Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSLIJE TRINAEST GODINA AFERA FRAMEK DOBILA SUDSKI EPILOG: Sud oslobodio sudije

Objavljeno prije

na

Monitor donosi detalje presude kojom se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane

Zaokupljeni rastućom zdravstvenom, političkom i ekonomskom krizom, gotovo pa da nijesmo registrovali informaciju da su sudije Apelacionog suda, početkom juna, promijenile svoju raniju odluku i bivšeg predsjednika i sudiju Osnovnog suda u Cetinju Gorana Vrbicu i Nebojšu Markovića, umjesto ranije osuđujuće kazne, sada pravosnažno oslobodili svih optužbi.

Tako je pravosnažno presuđeno da Vrbica i Marković nijesu zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državnu kasu za 800.000 eura, kako je to tvrdilo nekadašnje Odjeljenje specijalnog tužioca. A Apelacioni sud prihvatao, sve do pravosnažne oslobađajuće presude.

Prema optužnici Vrbica i Marković su, zloupotrebom službenog položaja, od 26. marta do 2. aprila 2007. godine, pribavili korist pravnom licu Framek SPA Italija u iznosu od 800.000 eura. Za isti iznos su, navodno, oštetili privatnu firmu Mijoni.

Vrbica je Markoviću tako, prema osuđujućim presudama, dao uputstva kakvu odluku treba da donese, te da od deponovanih sredstava, iznos od 800.000 eura treba da isplati pravnom licu Framec, što je i urađeno.

Monitor je imao uvid u obrazloženje presude kojim se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane.

„Nasuprot žalbama tužilaštva, ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti u smislu  da bi se moglo zaključiti da su zloupotrijebili službeni položaj i time počinili krivično djelo“, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda. Konstatuje se da nijednim sporvedenim dokazom u toku postupka nijesu potvrđeni činjenični navodi optužnice, pošto je utvrđeno da Vrbica i Marković svojim radnjama nijesu pribavili korist inostranom pravnom licu.

„Imajući u vidu jasne i detaljne razloge prvostepenog suda u pogledu okolnosti koje su prethodile donošenju spornih rješenja, gdje nije vršen uticaj na optuženog Nebojšu Markovića kao postupajućeg sudiju od strane Gorana Vrbice kao predsjednika suda, kao i u pogledu analize sadržaja tih rješenja iz kojih proizilazi da je optuženi Marković rješenja donio samostalno na osnovu priložene dokumentacije i stvarnog stanja u spisima, te činjenicu da su rješenja postala pravosnažna, to ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti“, stoji u obrazloženju nove odluke Apelacionog suda.

Da su radili sve po Zakonu tvrdile su i sudije tokom višegodišnjeg sudskog postupka koji se vodio protiv njih. Viši sud ih je tri puta oslobodio od optužbi, ali je Apelacioni odlučio da ukine i treću oslobađajuću presudu. Nakon toga im je suđeno i presuđeno pred vijećem čiji je predsjednik bio sudija Zoran Smolović. Marković i Vrbica osuđeni su tada na 18 odnosno 12 mjeseci zatvora.

Iako obrazloženje ima deset strana, sve se svodi na klimanje glavom na odluku koju je u julu prošle godine donio Ustavni sud Crne Gore, kada je ukinuo presudu Vrhovnog suda i vratio im predmet na ponovno odlučivanje. Monitor je imao uvid i u tu odluku. Sudije US su, postupajući po žalbi koju im je predao branilac sudije Markovića, advokat Predrag Đolević, zaključile da u ovom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Iz opširne odluke – zaključak sudija Ustavnog suda je jasan – nejasno je na osnovu čega je donijeta osuđujuća presuda.

,,Ustavni sud napominje da sve dok u pravosnažnoj presudi nijesu navedeni dovoljni i relevantni razlozi kojima se sud vodio u donošenju svoje odluke, a koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, ne može se smatrati da ta presuda zadovoljava opšte zahtjeve koji proizilaze iz Ustavom zajamčenog prava na pravično suđenje“.

Osim što su utvrdile da je Markoviću i Vrbici povrijeđeno pravo na pravično suđenje, sudije Ustavnog suda, održale su, blago rečeno lekciju kolegi Zoranu Smoloviću, ali i sudijama Vrhovnog suda podsjećajući ih da su za optuženje potrebni dokazi. U ovom slučaju, a što je nedavno priznao i sudija Smolović, dokaza nije bilo.

,,Po ocjeni Ustavnog suda u osporenoj presudi Vrhovni sud nije uputio na dokaze, navedene u drugostepenoj presudi koji bi mogli podržati ključnu ocjenu drugostepenog suda da su se u radnjama podnosioca ostvarili elementi bića krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Takav pristup Vrhovnog suda ima osobitu težinu s obzirom na to da drugostepeni sud u svojoj presudi nije posebno opisao u čemu se sastojalo postupanje podnosioca u smislu njegovog subjektivnog odnosa prema krivičnom djelu osim što je navedeno ,,da je podnosilac postupao sa direktnim umišljajem, odnosno bio je uračunljiv, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti, čije izvršenje je htio”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Dodaju da se iz obrazloženja drugostepenog suda ne mogu raspoznati razlozi na kojima je taj sud utemeljio svoju tvrdnju da je od strane tužilaštva dokazana svijest Markovića da nevršenjem službene dužnosti pribavi imovinsku korist jednom pravnom licu, na koji način bi istovremeno bila nanijeta šteta drugom pravnom licu. ,,U takvoj situaciji tim prije bilo je potrebno da Vrhovni sud odgovori zbog čega smatra da je postupanje podnosioca kao službenog lica – sudije u vanparičnom postupku, ušlo u zonu inkriminacije upravo predmetnog krivičnog djela“, stoji u odluci sudija Ustavnog suda.

U aprilu 2014. godine, usljed nedostatka dokaza, pred Višim sudom, sada već bivše sudije, osobođeni su optužbi, ali su njihove kolege iz Apelacionog suda uvažile žalbu nekadašnjeg Specijalnog odjeljenja tužilaštva pa su Markovića i Vrbicu oglasili krivim i osudile ih na tri odnosno dvije godine zatvora. Njihovu navodnu krivicu potvrdio im je zatim Vrhovni sud koji im je smanjio kazne pa je tako Markovića osudio na 18, a Vrbicu na 12 mjeseci zatvora.

Za razliku od ovih stavova, Ustavni sud je prošlog ljeta zaključio da štete nije bilo.

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenim presudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda u Cetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sud primjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnih ljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja. Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekome pribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“.

Dodaju da u obrazloženju osporenih odluka nijesu dati konkretni razlozi o tome u čemu se ogleda nastupanje štete preduzeću Mijoni.

Tako je, nakon 13 godina, stavljena tačka na ovaj slučaj. U sudnici. Van nje, dalo bi se razmisliti o tome šta pred sudom čeka nas „obične građane“, ako se ovako sudi i presuđuje – sudijama.

 

Ko je izmislio štetu

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenimpresudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda uCetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sudprimjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnihljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja.Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekomepribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“, stoji uukidnoj odluci Ustavnog suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo