Povežite se sa nama

PERISKOP

Razgovori koji hrabre

Objavljeno prije

na

U vremenu opštih rezignacija, imao sam zadovoljstvo vidjeti dva TV intervjua koja pokazuju da humani pristup stvarnosti i fenomenima našeg doba mogu egzistirati i u ovom zloslutnom vremenu. Na beogradskom kanalu N1 televizije i na sarajevskoj Face TV intervjue su dali vladika Grigorije i književnik Džemaludin Latić, profesor Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva

 

U doba opšte nesigurnosti, u kojem pošast korone ne da snu na oči, bar svjesnijem dijelu svjetske populacije, opšti je tonus, osjećanje svakog pojedinca, palo u ponore duboke rezignacije i tuge. Jednostavno, ne možemo, ako iole racionalno razmišljamo, prihvatiti zdravo za gotovo da smo kao generacija žrtvovani.

Ko je taj svjetski moćnik drugačijeg, ljudskijeg, pozitivnog rezoniranja koji može zaustaviti pandemiju, koliko treba proći vremena i koliko još oboljelih i umrlih dok se nađe vakcina i lijek za KOVID 19? Sve su to pitanja koja u ovom trenutku život znače…

U vremenu  opštih rezignacija, na šta se nadovezuju razočarenja i svakodnevni primjeri neodgovornih, nepotističkih, potkupljivih i gramzivih ovdašnjih političara, koji nacionalizam koriste za kreiranje ambijenata vlastitih pljačkaških ambicija, teško je u sivoj svakodnevici prepoznati tragove drugačijeg, ljudskijeg, pozitivnijeg rezoniranja i djelovanja…

Jednu večer koju sam posvetio pregledu aktualnih televizijskih programa, imao sam zadovoljstvo vidjeti dva TV intervjua dijametralno suprotna svemu što nas okružuje, koja pokazuju da ljudskost, humani pristup stvarnosti i fenomenima našeg doba mogu egzistirati i u ovom našem nesretnom i najčešće zloslutnom vremenu.

Na beogradskom kanalu N1 televizije i na sarajevskoj Face TV intervjue su dali vladika Grigorije i književnik Džemaludin Latić.

Grigorije (Durić) je govorio o događanjima na beogradskim ulicama i trgovima, kao i o osudama vrhova srpsko-pravoslavne crkve nekih njegovih javnih istupa. Razborit, u dobrom dijelu narodnosno, a nimalo populistički i povlađujući način mišljenja i govora vladike diseldorfskog Griogorija osvjetlio je događanje naroda u srbijanskoj prestonici na autentičan način, respektujući kao vrhovni princip pravdoljublje i temeljno čovjekoljublje. To kako je vladika Grigorije govorio o mladim ljudima u beogradskim događanjima, o vlastitim iskustvima nekadašnjeg sudjelovanja u demonstracijama protiv režima Slobodana Miloševića, zaslužuje ozbiljnu politološku i sociološku procjenu, a njegovi uvidi u stvarnost koju živimo su draguljno vrijedni u odnosu na površne, najčešće neutemeljene stavove i političara, ali i političkih analitičara kod nas.

Pjesnik, dramatičar i zoon politikon Džemaludin Latić, opet je, u sjajno vođenom intervjuu od strane vlasnika i prvog čovjeka Face TV Senada Hadžifejzovića, stavio u fine, povijesno fundirane kontekste pojavnost Stake Skenderove i planetarni zločin počinjen u Srebrenici nad tamošnjim nevinim bošnjačkim življem…

Latić je književno moćno komparirao našu tragičnu stvarnost i vremena nekih vertikala ljudskosti, kakva je nesumnjivo bila Staka Skenderova, prva javno angažirana žena među sarajevskim i bh. Srbima.

Kroz Latićev interpretni zaplet i rasplet oživjela je i kao lik iz sarajevske kulturne povijesti, ali i kao simbol onog najljudskijeg i u krajnjem rezonu najmoćnijeg, što u historiji BiH i Srba, kao jednog od njenih naroda, možemo prepoznati u zrcalenju i asocijacijama na našu suvremenost.

Oba intervjua, svaki na svoj način, vraćaju povjerenje u intelektualnu moć na našim prostorima, moćna promišljanja koja vode harmonizaciji našeg svakodnevlja, ali poglavito naše historije s evropskim modelima promišljanja svijeta i našeg prisustva u njemu.

Nade ima, pogotovo sa intelektualnim i moralnim stavovima poput onih kakvim su me te večeri  počastili u svojim TV nastupima, koji na svaki način hrabre, vladika Grigorije i Džemaludin Latić, profesor Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva!

Gradimir GOJER

Komentari

PERISKOP

Dževke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ovaj Periskop rezervirsan je spomen na prvu violinu Sarajevske filharmonije i svojedobnog direktora opere Narodnog pozorišta Sarajevo Mr Dževada Šabanagića. Iz mojih misli ne izlaze dvije slike:  ona kako Dževke sa svojim”ćemanetom” silazi na Baščaršiju i ona, kad granata sa četničkih položaja pada pred ulaz dvorane na Mojmilu  a  on ne  pomišlja da uskrati užitke glazbe stanovnicima Šehera

 

Moje sarajevske godine skoro pa postaju zaborav. Ipak upečatljivost nekih osoba i pojedinih dogadjaja vezanih uz njih ne blijede tako lako iz sjećanja i pretvaraju se u jarke i snažne uspomene. Za ovaj Periskop rezerviran je spomen na prvu violinu Sarajevske filharmonije i svojedobnog direktora opere Narodnog pozorišta Sarajevo Mr Dževada Šabanagića,koga su njegova raja sa Vratnika popularno zvala Dževke. I danas iz mojih misli ne izlaze dvije slike:  ona kako maestro Šabanagić sa svojim”ćemanetom”  silazi na Baščaršiju i ona kad granata sa četničkih položaja pada pred ulaz dvorane na Mojmilu ,a maestro Šabanagić ne  pomišlja, bez obzira na ugrozu života članova svoga Gudačkog kvarteta,  da uskrati užitke europske glazbe stanovnicima Šehera…

Ne znam ni  broja koncerata koje je tijekom opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu Šabanagić darovao svome  napaćenom gradu…A u mladosti Dževke,  pasionirani pratitelj utakmica i navijač Fudbalskog kluba Sarajevo, fenomenalno je”valjao krpenjak” i slovio za rijetko talentiranog nogometaša. Budući prvi čovjek sarajevske Opere i prva violina sarajevskog filharmonijskog orkestra biće  dugo na meti emisara Želje i Sarajeva.

Kao koncert majstor doživio je pohvale od najvećih glazbenih autoriteta pa i velikog Zubina Mehte. Skroman i radin,  maestro Šabanagić i u poraću je gotovo fanatički volio violinu i tu ljubav kao profesor na predmetu kamerna muzika prenosio na generacije svojih studenata šireći fascinaciju europskom glazbom. Bio je i ostao njenim najsnažnijim propagatorom u Sarajevu i BiH. Kad imadnete priliku plemeniti čitatelji poslušajte Dževketovo ćemane. A  on će vam uz Baha i Šopena otsvirati i poneku sevdalinku, onako na uho i za dušu.

Jedinstven je,  jedan jedini maestro sa Vratnika! Naš neponovljivi Dževke.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Kićenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kićenje Centra  Beograda  je jedna od opsjena stanja u srbijanskom društvu danas! Gorka opsjena! Naravno, ne i jedina.U Knez Mihajlovoj je čitav niz malih štandova na kojima trijumfira težak neukus

 

Jučerašnji izlazak u glavnu beogradsku šetnicu i kafeterije onkraj hotela Mažestik otpočeo sam”pregledom stanja” izloga prodavnica….Manje više, na svakom se koraku vidi enorman porast cijena kako obuće i odjeće/i ne”markirane”!!!/ jednako i prehrambenih proizvoda…Sad je uslijedio ljepši dio moje jučerašnje inspekcije središta beogradskog šetačkog carstva.

Dok sam sjedio u prijatnom kafeu Čokolada u centru grada promatrao sam kako već umjetno zagrijavane ljetnje bašte počinju kititi…Predbožićno je to i prednovogodišnje kićenje. Biti će nakon ovog kićenja znatno veseliji beogradski centar. Medjutim, niti ta šarolika lampionska rasvjeta neće nimalo umanjiti gorčinu kao posljedicu enormnog skoka cijena…Jer potrošačka košara više nije odslik mogućnosti gradjana srbijanske prestolnice… To kićenje tek je jedna od opsjena stanja u srbijanskom društvu danas! Gorka opsjena!

Naravno, ne i jedina, jer u Knez Mihajlovoj je čitav niz malih štandova na kojima trijumfira težak neukus i primitivizam:sportski dresovi od najjeftinijih tkanina, prizori Beograda uramljeni u ljetnje morske ramove, sve sa školjkama, zastave nogometnih klubova…Elem parada kiča i stravičnog neukusa.

Tu su i ulični svirači koji više”stružu” po žicama svojih glazbala nego što bi se moglo reći da muziciraju. U jesenjem danu kao navješću dolazećeg prosinca (kako sjajan jezički izričaj za posljednji mjesec u godini)  razmišljam sve manje zagledajući u talog kave u šalici koliko se ova slika razlikuje od one kojom trenutni srbijanski vlastodršci mašu dok urbi et orbi govore o strelovitom napretku srpske ekonomije, svakodnevno obećavajući ovdašnjem puku povećanje plaća i penzija, koje nikako da stignu..

Odlazim autobusom prema Ripnju i Barajevu i medju putnicima vidim dubinu siromaštva i materijalne (ali i duhovne) bijede grada u koji smo  nekada gledali kao nedostižan kulturni i civilizacijaki stratum…Završni akord ovoga Periskopa nastaje pred robnim centrom Lidl na Petlovom brdu.Kolona gradjana uporno i disciplinirano stoji pred objektom čekajući da ugrabe nešto od “pojeftinilog jada” na takozvanim akcijama…

Traju šarene laže, a ekonomska propast je istinska realnost.Kitili grad ne kitili bijeda ne kuca na vrata,ona je u domovima našim.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Podvig Stojkovića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navršilo se osamdest godina od nastanka jedne od najpotresnijih i književno najznačajnijih poema,Jame  Ivana Gorana Kovačića. Beogradski izdavač Dragan Stojković, čelnik Most arta Jugoslavija koji se tragalački odnosi prema savremenoj beletristici i izdaje ono što tzv”mejnstrim” izdavači uglavnom svjesno propuštaju, odlučio je godišnjicu  nastanka Kovačićeve remek poeme obilježiti fototipskim izdanjem

 

U dobu u kome diljem Europe i regiona buja fašizam ovih dana svjedočim antifašističkom gestu par ekselans!! Navršilo se osamdest godina od nastanka jedne od najpotresnijih, ali i književno najznačajnijih poema, Jame Ivana Gorana Kovačića. Beogradski, preciznije zemunski izdavač Dragan Stojković, čelnik Most arta Jugoslavija koji se tragalački odnosi prema suvremenoj beletristici i izdaje ono što tzv”mejnstrim” nakladnici uglavnom odbacuju i svjesno propuštaju, odlučio je obljetnicu nastanka Kovačićeve remek poeme obilježiti fototipskim izdanjem.

Dosljedno originalu koji se čuva u Beogradu, a zahvaljujući nasljedniku revolucionara Vicka Krstulovića koji je pohranio primjerak Jame u beogradskom arhivu,  Stojković je uspio da suvremenim čitateljima prezentira fototipsko izdanje Jame. Poema tijekom rata tiskana u ratnoj štampariji u Topuskom,sa originalnim sjajnim grafičkim listovima slikara i grafičara revolucionara Murtića i Price kao reprint u bibliofilskom ograničenom broju od 250 primjeraka ugledala je svjetlo dana.

Usred vremena kada se glorificiraju četništvo i ustaštvo, jedan antifašista oponira općoj pomami povjesnog revizionizma,”unatoč zlotvorima” kako je govorio čestiti bosanski franjevac Fra Marko Oršolić.Trudio se Stojković da sve bude kao i 1944., samo mu je nedostajalo originalno padobransko platno, u čiji ovitak je bila”upakovana” najpotresnija literarna tvorevina nastala u doba narodnooslobodilačkoga rata I revolucije. No, iskusni izdavač antifašista Stojković pobijedio je znalački i taj problem i dvjesta pedeset sretnika koji dođu do primjerka Jame moći će ne samo čitati neponovljivu literarnu heroiku nego i ponositi se da su u vremenu posrnulog morala i svih normi civiliziranog ponašanja podigli kriterije vlastitog življenja do onih civilizacijskih univerzalija koje imponiraju svakom normalnom čovjeku današnjice! Stojkovićev jedinstveni nakladnički uspjeh u svakoj bi europskoj zemlji bio kulturnim dogadjajem godine.Osim onih koje i danas zaposjedaju fašisti!

Bravo za Dragana Stojkovića i njegov zemunski Most art Jugoslavija!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo