OKO NAS
PORAZNA STATISTIKA SJEVERA: Ispod prosjeka u siromašnoj zemlji

Konstantno smanjenje broja stanovnika, zaposlenih i poljoprivrednika, niža prosječna plata, diskriminacija žena na tržištu rada… To su samo neke od činjenica, koje potvrđuju da je sjever Crne Gore, po mnogo čemu, daleko od ostatka države
Analiza lokalnih tržišta rada u Crnoj Gori, koja je objavljena u maju ove godine, u okviru projekata Dalji razvoj lokalnih inicijativa za zapošljavanje, razokrila je mnogo poražavajućih podataka, koji se tiču privrednog i demografskog stanja na sjeveru naše zemlje. Taj je dokument potvrdio da su regionalne razlike i dalje nesmanjene, a Sjeverni region i dalje daleko od statističkih državnih prosjeka.
Analiza , između ostalog, predstavlja informacionu osnovu u razvijanju lokalnih strategija zapošljavanja i ljudskih resursa. Projekat Dalji razvoj lokalnih inicijativa za zapošljavanje u Crnoj Gori, finansira se iz sredstava EU-IPA u okviru Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku. „Najupečatljivije su velike regionalne razlike u stopama zaposlenosti i nezaposlenosti između Sjevernog regiona i druga dva više razvijena regiona. Stopa nezaposlenosti u Sjevernom regionu skoro je desetostruko veća u odnosu na Primorski regionu i, takođe, višestruko veća u odnosu na stopu nezaposlenosti u Središnjem regionu“, jedna je od konstatacija iz Analize.
U tom dokumentu, u kojem je analiziran period od 2011. do 2018. godine, navodi se i da stopa zaposlenosti na sjeveru „za čak 22,6 odsto, odnosno, 19,8 manja, u odnosu na ostala dva regiona“.
U Sjevernom regionu, kao i u ostatku Crne Gore, u posmatranom periodu je došlo do smanjenja broja registrovanih osiguranika poljoprivrednika.
Dokument je pokazao i da sjever nezaustavljivo gubi stanovništvo.Ukupan broj stanovnika u Andrijevici od 2011. do 2018. godine pao je za za 7,2, u Kolašinu za 11,7, u Šavniku za oko 17, a u Beranama za više od 20 procenata… Broj osnovaca u istom periodu u Kolašinu smanjio se za petinu, u Beranama za četvrtinu, u Šavniku i Mojkovcu za trećinu, u Bijelom Polju za 15 odsto.
U Bijelom Polju, kako piše u Analizi, prije dvije godine, nezaposlen je bio svaki deseti stanovnik. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), u toj opštini, dominirali su srednjekvalifikovani. Dugoročno nezaposlene osobe čine preko 60 odsto.
Broj registrovanih zaposlenih u Kolašinu, u istom periodu, smanjem je za 4,4, dok je roj registrovanih nezaposlenih povećan za 24 odsto. I u toj opštini bez posla su najčešće srednjekvalifikovani. Dugoročno nezaposleni čine oko 55,4 odsto, a u toj kategoriji dominiraju žene. Više od polovine visokoškolaca zapošljeno je u javnom sektoru. To, prema Analizi, upućuje na „ograničene potrebe za visokoškolcima u privatnom sektoru i njegovu relativnu nerazvijenost“.
Više od trećene nezaposlenih Kolašinaca stariji su od 50 godina. Približno ih je toliko i bez radnog staža. Registrovanih poljoprivrednih osiguranika u 2018. godini u Kolašinu bilo je 37, što je za čak 43,9 odsto manje nego sedam godina ranije. Najdeficitiranija zanimanja, kako piše u tom dokumentu, bila su zanimanja sa visokim obrazovanjem, ali i zanimanja sa srednjom stručnom spremom kao što su konobari, elektroenergetičari, autoelektričari, vozači drumskog saobraća…
Ukupan broj nezaposlenih i u opštini Gusinje je u analiziranom periodu značajno porastao. Stopa nezaposlenosti u toj opštini 2011. godine bila je čak 42, da bi se u narednih sedam godina povećala još za 22 odsto.
„Broj registrovanih zaposlenih u Plužinama smanjen je čak 30,2 odsto. Odnos između broja registrovanih zaposlenih i broja stanovnika iznosi 0,17, što je dosta ispod prosjeka Crne Gore. Poređenje broja zaposlenih i broja penzionera dodatno ukazuje na rapidno pogoršavanje stanja na lokalnom tržištu rada i starenje stanovništva“, piše u Analizi.
Plužine su zabilježile i nominalni pad prosječne zarade tokom minule decenije. I u Pljevljima je, u posmatranom periodu, neto prosječna zarada smanjena sa 540, u 2011. godini na 523 eura, sedam godina kasnije. Učešće nezaposlenih u ukupnom stanovništvu opštine je konstantan i iznosi 8,3 odsto. U toj opštini četiri odsto stanovništva koristi naknadu za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP).
Za sedam godina broj nazaposlenih u Rožajama je utrostručen, sa 1.032 na 3.153, pa je „u 2018. nezaposlenost je činila 13,7 odsto ukupnog stanovništva, što je značajno više u odnosu na prosjek u Crnoj Gori…“. Svaki peti Rožajac je korisnik MOP-a, što je petostruko više u odnosu na prosjek Crne Gore.
„Ukupan broj nezaposlenih u opštini Plav, u analiziranom periodu, značajno je porastao. Dio tog povećanja nezaposlenosti se, svakako, duguje novoregistrovanim nezaposlenima koji su željeli da ostvare pravo na doživotnu naknadu za majke sa troje ili više djece. Ipak, sveukupno gledano, broj nezaposlenih je učetvorostručen od 2011. do 2016. godine, dok je taj broj još više porastao 2018. kada je gotovo šest puta bio veći u odnosu na 2011-u“, navodi se u Analizi.
U toj opštini nazaposlenost čini više od 18 odsto ukupnog stanovništva, što je tri puta više od državnog prosjeka. Dugoročno nezaposlene osobe dominiraju, a blizu 60 odsto lica na evidenciji ZZZ su žene. Čak 71 odsto nezaposlenih su bez radnog staža.
Dok je učešće žena u ukupnoj zaposlenosti u Primorskom i Središnjem regionu, inače skromnih 43, na sjeveru je taj procenat svega 38 odsto.
„Pri tome, dok žene čine više od tri petine zaposlenih stručnjaka i službenika u Crnoj Gori kao cjelini i u Primorskom i Središnjem regionu, to učešće je za obje grupe zanimanja manje od polovine u Sjevernom regionu. Jedino kad je riječ o učešću žena u osnovnim-jednostavnim zanimanjima, sjever je iznad prosjeka Crne Gore, što upućuje na veći stepen diskriminacije žena na tržištu rada u tom dijelelu države“, navodi se u dokumentu.
Sjever zna kako je biti siromašan u siromašnoj državi.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka
Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.
Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese sve što misli o tužilačkom aktu.
„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.
“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.
Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.
Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.
„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.
Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.
Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU: Pomoć za svaku nevolju

Nedostatak opreme i vozila i nedovljno zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni
Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.
Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.
„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema
Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.
Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.
Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.
Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).
Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.
Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.
Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.
,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.
Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.
,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.
Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.
,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.
Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.
Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.
Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.
Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama. Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.
Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.
U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
INTERVJU2 sedmice
MIODRAG LEKIĆ, DEMOS: Poslednji čas za reformu
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Ima nade
-
DRUŠTVO3 sedmice
SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata
-
FOKUS3 sedmice
SVE NAŠE SLIJEPE ULICE: Ruka ruku mije
-
Izdvojeno2 sedmice
ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska
-
FOKUS2 sedmice
KROJENJE CRNOGORSKE POLITIKE: Model KVINTA, proljeće 2023
-
Izdvojeno3 sedmice
SUMNJU PROTIV PETRA LAZOVIĆA SADA PROCJENJUJE SUD: Optužnica i jemstvo od 6 miliona
-
INTERVJU3 sedmice
DR ESAD BAJTAL, FILOZOF I SOCIOLOG IZ SARAJEVA: Na balkanskoj i BiH sceni su dobro organizovane i uvezane krimi etno-bande