Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSLIJE TRINAEST GODINA AFERA FRAMEK DOBILA SUDSKI EPILOG: Sud oslobodio sudije

Objavljeno prije

na

Monitor donosi detalje presude kojom se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane

Zaokupljeni rastućom zdravstvenom, političkom i ekonomskom krizom, gotovo pa da nijesmo registrovali informaciju da su sudije Apelacionog suda, početkom juna, promijenile svoju raniju odluku i bivšeg predsjednika i sudiju Osnovnog suda u Cetinju Gorana Vrbicu i Nebojšu Markovića, umjesto ranije osuđujuće kazne, sada pravosnažno oslobodili svih optužbi.

Tako je pravosnažno presuđeno da Vrbica i Marković nijesu zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državnu kasu za 800.000 eura, kako je to tvrdilo nekadašnje Odjeljenje specijalnog tužioca. A Apelacioni sud prihvatao, sve do pravosnažne oslobađajuće presude.

Prema optužnici Vrbica i Marković su, zloupotrebom službenog položaja, od 26. marta do 2. aprila 2007. godine, pribavili korist pravnom licu Framek SPA Italija u iznosu od 800.000 eura. Za isti iznos su, navodno, oštetili privatnu firmu Mijoni.

Vrbica je Markoviću tako, prema osuđujućim presudama, dao uputstva kakvu odluku treba da donese, te da od deponovanih sredstava, iznos od 800.000 eura treba da isplati pravnom licu Framec, što je i urađeno.

Monitor je imao uvid u obrazloženje presude kojim se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane.

„Nasuprot žalbama tužilaštva, ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti u smislu  da bi se moglo zaključiti da su zloupotrijebili službeni položaj i time počinili krivično djelo“, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda. Konstatuje se da nijednim sporvedenim dokazom u toku postupka nijesu potvrđeni činjenični navodi optužnice, pošto je utvrđeno da Vrbica i Marković svojim radnjama nijesu pribavili korist inostranom pravnom licu.

„Imajući u vidu jasne i detaljne razloge prvostepenog suda u pogledu okolnosti koje su prethodile donošenju spornih rješenja, gdje nije vršen uticaj na optuženog Nebojšu Markovića kao postupajućeg sudiju od strane Gorana Vrbice kao predsjednika suda, kao i u pogledu analize sadržaja tih rješenja iz kojih proizilazi da je optuženi Marković rješenja donio samostalno na osnovu priložene dokumentacije i stvarnog stanja u spisima, te činjenicu da su rješenja postala pravosnažna, to ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti“, stoji u obrazloženju nove odluke Apelacionog suda.

Da su radili sve po Zakonu tvrdile su i sudije tokom višegodišnjeg sudskog postupka koji se vodio protiv njih. Viši sud ih je tri puta oslobodio od optužbi, ali je Apelacioni odlučio da ukine i treću oslobađajuću presudu. Nakon toga im je suđeno i presuđeno pred vijećem čiji je predsjednik bio sudija Zoran Smolović. Marković i Vrbica osuđeni su tada na 18 odnosno 12 mjeseci zatvora.

Iako obrazloženje ima deset strana, sve se svodi na klimanje glavom na odluku koju je u julu prošle godine donio Ustavni sud Crne Gore, kada je ukinuo presudu Vrhovnog suda i vratio im predmet na ponovno odlučivanje. Monitor je imao uvid i u tu odluku. Sudije US su, postupajući po žalbi koju im je predao branilac sudije Markovića, advokat Predrag Đolević, zaključile da u ovom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Iz opširne odluke – zaključak sudija Ustavnog suda je jasan – nejasno je na osnovu čega je donijeta osuđujuća presuda.

,,Ustavni sud napominje da sve dok u pravosnažnoj presudi nijesu navedeni dovoljni i relevantni razlozi kojima se sud vodio u donošenju svoje odluke, a koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, ne može se smatrati da ta presuda zadovoljava opšte zahtjeve koji proizilaze iz Ustavom zajamčenog prava na pravično suđenje“.

Osim što su utvrdile da je Markoviću i Vrbici povrijeđeno pravo na pravično suđenje, sudije Ustavnog suda, održale su, blago rečeno lekciju kolegi Zoranu Smoloviću, ali i sudijama Vrhovnog suda podsjećajući ih da su za optuženje potrebni dokazi. U ovom slučaju, a što je nedavno priznao i sudija Smolović, dokaza nije bilo.

,,Po ocjeni Ustavnog suda u osporenoj presudi Vrhovni sud nije uputio na dokaze, navedene u drugostepenoj presudi koji bi mogli podržati ključnu ocjenu drugostepenog suda da su se u radnjama podnosioca ostvarili elementi bića krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Takav pristup Vrhovnog suda ima osobitu težinu s obzirom na to da drugostepeni sud u svojoj presudi nije posebno opisao u čemu se sastojalo postupanje podnosioca u smislu njegovog subjektivnog odnosa prema krivičnom djelu osim što je navedeno ,,da je podnosilac postupao sa direktnim umišljajem, odnosno bio je uračunljiv, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti, čije izvršenje je htio”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Dodaju da se iz obrazloženja drugostepenog suda ne mogu raspoznati razlozi na kojima je taj sud utemeljio svoju tvrdnju da je od strane tužilaštva dokazana svijest Markovića da nevršenjem službene dužnosti pribavi imovinsku korist jednom pravnom licu, na koji način bi istovremeno bila nanijeta šteta drugom pravnom licu. ,,U takvoj situaciji tim prije bilo je potrebno da Vrhovni sud odgovori zbog čega smatra da je postupanje podnosioca kao službenog lica – sudije u vanparičnom postupku, ušlo u zonu inkriminacije upravo predmetnog krivičnog djela“, stoji u odluci sudija Ustavnog suda.

U aprilu 2014. godine, usljed nedostatka dokaza, pred Višim sudom, sada već bivše sudije, osobođeni su optužbi, ali su njihove kolege iz Apelacionog suda uvažile žalbu nekadašnjeg Specijalnog odjeljenja tužilaštva pa su Markovića i Vrbicu oglasili krivim i osudile ih na tri odnosno dvije godine zatvora. Njihovu navodnu krivicu potvrdio im je zatim Vrhovni sud koji im je smanjio kazne pa je tako Markovića osudio na 18, a Vrbicu na 12 mjeseci zatvora.

Za razliku od ovih stavova, Ustavni sud je prošlog ljeta zaključio da štete nije bilo.

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenim presudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda u Cetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sud primjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnih ljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja. Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekome pribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“.

Dodaju da u obrazloženju osporenih odluka nijesu dati konkretni razlozi o tome u čemu se ogleda nastupanje štete preduzeću Mijoni.

Tako je, nakon 13 godina, stavljena tačka na ovaj slučaj. U sudnici. Van nje, dalo bi se razmisliti o tome šta pred sudom čeka nas „obične građane“, ako se ovako sudi i presuđuje – sudijama.

 

Ko je izmislio štetu

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenimpresudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda uCetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sudprimjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnihljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja.Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekomepribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“, stoji uukidnoj odluci Ustavnog suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo