Povežite se sa nama

OKO NAS

REKONSTRUKCIJA CENTRALNOG PODGORIČKOG TRGA, OPET: Svaki gradonačelnik po svom

Objavljeno prije

na

Da li nova uprava Glavnog grada, na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem, najavom renoviranja novog trga priznaje da je prethodna rekonstrukcija loše urađena

 

Nakon što je krajem 19. vijeka Knjaževina Crna Gora odlukom Berlinskog kongresa preuzela Podgoricu od Osmanlija, nekadašnja glavna gradska pijaca u današnoj Staroj Varoši premještena je na drugu stranu Ribnice i postala je preteča današnjeg Trga nezavisnosti. Od tada taj prostor postaje, pored glavnog mjesta za razmjenu robe (pijačnim danima), i centar svih zbivanja u današnjem Glavnom gradu, ali i centralni simbol moći vlasti. Od tada je svaka nova vlast mijenjala namjenu, ime ili izgled centralnog trga.

Iz redova Demokratske partije socijalista (DPS) prvi je to učinio gradonačelnik Podgorice (u tri mandata) Miomir Mugoša, kada je pomoću većine u gradskoj skupštini tadašnjem Trgu (narodnog heroja) Ivana Mulutinovića, nekoliko godina pred referendum promijenio ime u Trg Republike. Nakon referenduma, počeo je totalnu rekonstrukciju trga, kojom će dobiti današnji izgled i postati jedan od simbola takozvane „Mugošine betonske Podgorice“. Iako je rekonstrukcija trga završena 2011. godine, formalno-pravno posao je finiširan izgradnjom zgrade podgoričkog Parlamenta (2016), koja je završena za vrijeme Mugošinog nasljednika Slavoljuba Miga Stijepovića (DPS). On je, još jednom, 2016. godine promijenio ime centralnog trga u Trg nezavisnosti, a između dvije fontane je tada podignut obelisk vojvodi Mirku Petroviću.

Na centralnom gradskom trgu, odlučio je izgleda da se upiše i važeći gradonačelnik Ivan Vuković (DPS). Njegova gradska uprava prošle sedmice objavila je konkurs za idejno rješenje novog Trga nezavisnosti. Konkursnim zadatkom, koji je objavljen na sajtu Glavnog grada, predviđeno je još jedno totalno mijenjanje izgleda glavnog trga. Ono uključuje izgradnju podzemne garaže, ozelenjavanje trga, proširenje pješačkih zona i biciklističkih staza…

„Podsjećamo da je postojeće stanje trga definisano rekonstrukcojim iz 2006. godine, međutim zbog promjena navika naših građana i trenda umanjenja značaja centra grada za društveni život, trg nije zaživio na očekivan način. Prostor je ostao u određenoj mjeri izdvojen frekventnim saobraćajem, koji otežava pješacima pristup trgu“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Za razliku od prethodnika, koji su mijenjali centralni trg misleći da će tako jačati nacionalni identitet i patriotizam građana, Vuković ovim planom, čini se, želi da sebe nametne kao urbanog mladog gradonačelnika.

Da li Vukovićeva uprava ovim konkursom diskretno priznaje da je prethodna rekonstrukcija trga loše urađena, na šta su upozoravali stručnjaci iz oblasti planiranja prostora, ali i brojni građani? Vukovićeva uprava do zaključenja ovog broja nije odgovorila na to pitanja Monitora.

Da li će gradska uprava finansijski moći da iznese ovaj projekat, s obzirom na silna kreditna zaduženja kojim je opterećena, a i zbog izvjesnog produbljavanja  ekonomske krize, uzrokovane globalnom pandemijom? Ni na to pitanje iz gradske uprave nije stigao odgovor.

Više dobro upućenih izvora Monitora iz Glavnog grada tvrde da je riječ „samo o inicijalnoj fazi projekta“, a da se o radovima još ne može govoriti.

Odbornik Građanskog pokreta URA Luka Rakčević realizaciju ovog projekta smatra nemogućom. Budžet Glavnog grada je, tvrdi, i prije pandemije virusa COVID-19 bio u deficitu od skoro 20 miliona eura, zbog čega su gotovo svi kapitalni projekti finansirani iz kredita ili od sredstava koje je obezbjeđivala Vlada.

On je uvjeren da će i priča oko rekonstrukcije gradskog trga, poput prethodnih Vukovićevih ideja, ostati na grafičkim prikazima i jeftinom političkom marketingu. „Glavni grad nema novca za bilo šta drugo sem za sprovođenje konkursa i kasniju eksploataciju idejnih rješenja, u pravcu stvaranja privida nekakvog progresa“, kazao je Rakčević za Monitor. „Na isti način su, tokom prethodne kampanje, prezentovana rješenja (ukradenog) projekta šetališta uz Moraču, a isti gradonačelnik Vuković je obećavao realizaciju tog projekta u roku od dvije godine (od tada je prošlo tri godine)“.

On smatra  da o neozbiljnosti gradskih uprava najbolje govori to kako u zavisnosti od trenutnog političkog ambijenta, mijenjaju imena trgova, ulica ili programe podizanja spomenika, samo da bi „udarali kontru” nekim izmišljenim ili predimenzioniranim političkim protivnicima. „Možemo podići još stotinu spomenika i promijeniti još hiljadu naziva ulica, bulevara ili trgova, ali dok god pljačkamo i zadužujemo sopstvenu državu, urušavamo njene institucije, šikaniramo političke protivnike i diskriminišemo ljude po svim osnovima, onda radimo protiv sopstvene države i direktno ugrožavamo njenu stabilnost“, istakao je Rakčević.

Arhitekta Aleksandar Ašanin smatra spornim što podgoričke vlasti nijesu pitale građane kakav trg žele. Dodatno, tvrdi, zabrinjava što je konkurs za idejno rješenje veoma loše i žurno pripremljen.

„Da bi se moglo ozbiljno razgovarati o ovom trgu, neophodno je poznavati njegove istorijske transformacije, planske vizije na osnovu kojih je izgrađivan, stepen ostvarenosti tih vizija, razloge njihove uvijek djelimične realizacije, a zatim i potrebe i želje današnjih i budućih korisnika. U konkursnom zadatku istorijat trga je opisan na pola stranice, a o potrebama korisnika se govori samo deklarativno. Te potrebe nisu ni mogle biti jasno artikulisane jer građane niko nije ni pitao šta zaista žele – nije sprovedena čak ni anketa“, pojasnio je Ašanin.

Komentarišući česte rekonstrukcije današnjeg Trga Nezavisnosti, on je Monitoru kazao da su rijetki trgovi koji su „završeni jednom za svagda“, ali da bi bilo dobro kada bi „razmišljanju o njima postojao makar neki red“.

„Rekonstrukcija trga iz 2006. slikovito svjedoči šta se dobije kada se u obzir uzmu samo dvije dimenzije prostora – pojavna i simbolička. Dobije se trg veoma male upotrebne vrijednosti. Trg koji ne privlači ljude, jer na njemu nemaju šta da rade. Skupo plaćeni mobilijar, uvozni kamen, politički konotiran spomenik i tri fontane nisu dovoljni da proizvedu centralitet“, rekao je Ašanin.

On smatra da gradska uprava donekle osjeća da prethodna rekonstrukcija nije dala rezultat, što, ističe, nije naročito teško, ali da nije u stanju da imenuje ključne probleme ne samo trga već ni šireg prostora centra, i da počne sistemski da ih rješava.

Da li će gradska uprava ući u ponovnu rekonstrukciju trga ili je riječ samo o „predizbornoj udici“ za glasače, javnosti će biti jasnije 23. oktobra, za kada je najavljeno predstavljanje pobjednika konkursa i njegovog idejnog rješenja.

 

Gradska uprava nije sposobna da imenuje ključne probleme

Ašanin smatra neracionalnim insistiranje na ishitrenom „konačnom rješenju” – koje bi podrazumijevalo rušenje sadašnjeg, nedavno uređenog i skupo plaćenog trga, gradnju podzemne garaže ispod njega, a zatim ponovno popločanje ravnog krova te garaže.

„Smatram da bi bilo svrsishodnije da se, nakon iterativnih konsultacija sa stručnom javnošću i građanima, u okviru novog zahvata – proširenog do Ulice Balšića, raspiše anketni konkurs, sa ciljem prikupljanja različitih ideja i preciznijeg definisanja programskih sadržaja. Nakon ovog konkursa raspisao bi se novi –  međunarodni, dvostepeni konkurs, koji bi mogao biti pozivni ili opšti sa pozivom, kako bi se osiguralo i učešće nekih renomiranih inostranih biroa. Za očekivati je da bi tek rezultati ovog konkursa mogli biti adekvatno polazište za izradu planske i projektne dokumentacije, na osnovu koje bi se pristupilo jednom sveobuhvatnijem, smislenijem i vitalnijem preoblikovanju centralnog trga“, pojasnio je Ašanin.

Tvrdi da bi takav put bio nešto duži i skuplji, ali s mnogo boljim dugoročnim rezultatima, a da je za to potrebna dobra volja i nevelika ulaganja.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MALOLJETNICI U SVIJETU ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Od bušenja guma do krvavih ruku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mladi ljudi sve češće postaju akteri kriminalnih obračuna. Kao žrtve i zločinci. Prema zvaničnim podacima, sve je veći broj mlađih i starijih maloljetnika koji su registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa

 

„Maloljetnik osumnjičen za ubistvo“, „Uhapšen maloljetnik, osumnjičen za tešku krađu“, „Kod maloljetnika je pronađen eksploziv velike razorne moći“, „Uhapšen maloljetnik sa 2,3 kilograma marihuane“

Ovo su samo neki od naslova koji su se, u skorije vrijeme,  mogli vidjeti u crnogorskim medijima. I niko od nadležnih se nije zapitao, makar ne javno,  kakvu budućnost imaju ova djeca, ali i kakva je budućnost društva u kome su  mladima idoli postala lica s potjernica. Dok su na najvećoj cijeni oni koji su u svijet kriminala zakoračili očevim stopama.

Zato i ne čudi što, prema zvaničnim podacima, nije mali broj ni starijih maloljetnika koji su već registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa, koje na svojim rukama imaju desetine zločina.

„Njihova obuka za vršenje najtežih zločina počinje još u ranom djetinjstvu. Imamo primjer da je jedan dječak već sa 14 godina obučavan da koristi vatreno oružje, a samo par godina kasnije već je bio spreman da puca u živu metu“, kaže sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova, dodajući da broj takvih slučajeva nije zanemarljiv. On, ipak, iz svoje prakse izdvaja primjer dječaka koji su se dohvatili oružja kako bi, vršeći zločine, skupili novac za liječenje člana svoje porodice.

U razgovoru za Monitor sociolog Ana Ivanović pojašnjava da maloljetnička delinkvencija  podrazumijeva karakteristično prestupničko ponašanje, prije svega nedruštveno i protivdruštveno ponašanje, osoba u razvojnom periodu, koje su odraz njenog poremećenog biološkog, psihološkog i socijalnog razvoja.

„Kada analiziramo ponašanje maloljetnog delinkventa, onda uzimamo u obzir niz faktora koji utiču na njegovo djelovanje i akcije. Prije svega, moraju se uzeti u obzir faktori koji su vezani za samu ličnost, prije svega osionost, egocentričnost, osjećaj da vrijedi više od vršnjaka i osoba iz okruženja, inferiornost, nestabilnost, nizak nivo tolerancije na frustracije, nepostojanje želje da bude odgovoran za bilo kakvo djelovanje ili ponašanje“, navodi Ivanovićeva, „s druge strane, veoma je važan uticaj porodice, jer je ona najvažniji agens u procesu socijalizacije. Ne postoji nijedno mjesto gdje dijete dobija toliko ljubavi, pažnje i gdje se odjeća zaštićeno i sigurno, kao u porodici“.

Ivanovićeva dodaje da će, ako u porodici ima problema, dijete tražiti grupu ili okruženje koje će ga bolje razumjeti, a samim tim to mogu biti vršnjaci iz sličnih porodica. Dodaje da su rizični faktori mnogobrojni i da se mogu posmatrati i u širem društvenom kontekstu. Tu prepoznajemo i djecu iz naše priče.

„Ovakve devijacije mogu biti i posljedica stanja u društvu, manjak aktivnosti, slabo ili potpuno neiskorišteno slobodno vrijeme, uticaj sredstava masovne komunikacije. Na kriminogene radnje i ponašanje, maloljetne delinkvente često podstiču i stariji kriminalci. Mladi vrlo često postavljaju pitanje, da li vrijedi živjeti i djelovati u skladu s normama i zakonom? Uočavaju da se primjenom bezakonja brzo dolazi do materijalnog bogatstva, ugleda i statusa. Vjeruju da se pravda sprovodi veoma sporo, i da su možda upravo oni ti koje neće sustići ista. Posmatraju svoje članove porodice koji se muče, žive u skladu sa zakonom, životare, zadužuju se, imaju skroman standard i život… u takvom društvu ne vide podsticaj i šansu za sebe. Šansa je sa druge strane zakona, alternativa je u destrukciji“, kaže ona.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET ZIMSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Neizvjesnost i nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološka situacija ograničava očekivanja turističkih poslenika na sjeveru. Ipak, za turističku zimu pripremaju se, kako tvrde, kao i svake godine. Prethodna zima bez snijega i slaba posjeta minulih mjeseci, zatvorili su neke objekte i njihovo ponovno  otvaranje je neizvjesno. Ostali su fokusirani na domaće goste i online promociju

 

Oni koji žive od turizma u Žabljaku i Kolašinu, poslije ogromnih gubitaka tokom minule turističke sezone, ne znaju šta mogu očekivati od zime.  Pripremaju se, ipak, kao da je sve normalno.

„Kako i tokom ljetnje sezone, fokusirani smo na domaće goste. Prema najavama, sve ovo sa korona virusom će potrajati. Turistička privreda je u neizvjesnosti. Svi sajmovi su otkazani. Orijentisani smo na online i marketinške kampanje preko raznih platformi“, kaže direktorica Turističke organizacije na (TO)  Žabljaku Vanja Krgović Šarović.

Ona objašnjava da sada „malo šta zavisi od TO i da je urađeno sve što se moglo“. Zaduženi za turističku promociju na Žabljaku uspjeli su da organizuju i nekoliko studijskih posjeta novinara sa emitivnih tržišta.

I vlasnik hotela Soa u Žabljaku Matija Mićović podsjeća da se u tom objektu tokom ljetnje sezone ove godine, struktura gostiju promijenila. Većina su bili domaći.  Oko 95 odsto turista u „normalnim“  uslovima činili su strani turisti. „Uz određena prilagođavanja i dobru pripremu, ukoliko bude snijega, mislim da treba biti optimista. U ovom poslu drugačije ne može. Očekivanja treba prilagoditi aktuelnoj situaciji. Ni rekordnoj posjeti, ni onoj na nivou nekih prethodnih godina,  ne možemo se nadati, ali ne treba  posustajati“ – kaže  sagovornik Monitora.

Cijela godina je, napominje direktor kolašinske TO  Aleksandar Vlahović, bila izuzetno teška za turističke privrednike u tom gradu. Zima je bila neuspješna, a tokom ljeta promet desetkovan zbog epidemiološke situacije.

Na primjer, u junu, julu i avgustu 2019. godine u Kolašinu je zabilježeno 18.500 dolazaka turista, koji su ostvarili nešto više od 35.000 noćenja. U istom periodu ove godine broj dolazaka je svega 3.200, sa oko 8.500  noćenja.

„Nakon neuspješne zimske turističke sezone, prvenstveno zbog nezapamćenog nedostatka snijega, uslijedila je epidemija korona virusa. To je  desetkovalo turistički promet i učinilo da se otkažu skoro sve rezervacije,  koje su obećavale rekordnu ljetnju sezonu. Svakako se razmišlja o pripremi zimske turističke sezone,  ali u ovom trenutku je vrlo teško preduzeti određene aktivnosti zbog ukupne situacija sa korona virusom“  objašnjava Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ONLINE KUPOVINA TOKOM COVID-19 PANDEMIJE: Odomaćivanje svjetskog trenda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta jedna je od rijetkih privrednih grana koja je u usponu tokom krize izazvane virusom COVID 19

 

Dok većina privrednih grana bilježi strmoglavi pad tokom pandemije virusa COVID19, online kupovina doživljava ekspanziju. Restorani, barovi, bioskopi, prodavnice, teretane i tržni centri u mnogim državama, kao i u Crnoj Gori, ne rade. Život se preselio online.

Sve to uslovilo je i globalnu ekonomsku recesiju. ,,Ona prijeti da ostavi dublje tragove od Velike depresije. Male ekonomije, poput Crne Gore, vjerovatno će se suočiti sa negativnim kaskadnim efektima, koji mogu da ponište mukotrpno ostvareni napredak u razvoju i sputaju dalji progres”, ocjenjuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori u svom izvještaju pod nazivom Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore.

No, ta kriza ne osjeća se snažno u oblasti eCommerce transakcija, odnosno transakcija elektronske trgovine. Na kraju 2019. godine u odnosu na 2018. godinu njihov porast je iznosio preko 32 odsto, podaci su Vlade Crne Gore, koji se mogu pronaći u dokumentu o trećem paketu socio-ekonomskih mjera iz jula ove godine. ,,Procjenjuje se da u Crnoj Gori imamo 35 odsto aktivnih online kupaca, a usljed situacije sa pandemijom taj procenat se značajno uvećava”, piše u istom dokumentu.

Kupovina online, naročito odjeće, knjiga i električnih uređaja, bila je u porastu i prije pojave COVID-a 19, ali je on prouzrokovao da sve više ljudi na isti način počinje da nabavlja i druge namirnice, poput mesa, voća i povrća. Tako su sada među popularnijim aplikacijama za naručivanje mojSupermarket, Donesi.com, seljak.me, Bonella Kitchen i Green Bazaar, kao i sjever.me, web platforma preko koje se mogu naručiti domaći poljoprivredni proizvodi.

Zastupljenost i korišćenje interneta, prema podacima iz istraživanja Monstata iz 2019. godine o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, kontinuirano rastu. Tako je, recimo, procenat ispitanika koji nikada nisu naručivali robu ili usluge preko interneta u 2018. bio 73 odsto, dok je prošle godine iznosio 69 odsto. Najčešće se naručuju odjeća i sportski proizvodi. Slijede igračke i namještaj, pa farmaceutski proizvodi, filmovi i muzika, kao i video igrice, računarski softveri i njihovi dodaci.

Iz UNDP-a upozoravaju da većina preduzeća u Crnoj Gori nije ulagala u novu opremu, softverska ili digitalna rješenja, da bi se uspješno nosila s izazovima koje je donijela pandemija. ,,Od ukupnog broja preduzeća, 92 odsto njih se rijetko odlučivalo na nova ulaganja, a najveći broj njih nije povećao korišćenje interneta za obavljanje svojih poslovnih funkcija. Dvije petine preduzeća koristi internet platforme i društvene mreže za poslovnu administraciju, dok ih blizu jedne trećine koristi za marketing. Većina, odnosno 73 odsto, ih ne upotrebljava za prodaju”, navodi se u izvještaju UNDP-a. Takvo stanje među preduzećima u Crnoj Gori, kako napominju, ukazuje na nespremnost da se istraže nove platforme, ali i na potrebu da se ubrza izrada i usvajanje Strategije digitalne transformacije.

AliExpress, Alibaba, eBay, Amazon, Asos, kao i Etsy, omiljene su platforme za poručivanje. Iznos šipinga (poštarine) varira od jedne do druge, kao i od toga da li se, prilikom porudžbe, koristi brza pošta ili regularna. Nedavna odluka AliExpressa da desetostruko poveća cijenu poštarine za pojedine države Balkana izazvala je polemiku među njegovim redovnim kupcima. Jedan od razloga za nju je ekonomska kriza koja je značajno uticala na režim avio-saobraćaja, putem kog se obično prevozi roba. Drugi su, navodno, masovne krađe pošiljki malih vrijednosti, zbog čega su kineski prodavci ustanovili da im se više ne isplati da jeftino šalju robu ka Balkanu.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo