinjavaju ni poražavajući rezultati PISA testiranja, prema kojima je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. O tome je Monitor i ranije pisao.
,,Obrazovni sistem u Crnoj Gori ozbiljno je urušen, a urušavanje je otpočelo proizvođenjem generacija sa viškom samopouzdanja, a manjkom znanja. Generacija kojima je važnija diploma, nego znanje koje ta diploma predstavlja. Za to su najmanje kriva djeca. Ogroman doprinos dao je i način izbora direktora škola, koje sada imenuje ministar. To je imalo uticaj na autoritet dijela nastavnog osoblja nad kojim se raznim manipulativnim sredstvima vrše pritisci za ‘razumijevanje’ izostanka znanja kod učenika, ili za ‘tolerantnost’ na nedovoljan nivo vaspitanja”, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je objasnila, neophodno je oslobađanje škola od onog što obrazovnom sistemu ne smije biti svojstveno, od politizacije kroz partijsko kadriranje, nepotizma i posljedično korupcije. ,,Direktori aboliraju od odgovornosti neznanje, jer se i sami nalaze pod raznim uticajima pod kojima ne bi smjeli biti. Njima preporuka nije bilo znanje, autoritet među kolegama i u lokalnoj zajednici, već partijska podobnost pa im je fokus da taj kriterijum opravdaju a ne da rade na suštinskom unaprijeđenju obrazovnog i vrijednosnog sistema“, ističe Kaluđerovićeva.
U takvom trulom obrazovnom sistemu i ne čudi što se odgovornost prebacuje s jednih na druge.
Maturanti koji su pali na prijemnom ispitu za upis na Medicinski fakultet u Podgorici optužili su upravu te visokoobrazovne ustanove da ih je prevarila i da ih nije obavijestila o promjeni literature na osnovu koje treba da polažu prijemni.
Dekan Miodrag Radunović odbacio je ove navode, rekavši da su o svemu još 8. maja bili obaviješteni, kada su na sajtu fakulteta objavljene sve informacije o polaganju prijemnog.
Iz Ministarstva prosvjete niko nije našao za shodno da se ovim povodom oglasi. Po difoltu, brane se ćutanjem.
Profesorica Jasminka Milošević smatra da je fijasko na prijemnom posljedica problema i nelogičnosti prilikom ovogodišnjeg polaganja maturskih ispita: ,,Ova generacija gimnazijalaca upisala je srednju školu s uvjerenjem da će maturu polagati eksterno i da će to biti iz tri predmeta. Na početku četvrtog razreda rečeno im je da će ipak polagati četiri predmeta na maturi, dva eksterno, dva interno. Dobili su i tri nova predmeta za koje nisu imali udžbenike. Prevareni su i zato osjećaju revolt, ozolojeđenost i nepravdu. Ostalo je i njima samima nedokučivo: nemoć zbog mobinga koji ne možeš da dokažeš, a svi se oko tebe ponašaju kao da je sve normalno. Nemoć da mobing prepoznaš“.
Većina učenika koji su polagali prijemni ispit ima status lučonoša. Snežana Kaluđerović kaže da je devalvacija diplome Luča počela njihom hiperprodukcijom, a da je ovaj događaj to samo potvrdio. ,,Koliko je Luča iza kojih stoji znanje ukazuje procenat onih koji su položili – a to je svega nešto iznad 10 odsto. Nema sumnje da su stvarne lučonoše morale pokazati minimum prolaznog znanja na tom prijemnom ispitu. Ali, nije ni prvi put da na prijemnom ispitu više znanja pokažu vrlodobri đaci iza čije četvorke stoji znanje, trud i posvećenost, umjesto lične ambicije podržane roditeljskim uticajem u društvu ili refleksije roditeljske neostvarene ambicije samih roditelja”.
Prema riječima profesorice Milošević, nacionalni program kvalifikacija je prilagođen evropskim okvirima kvalifikacija za cjeloživotno učenje, ali Crna Gora nema privredu usklađenu sa tim standardima. ,,Novi programi zasnovani na veoma ambiciozno postavljenim ishodima, odsustvo javnih poziva za radne grupe i nedostatak referenci kreatora programa i udžbenika odaju utisak nestručnosti i skrivenog kurikuluma. Čemu taj kurikulum teži? Živimo u društvu koje sve više podsjeća na film Idiokratija, koji je svojevremeno snimljen kao komedija, a danas ima status ozbiljnog filma koji odslikava savremeni svijet: vladavina idiota u kojem je znanje samo roba“.
Sagovornici Monitora su saglasni u tome da treba raditi na oslobađanju od straha i raznoraznih ucjena kojima se kupuju ćutanje, petice i Luče.
,,Šta smo mi ostavili budućim generacijama: kulturnu baštinu ili slabosti? Kakve im poruke šaljemo od rođenja? Kakvi smo im uzori? Čemu ih učimo na svakom koraku tokom odrastanja? Toleranciji na nepravdu i korupciju, dvostruke standarde, nejednakost i mobing, provlačenju na mufte umjesto poštenom radu, pasivnosti i što je najgore: ćutanju. A nismo ni svjesni sopstvene odgovornosti. Strašno je kada rezultat obrazovanja bude pojedinac koji ne zna da ne zna. Još strašniji je strah od neznanja. Naša djeca nisu kriva. Mi smo krivi. Spremamo ih da cio život budu robovi“, zaključuje Miloševićeva.
Andrea JELIĆ