Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSLIJE TRINAEST GODINA AFERA FRAMEK DOBILA SUDSKI EPILOG: Sud oslobodio sudije

Objavljeno prije

na

Monitor donosi detalje presude kojom se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane

Zaokupljeni rastućom zdravstvenom, političkom i ekonomskom krizom, gotovo pa da nijesmo registrovali informaciju da su sudije Apelacionog suda, početkom juna, promijenile svoju raniju odluku i bivšeg predsjednika i sudiju Osnovnog suda u Cetinju Gorana Vrbicu i Nebojšu Markovića, umjesto ranije osuđujuće kazne, sada pravosnažno oslobodili svih optužbi.

Tako je pravosnažno presuđeno da Vrbica i Marković nijesu zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državnu kasu za 800.000 eura, kako je to tvrdilo nekadašnje Odjeljenje specijalnog tužioca. A Apelacioni sud prihvatao, sve do pravosnažne oslobađajuće presude.

Prema optužnici Vrbica i Marković su, zloupotrebom službenog položaja, od 26. marta do 2. aprila 2007. godine, pribavili korist pravnom licu Framek SPA Italija u iznosu od 800.000 eura. Za isti iznos su, navodno, oštetili privatnu firmu Mijoni.

Vrbica je Markoviću tako, prema osuđujućim presudama, dao uputstva kakvu odluku treba da donese, te da od deponovanih sredstava, iznos od 800.000 eura treba da isplati pravnom licu Framec, što je i urađeno.

Monitor je imao uvid u obrazloženje presude kojim se objašnjava zbog čega su, nakon ponovljenog postupka, sudije Apelacionog suda ocijenile da nema dokaza protiv sudija i da su žalbe Specijalnog tužilaštva neosnovane.

„Nasuprot žalbama tužilaštva, ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti u smislu  da bi se moglo zaključiti da su zloupotrijebili službeni položaj i time počinili krivično djelo“, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda. Konstatuje se da nijednim sporvedenim dokazom u toku postupka nijesu potvrđeni činjenični navodi optužnice, pošto je utvrđeno da Vrbica i Marković svojim radnjama nijesu pribavili korist inostranom pravnom licu.

„Imajući u vidu jasne i detaljne razloge prvostepenog suda u pogledu okolnosti koje su prethodile donošenju spornih rješenja, gdje nije vršen uticaj na optuženog Nebojšu Markovića kao postupajućeg sudiju od strane Gorana Vrbice kao predsjednika suda, kao i u pogledu analize sadržaja tih rješenja iz kojih proizilazi da je optuženi Marković rješenja donio samostalno na osnovu priložene dokumentacije i stvarnog stanja u spisima, te činjenicu da su rješenja postala pravosnažna, to ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne može cijeniti da su optuženi preduzetim radnjama ušli u zonu krivično-pravne odgovornosti“, stoji u obrazloženju nove odluke Apelacionog suda.

Da su radili sve po Zakonu tvrdile su i sudije tokom višegodišnjeg sudskog postupka koji se vodio protiv njih. Viši sud ih je tri puta oslobodio od optužbi, ali je Apelacioni odlučio da ukine i treću oslobađajuću presudu. Nakon toga im je suđeno i presuđeno pred vijećem čiji je predsjednik bio sudija Zoran Smolović. Marković i Vrbica osuđeni su tada na 18 odnosno 12 mjeseci zatvora.

Iako obrazloženje ima deset strana, sve se svodi na klimanje glavom na odluku koju je u julu prošle godine donio Ustavni sud Crne Gore, kada je ukinuo presudu Vrhovnog suda i vratio im predmet na ponovno odlučivanje. Monitor je imao uvid i u tu odluku. Sudije US su, postupajući po žalbi koju im je predao branilac sudije Markovića, advokat Predrag Đolević, zaključile da u ovom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Iz opširne odluke – zaključak sudija Ustavnog suda je jasan – nejasno je na osnovu čega je donijeta osuđujuća presuda.

,,Ustavni sud napominje da sve dok u pravosnažnoj presudi nijesu navedeni dovoljni i relevantni razlozi kojima se sud vodio u donošenju svoje odluke, a koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, ne može se smatrati da ta presuda zadovoljava opšte zahtjeve koji proizilaze iz Ustavom zajamčenog prava na pravično suđenje“.

Osim što su utvrdile da je Markoviću i Vrbici povrijeđeno pravo na pravično suđenje, sudije Ustavnog suda, održale su, blago rečeno lekciju kolegi Zoranu Smoloviću, ali i sudijama Vrhovnog suda podsjećajući ih da su za optuženje potrebni dokazi. U ovom slučaju, a što je nedavno priznao i sudija Smolović, dokaza nije bilo.

,,Po ocjeni Ustavnog suda u osporenoj presudi Vrhovni sud nije uputio na dokaze, navedene u drugostepenoj presudi koji bi mogli podržati ključnu ocjenu drugostepenog suda da su se u radnjama podnosioca ostvarili elementi bića krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Takav pristup Vrhovnog suda ima osobitu težinu s obzirom na to da drugostepeni sud u svojoj presudi nije posebno opisao u čemu se sastojalo postupanje podnosioca u smislu njegovog subjektivnog odnosa prema krivičnom djelu osim što je navedeno ,,da je podnosilac postupao sa direktnim umišljajem, odnosno bio je uračunljiv, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti, čije izvršenje je htio”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Dodaju da se iz obrazloženja drugostepenog suda ne mogu raspoznati razlozi na kojima je taj sud utemeljio svoju tvrdnju da je od strane tužilaštva dokazana svijest Markovića da nevršenjem službene dužnosti pribavi imovinsku korist jednom pravnom licu, na koji način bi istovremeno bila nanijeta šteta drugom pravnom licu. ,,U takvoj situaciji tim prije bilo je potrebno da Vrhovni sud odgovori zbog čega smatra da je postupanje podnosioca kao službenog lica – sudije u vanparičnom postupku, ušlo u zonu inkriminacije upravo predmetnog krivičnog djela“, stoji u odluci sudija Ustavnog suda.

U aprilu 2014. godine, usljed nedostatka dokaza, pred Višim sudom, sada već bivše sudije, osobođeni su optužbi, ali su njihove kolege iz Apelacionog suda uvažile žalbu nekadašnjeg Specijalnog odjeljenja tužilaštva pa su Markovića i Vrbicu oglasili krivim i osudile ih na tri odnosno dvije godine zatvora. Njihovu navodnu krivicu potvrdio im je zatim Vrhovni sud koji im je smanjio kazne pa je tako Markovića osudio na 18, a Vrbicu na 12 mjeseci zatvora.

Za razliku od ovih stavova, Ustavni sud je prošlog ljeta zaključio da štete nije bilo.

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenim presudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda u Cetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sud primjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnih ljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja. Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekome pribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“.

Dodaju da u obrazloženju osporenih odluka nijesu dati konkretni razlozi o tome u čemu se ogleda nastupanje štete preduzeću Mijoni.

Tako je, nakon 13 godina, stavljena tačka na ovaj slučaj. U sudnici. Van nje, dalo bi se razmisliti o tome šta pred sudom čeka nas „obične građane“, ako se ovako sudi i presuđuje – sudijama.

 

Ko je izmislio štetu

,,Ustavni sud je utvrdio da se Apelacioni i Vrhovni sud u osporenimpresudama bave pravosnažno okončanim predmetom Osnovnog suda uCetinju. Dakle, radi se o pravosnažno presuđenoj stvari. Ustavni sudprimjećuje da u ovom postupku nije bilo žalbi ili vanrednih pravnihljekova ni predlagača, ni zainteresovanih lica na donijeta rješenja.Za ukazati je da u konkretnom vanparničnom predmetu niti je nekomepribavljena imovinska korist, niti je ikome nanijeta šteta“, stoji uukidnoj odluci Ustavnog suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo