Povežite se sa nama

OKO NAS

PLAN DPS-A ZA GLAVATE U PRČNJU: Betonom i asfaltom na posljednju oazu u Boki

Objavljeno prije

5 godina

na

Opštinski i državni DPS kadrovi već duže od deceniju pokušavaju da zelenilo Glavata zamijene sivilom betona i asfalta. Odavno bi u tome uspjeli da im računicu nije poremetio UNESCO

 

Znamo priču o tre sorelle i tri prozora, pogledu ka pučini i čekanju dragog do smrti. Palata Tre Sorelle, nekadašnji dvorac porodice Buća iz XV vijeka, jedan je od rijetkih spomenika arhitekture u gotičkom stilu u Bokokotorskom zalivu, nalazi se u jugoistočnom dijelu obale Prčnja, na Glavatima.

Prostor Glavata predstavlja jedini sačuvani dio autentičnog kulturnog pejzaža Prčanja, čije prirodne i kulturne vrijednosti zauzimaju jedno od najistaknutijih mjesta u okviru Područja svjetske baštine Kotora, navodi se u brojnim dokumentima.

Čekaju, duže od deceniju, opštinski i vladini DPS dužnosnici da ovaj jedinstveni prostor „valorizuju“. A evo i kako – gradnjom 237.000 turističkih i stambenih kvadrata.

Šumske površine i zelenilo zauzimaju najveći dio ove teritorije. Sama uvala Glavati (uvala sv. Ane) pokrivena je šumskom vegetacijom i slobodnim zelenim površinama, koje je sačuvalo odlike prvobitnog kulturnog pejzaža obala zaliva, zbog kojih je ovo područje i uvršteno na listu UNESCO-ve svjetske prirodne i kulturne baštine.

U planovima opštinskih i republičkih DPS „vizionara“ prostor Glavata bi se priveo namjeni sječom zelenila. Glavate su isparcelisali, u planovima, u tri bloka. U Bloku 1 u kome se nalazi palata Tre Sorelle, maslinjaci i zelene površine bi se smanjile sa sadašnjih 4.639 kvadrata na samo 597 kvadrata! Za razliku od mediteranskog bilja turistički kapaciteti su na nuli, pa bi, po planu, oni trebali da zauzmu 8.369  kvadrata, plus blizu 10.000 stambenih kvadrata, uz povećanje saobraćajne infrastrukture sa 5.217 na 9.160 kvadrata.

U Bloku 2 se nalazi crkva Sv. Ane iz XII vijeka, građena u romaničkom stilu. Ova crkva značajna je i po tome što prati život poznate prčanjske porodice Sbutega tokom više vjekova. Nalazi se na izolovanom položaju u šumi u okviru imanja Sbutega. Uz crkvu se nalazi palata Sbutega, u ruševinama. U ovom bloku planirano je da površine za turizam sa 0 skoče na 40.758 kvadrata, saobraćajne sa 2.911 na 7.140 kvadrata, dok bi se šumske površine smanjile sa 36.556 na 9.896 kvadrata!

U Bloku 3 neznatno bi se povećali turistički objekti, ali bi zato bilo sagrađeno 10.000 kvadrata za stanovanje, saobraćajna infrastruktura bi porasla za duplo, sa 5.932 na 10.960 kvadrata. Površina šume bi se, naravno, drastično smanjila – od 12.553 kvadrata šume planirano je da pretekne samo 2.884 kvadrata.

U cilju napretka i sveukupnog turističkog razvoja, u kome lasno uživamo tokom ove turističke sezone, ovi planovi bi se davno ostvarili da nije jedne krupnice – UNESCO.

U studiji slučaja Glavati, koji je uradila NVO ANIMA iz Kotora jasno se vidi kako se po volji investitora i politike „tokom procesa izrade i donošenja plana, kontradiktorno mijenjala namjena prostora u uvali sv. Ane od zelene površine do građevinske površine turističke namjene“. Sve ove kontradiktornosti su se odvijale za vrijeme vladavine DPS kadrova iako je nedavno u predizbornom žaru premijer Duško Marković optužio opoziciju da je ona uništila Kotor u svom kratkotrajnom mandatu.

Iako je UNESCO još 2003. upozorio na opasnost od pretjerane urbanizacije područja u Zalivu, opštinska DPS vlast se uporno trudi da prenamijeni Glavate u površinu za turizam.

Na zahtjev investitora, bez izjašnjavanja SO Kotor, a na osnovu odluke predsjednice Opštine Marije Ćatović, 2008. pristupa se izradi Lokalne studije lokacije (LSL) Glavati.

Nacrt plana LSL Glavati iz 2009. kao namjenu za ovaj prostor predviđa površine za turizam, zaštitne šume, poljoprivredno zemljište, a na višim kotama planirana je trasa nove saobraćajnice. Na ovaj plan Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture daje negativno mišljenje. „Planiranom trasom lokalne saobraćajnice kao i planiranom gradnjom objekata bila bi narušena cjelovitost neizgrađenog prostora izuzetnih prirodnih vrijednosti, čije su osnovne karakteristike sačuvane i do danas i koje se kao dio kulturnog pejzaža Kotora mora sačuvati od bilo kakve gradnje“, navodi se u mišljenju Zavoda.

Nakon što je iz plana isključena mogućnost gradnje, Zavod daje pozitivno mišljenje na korigovani Nacrt plana. Na javnoj raspravi 2011. godine je  plan koji predviđa samo zelene površine različite klasifikacije. Tokom javne rasprave investitori, najglasnija je kompanija Premia doo Kotor, traže da se planira izgradnja turističkog naselja. To se odbija i utvrđuje se Prijedlog Plana i ovaj lokalitet je i dalje zelene površine različite klasifikacije.

Šest dana prije parlamentarnih izbora 2012. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na čijem čelu je tada Predrag Sekulić, traži urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju hotelskog naselja u uvali Glavati iako LSL Glavati nije donesen.

Početkom 2013. namjena Glavate se ponovo mijenja u korist turizma. Nakon izbora na čelu MORT-a je Branimir Gvozdenović, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbija da da saglasnost na UTU za gradnju hotela koje je dostavio MORT.

Gvozdenovićev MORT ekspresno upozorava Upravu, sve po svome tumačeći zakone, da je u skladu sa politikom Vlade CG i resornog Ministarstva afirmacija i realizacija ekskluzivnih turističkih zona!

UNESCO je morao opet reagovati pa se, u martu 2013. Vlada upozorava „da se zaustave projekti gradnje u vrijednim zonama zaštićenog područja Morinju, Kostanjici i Glavatima“.

Početkom 2014. Uprava za zaštitu kulturnih dobara opet daje negativno mišljenja na LSL Glavati–Prčanj do donošenja PUP-a Kotor. Opština Kotor negoduje i polemiše sa Upravom. UNESCO na zasijedanju u Dohi ponovo upozorava.

I tako sve ukrug, dok  direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović, članica DPS-a, ne prelomi i u maju 2015. da zeleno svjetlo za gradnju. Sadržaj ovog mišljenja je drugačiji i suprotan je sadržajima svih prethodnih mišljenja Regionalnog zavoda i Uprave. Raritet je i to što ovaj dokument potpisuje samo direktorica, a ne navodi se ko su stručni obrađivači, što je bila praksa u svim prethodnim odlukama Uprave. Odobrenje je zavijeno u oblandu sugestije da se za prostor namijenjen turizmu raspiše međunarodni tender, a da se saobraćajnica preispita kroz Prostorno-urbanistički plan Kotora.

Ubrzo, SO Kotor usvaja LSL Glavati – Prčanj po kojem je ova lokacija namijenjena za turizam. Početkom 2016. dostavljeni su UTU investitoru Premia. Sredinom te godine UNESCO na zasijedanju u Istanbulu zahtijeva izradu nezavisne Procjene uticaja na baštinu – HIA: „Sa procjenom uticaja na baštinu za kulturna dobra sa liste Svjetske baštine, za turistički objekat na lokalitetu Glavati – Prčanj za koji je usvojena Lokalna studija lokacije, kao i za sve planirane, odobrene i započete razvojne projekte, kako bi se procijenili njihovi uticaji na Izuzetnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra i njegove karakteristike“.

Iako je Vlada, početkom 2017. donijela „Akcioni plan za realizaciju Odluka koje se odnose na Područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. od strane Komiteta UNESCO“, i planirala „Stavljanje van snage postojeće planske dokumentacije na teritoriji opštine KO“, investitor Premia traži raspisivanje međunarodnog javnog konkursa za turističko naselje Glavati.

Direktorica Miranović traži smjernice od Ministarstva kulture, sastaje se sa nadležnima u MORT-u, kako bi se našao način da se nekako ublaži kontradiktornost odluka sa brojnim dokumentima, međunarodnim i domaćim.

Opština Kotor, ekspresno, raspisuje međunarodni konkurs za idejno rješenje turističkog kompleksa. Konkurs je raspisan u vrijeme kada je gradonačelnik Kotora bio Vladimir Jokić iz Demokrata.

U avgustu 2017. gotova je Procjena uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko Područje Kotora, u kome se navodi da će uticaj gradnje biti tek „zanemarljiva promjena, a generalno će to čak biti pozitivno“. Iz UNESCO-a odgovaraju: „Ova procjena je fundamentalno pogrešna“. Tokom 2018. iz UNESCO-a ponovo upozoravaju „da bi predložena gradnja imala veoma negativan uticaj na jedinstvene univerzalne vrijednosti ove lokacije“.

Najnoviji Nacrt PUP-a Kotora, koji je na javnoj raspravi bio u martu ove godine, neizgrađeni prostor uvale Sv. Ane definiše kao površinu za pejzažno uređenje ali istovremeno dopušta i „moguće adaptacija za projekte javnog interesa“. Iz prethodnog se jasno može zaključiti da je ostavljen prostor za nastavak manipulacije jer je dokazano što za partijske vojnike predstavlja „javni interes“.

Iz NVO ANIMA koja je izradila ovu studiji slučaja naglašavaju „nedosljednost u planiranju prostora – od zaštićene zelene površine do totalno izgrađene turističke površine pri čemu je nejasna stručna procjena na osnovu koje je donijeta odluka o promjeni namjena“. Navode da je ovdje evidentna „nedovoljna odbrana opšteg interesa ispred privatnog – u ovom procesu je želja i namjera investitora da gradi, što predstavlja legitiman zahtjev, stavljena ispred potrebe da se ovaj prostor zaštiti kako sa aspekta očuvanja zaštićenog područja Kotora što je dobrobit kompletne zajednice“.

Da nije bilo UNESCO-vih upozorenja i urgencija, Glavati bi umjesto u zeleno odavno bili obojeni sivilom betona i asfalta. Po mjeri estetike i interesa opštinskih i državnih partijskih valorizatora.

Predrag NIKOLIĆ
foto: Martin KMET

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo