Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JUNACI KORONE, DRUGO POLUVRIJEME: Teret teži, aplauza nema

Objavljeno prije

na

Plata ljekara specijaliste iznosi nešto više od 800 eura. Toliko je i mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Dok je broj oboljelih pet puta veći nego u martu, Simović javno mašta kako je sve u redu i kako NKT uspješno upravlja krizom. Ljekari i ostali heroji borbe protiv korone ćute i rade, plašeći se virusa i nemaštine

 

Broj oboljelih od korona virusa u srijedu je iznosio 1.522. Sa 242 oboljela na 100.000 stanovnika, epidemiološka situacija u Crnoj Gori je ubjedljivo najgora u regionu i među najlošijima u Evropi. Relevantna istraživanja govore da broj otkrivenih treba pomnožiti sa 10 da bi se dobio približan broj ukupno oboljelih, što kod nas iznosi preko 15.000 ljudi.

Predsjedavajući Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović svejedno  širi optimizam. Izjavljuje: „Nadgledamo situaciju i uspješno upravljamo krizom“. Zaboravite izolaciju i sve što je o virusu govoreno tokom proljeća, ne vjerujete podacima, vjerujte Milutinu Simoviću  i jednopartijskom tijelu koje „smatra da je moguće organizovati cio izborni proces uz očuvanje javnog zdravlja“. Vjeruju im i opozicionari i „ostali zainteresovani“ koji se spremaju za izbore dok epidemija divlja.

Primat na javnoj sceni su preuzeli političari. Junaci proljeća korone u bijelim mantilima skoro se ne pominju, a njihovi apeli se sve manje čuju. Broj oboljelih pet puta je veći nego u martu. Na izmaku su snage. Prema podacima, od 13. jula, 144 zdravstvena radnika su u samoizolaciji, dok je njih 29 pozitivno na korona virus – dva ljekara, 18 medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.

Pored virusa, medicinari se plaše i sve češćih najava o jesenjem smanjenju plata zbog očekivanog sloma državnog budžeta. Tokom proljećnog talasa epidemije plate su im jednokratno uvećanje 15 odsto. Ponovnu motivaciju ljekara i ostalih koji sada imaju mnogo više posla niko i ne pominje.

Plata doktora specijaliste u Crnoj Gori iznosi taman koliko mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Kako se ljekari ne mogu upoređivati sa ministrima i ostalim državnim odličnicima, doktori su našli primjerenije upoređenje „Moja plata je 866 eura. Toliko ima neka higijeničarka u Tivtu“, objavio je Sindikat doktora medicine izjavu dr Vjere Lipovac-Usanović.

Ona je jedan od 26 pneumoftiziologa u Crnoj Gori, ima 26 godina radnog staža i radi u tivatskom Donu zdravlja, smatra da su plate ljekara specijalista poraz društva: „Osnovna plata mi je 733 eura i na minuli staž dobijam još 133 eura. Toliko ima higijeničarka u nekom od preduzeća u Tivtu. To je poražavajuće. Da ne govorimo o platama drugih medicinskih radnika…“.

Trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje, podaci su Samostalnog sindikata zdravstva. Pomenuti Simović dobio je od Vlade, čiji je potpredsjednik i ministar, i poklon u vidu stambenog kredita od 40.000 eura. Rata je tek tolika da se skroz ne računa kao poklon – 40 eura.

Ministar zdravstva Kenan Hrapović godišnje zaradi oko 25.000 eura, u imovinskom kartonu naveo je da je jedan od dva stana dobio na poklon, ne piše od koga. Predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici Vlada je tri puta rješavala stambeno pitanje. Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da s dežurstvima primi do 9.657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista, pitao se Monitor nedavno. Vrijedi, reizabran je.

Monitor je tokom prvog talasa epidemije upozoravao da ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome mogu da sanjaju.

Pored medicinskih radnika taj san mogu da sanjaju i ostali heroji borbe protiv nevidljivog neprijatelja. Početkom maja iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“, s 50 eura. Prosječna zarada zaposlenih u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno oni gradski budžet koštaju oko 180.000 eura. Imalo bi tu prostora i za povećanje mizernih plata, kada bi u Gradskoj upravi, na primjer, manje telefonirali. Godišnje se na komunikacione usluge potroše skoro dvije mjesečne plate za zaposlene – 300.000 eura.

Rijetki poslodavci su novčano, jednokratno, nagradili svoje radnike u trgovinama za nesmanjeni rad tokom epidemije koja traje. Ostali nijesu, valjda su kao nagradu računali što su im obezbijedili maske i dezinfekciona sredstva. Prosječna zarada u trgovini je, prema posljednjim podacima Monstata, među najnižima – 380 eura. To je tek polovina potrošačke korpe.

Za izbore se zna da će biti održani 30. avusta, da li će dva dana poslije početi škola ne zna se. A i manje je važno. Heroji u prosvjeti snimaju lekcije za učenje kod kuće. Plata im se za posljednjih pet godina povećala cijelih 50 eura. Prosvjeta nam je i što se tiče plata ispod prosjeka, startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434 eura. Učitelji, nastavnici i profesori su mahom podstanari, mnogi žive s roditeljima. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori s 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Damira Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici. Šehović godišnje zaradi blizu 30.000 eura, toliko iznose godišnje startne zarade pet profesora.

Razbuktavanje korone desilo se i zbog toga što su nadležni objasnili da nam pored nje prijeti i virus gladi. Mora se, pored zdravlja, misliti i na ekonomiju, ponavljalo se. Turistička sezona je skroz propala. Ono malo turističkih radnika koji su se osmjelili da otvore kafiće ili restorane našli su se na udaru inspekcije. Na društvenim mrežama kruže objave o kaznama od 8.000 do 9.000 hiljada eura za ugostitelje koji navodno ne poštuju propisane mjere. Za raziliku od Crne Gore mnoge zemlje u Evropi smanjile su poreze zbog epidemije – posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Velika Britanija sa 20 na pet odsto PDV za turizam i ugostiteljstvo, Bugarska sa 21 na devet, Litvanija sa 21 na devet. Češka je smanjila stopu PDV-a za usluge smještaja, sportske i kulturne aktivnosti sa 15 na 10, i tako redom.

Kod nas ekonomske mjere nijesu uspjele, od epidemioloških se odustalo, a građani su prepušteni sami sebi. Starosna granica oboljelih je spuštena. Najviše oboljelih u Crnoj Gori  je trenutno u dobu između 30 i 39 godina. Iz regiona dokrtori upozoravaju da su zabilježene i smrti od virusa zdravih osoba koje su imale ispod 30 godina.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović prenio je ove nedjelje da je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, na skupštinskom kolegijumu, kazao svom kolegi Senadu Begiću, kad je čuo da su izbori raspisani, „da nam je pukla pogibija“.

Priprema izbora teče u atmosferi u kojoj gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručuje građanima da je brojka od 553 aktivna slučaja zaraze korona virusu u Podgorici zastrašujuća i prijeti zatvaranjem Glavnog grada. Ukoliko se građani ne budu čuvali.

Na okruglom stolu koji je održan ove nedjelje u Podgorici ekonomisti su upozorili da će oporavak crnogorske ekonomije trajati najmanje pet do deset godina. „U Crnoj Gori 25.000 ljudi radi manje nego u maju prošle godine, u javnoj upravi isti broj ljudi, čak se i povećava broj zaposlenih“, upozorio je ekonomista Miloš Vukićević. Poručio je: „Niko  se ne zalaže, ja se ne zalažem, da imamo svi jednako. Zalažem se da svi imamo dovoljno“.

Da bismo to postigli, mora se preraspodijeliti. Smanjiti primanja privilegovanim slojevima. To je prilično nerealan scenario u zarobljenoj državi.

 

IVANA MIHAJLOVIĆ, ZAMJENICA GENERALNOG SEKRETARA USSCG

Porast nezaposlenosti

Podaci Zavoda za zapošljavanje jasno ukazuju na značajan porast nezaposlenih, stopa nezaposlenosti prije izbijanja epidemije, u februaru mjesecu, iznosila 15,34 posto dok je na kraju juna mjeseca ona dostigla 18,06 posto, odnosno 41.890 nezaposlenih osoba na evidenciji, kaže za Monitor Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

Ona ističe da su posebno na udaru radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, usluga: „Najranjiviji na tržištu svakako jesu mala i srednja preduzeća koja čine 99 posto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori. Tu su i oni koji rade na crno, gotovo 40.000 lica sistem ne prepoznaje“.

 

USSCG, u susret trećem paketu mjera, od Vlade traži da nastavi sa subvencijama za novo zapošljavanje osooba sa evidencije, da obezbijedi povoljne kredite za samozapošljavanje, kao i povoljne kredite za ulaganje u poljoprivredu. „Neoliberalni kapitalizam ovaj krizni ispit nije položio i dokazao je da tržište samo sebe ne može regulisati u potpunosti već da svoje ‘preživljavanje’ isključivo vezuje za pomoć države“, zaključuje Mihajlović.

 

Najviše smanjenje zaposlenih u trgovini

Precizne podatke o broju radnika koji su ostali bez posla teško je dati, kažu za Monitor iz Saveza Sindikata CG. „Prema pokazateljima Monstata, od februara do maja broj zaposlenih je smanjen za 8.903 osoba, a najveće smanjenje broja zaposlenih je u trgovini na veliko i malo (1.767), građevinarstvu (1.466), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.117),  prerađivačkoj industriji (724), uslugama smještaja i ishrane (664). Do smanjenja je došlo i u djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta zbog racionalizacije javne potrošnje sporazumnim raskidom radnog odnosa.

O tome na što se žale njihovi članovi, iz Sindikata kažu: „Obraćanje se  pretežno odnosilo na upućivanje na prinudni odmor, kao i savjete vezano za isplate otpremnine zbog prestanka radnog odnosa. Sve više je interesovanje zaposlenih oko uslova penzionisanja i donošenja novog zakona o penzijskom osiguranju“.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo