Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JUNACI KORONE, DRUGO POLUVRIJEME: Teret teži, aplauza nema

Objavljeno prije

na

Plata ljekara specijaliste iznosi nešto više od 800 eura. Toliko je i mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Dok je broj oboljelih pet puta veći nego u martu, Simović javno mašta kako je sve u redu i kako NKT uspješno upravlja krizom. Ljekari i ostali heroji borbe protiv korone ćute i rade, plašeći se virusa i nemaštine

 

Broj oboljelih od korona virusa u srijedu je iznosio 1.522. Sa 242 oboljela na 100.000 stanovnika, epidemiološka situacija u Crnoj Gori je ubjedljivo najgora u regionu i među najlošijima u Evropi. Relevantna istraživanja govore da broj otkrivenih treba pomnožiti sa 10 da bi se dobio približan broj ukupno oboljelih, što kod nas iznosi preko 15.000 ljudi.

Predsjedavajući Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović svejedno  širi optimizam. Izjavljuje: „Nadgledamo situaciju i uspješno upravljamo krizom“. Zaboravite izolaciju i sve što je o virusu govoreno tokom proljeća, ne vjerujete podacima, vjerujte Milutinu Simoviću  i jednopartijskom tijelu koje „smatra da je moguće organizovati cio izborni proces uz očuvanje javnog zdravlja“. Vjeruju im i opozicionari i „ostali zainteresovani“ koji se spremaju za izbore dok epidemija divlja.

Primat na javnoj sceni su preuzeli političari. Junaci proljeća korone u bijelim mantilima skoro se ne pominju, a njihovi apeli se sve manje čuju. Broj oboljelih pet puta je veći nego u martu. Na izmaku su snage. Prema podacima, od 13. jula, 144 zdravstvena radnika su u samoizolaciji, dok je njih 29 pozitivno na korona virus – dva ljekara, 18 medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.

Pored virusa, medicinari se plaše i sve češćih najava o jesenjem smanjenju plata zbog očekivanog sloma državnog budžeta. Tokom proljećnog talasa epidemije plate su im jednokratno uvećanje 15 odsto. Ponovnu motivaciju ljekara i ostalih koji sada imaju mnogo više posla niko i ne pominje.

Plata doktora specijaliste u Crnoj Gori iznosi taman koliko mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Kako se ljekari ne mogu upoređivati sa ministrima i ostalim državnim odličnicima, doktori su našli primjerenije upoređenje „Moja plata je 866 eura. Toliko ima neka higijeničarka u Tivtu“, objavio je Sindikat doktora medicine izjavu dr Vjere Lipovac-Usanović.

Ona je jedan od 26 pneumoftiziologa u Crnoj Gori, ima 26 godina radnog staža i radi u tivatskom Donu zdravlja, smatra da su plate ljekara specijalista poraz društva: „Osnovna plata mi je 733 eura i na minuli staž dobijam još 133 eura. Toliko ima higijeničarka u nekom od preduzeća u Tivtu. To je poražavajuće. Da ne govorimo o platama drugih medicinskih radnika…“.

Trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje, podaci su Samostalnog sindikata zdravstva. Pomenuti Simović dobio je od Vlade, čiji je potpredsjednik i ministar, i poklon u vidu stambenog kredita od 40.000 eura. Rata je tek tolika da se skroz ne računa kao poklon – 40 eura.

Ministar zdravstva Kenan Hrapović godišnje zaradi oko 25.000 eura, u imovinskom kartonu naveo je da je jedan od dva stana dobio na poklon, ne piše od koga. Predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici Vlada je tri puta rješavala stambeno pitanje. Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da s dežurstvima primi do 9.657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista, pitao se Monitor nedavno. Vrijedi, reizabran je.

Monitor je tokom prvog talasa epidemije upozoravao da ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome mogu da sanjaju.

Pored medicinskih radnika taj san mogu da sanjaju i ostali heroji borbe protiv nevidljivog neprijatelja. Početkom maja iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“, s 50 eura. Prosječna zarada zaposlenih u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno oni gradski budžet koštaju oko 180.000 eura. Imalo bi tu prostora i za povećanje mizernih plata, kada bi u Gradskoj upravi, na primjer, manje telefonirali. Godišnje se na komunikacione usluge potroše skoro dvije mjesečne plate za zaposlene – 300.000 eura.

Rijetki poslodavci su novčano, jednokratno, nagradili svoje radnike u trgovinama za nesmanjeni rad tokom epidemije koja traje. Ostali nijesu, valjda su kao nagradu računali što su im obezbijedili maske i dezinfekciona sredstva. Prosječna zarada u trgovini je, prema posljednjim podacima Monstata, među najnižima – 380 eura. To je tek polovina potrošačke korpe.

Za izbore se zna da će biti održani 30. avusta, da li će dva dana poslije početi škola ne zna se. A i manje je važno. Heroji u prosvjeti snimaju lekcije za učenje kod kuće. Plata im se za posljednjih pet godina povećala cijelih 50 eura. Prosvjeta nam je i što se tiče plata ispod prosjeka, startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434 eura. Učitelji, nastavnici i profesori su mahom podstanari, mnogi žive s roditeljima. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori s 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Damira Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici. Šehović godišnje zaradi blizu 30.000 eura, toliko iznose godišnje startne zarade pet profesora.

Razbuktavanje korone desilo se i zbog toga što su nadležni objasnili da nam pored nje prijeti i virus gladi. Mora se, pored zdravlja, misliti i na ekonomiju, ponavljalo se. Turistička sezona je skroz propala. Ono malo turističkih radnika koji su se osmjelili da otvore kafiće ili restorane našli su se na udaru inspekcije. Na društvenim mrežama kruže objave o kaznama od 8.000 do 9.000 hiljada eura za ugostitelje koji navodno ne poštuju propisane mjere. Za raziliku od Crne Gore mnoge zemlje u Evropi smanjile su poreze zbog epidemije – posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Velika Britanija sa 20 na pet odsto PDV za turizam i ugostiteljstvo, Bugarska sa 21 na devet, Litvanija sa 21 na devet. Češka je smanjila stopu PDV-a za usluge smještaja, sportske i kulturne aktivnosti sa 15 na 10, i tako redom.

Kod nas ekonomske mjere nijesu uspjele, od epidemioloških se odustalo, a građani su prepušteni sami sebi. Starosna granica oboljelih je spuštena. Najviše oboljelih u Crnoj Gori  je trenutno u dobu između 30 i 39 godina. Iz regiona dokrtori upozoravaju da su zabilježene i smrti od virusa zdravih osoba koje su imale ispod 30 godina.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović prenio je ove nedjelje da je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, na skupštinskom kolegijumu, kazao svom kolegi Senadu Begiću, kad je čuo da su izbori raspisani, „da nam je pukla pogibija“.

Priprema izbora teče u atmosferi u kojoj gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručuje građanima da je brojka od 553 aktivna slučaja zaraze korona virusu u Podgorici zastrašujuća i prijeti zatvaranjem Glavnog grada. Ukoliko se građani ne budu čuvali.

Na okruglom stolu koji je održan ove nedjelje u Podgorici ekonomisti su upozorili da će oporavak crnogorske ekonomije trajati najmanje pet do deset godina. „U Crnoj Gori 25.000 ljudi radi manje nego u maju prošle godine, u javnoj upravi isti broj ljudi, čak se i povećava broj zaposlenih“, upozorio je ekonomista Miloš Vukićević. Poručio je: „Niko  se ne zalaže, ja se ne zalažem, da imamo svi jednako. Zalažem se da svi imamo dovoljno“.

Da bismo to postigli, mora se preraspodijeliti. Smanjiti primanja privilegovanim slojevima. To je prilično nerealan scenario u zarobljenoj državi.

 

IVANA MIHAJLOVIĆ, ZAMJENICA GENERALNOG SEKRETARA USSCG

Porast nezaposlenosti

Podaci Zavoda za zapošljavanje jasno ukazuju na značajan porast nezaposlenih, stopa nezaposlenosti prije izbijanja epidemije, u februaru mjesecu, iznosila 15,34 posto dok je na kraju juna mjeseca ona dostigla 18,06 posto, odnosno 41.890 nezaposlenih osoba na evidenciji, kaže za Monitor Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

Ona ističe da su posebno na udaru radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, usluga: „Najranjiviji na tržištu svakako jesu mala i srednja preduzeća koja čine 99 posto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori. Tu su i oni koji rade na crno, gotovo 40.000 lica sistem ne prepoznaje“.

 

USSCG, u susret trećem paketu mjera, od Vlade traži da nastavi sa subvencijama za novo zapošljavanje osooba sa evidencije, da obezbijedi povoljne kredite za samozapošljavanje, kao i povoljne kredite za ulaganje u poljoprivredu. „Neoliberalni kapitalizam ovaj krizni ispit nije položio i dokazao je da tržište samo sebe ne može regulisati u potpunosti već da svoje ‘preživljavanje’ isključivo vezuje za pomoć države“, zaključuje Mihajlović.

 

Najviše smanjenje zaposlenih u trgovini

Precizne podatke o broju radnika koji su ostali bez posla teško je dati, kažu za Monitor iz Saveza Sindikata CG. „Prema pokazateljima Monstata, od februara do maja broj zaposlenih je smanjen za 8.903 osoba, a najveće smanjenje broja zaposlenih je u trgovini na veliko i malo (1.767), građevinarstvu (1.466), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.117),  prerađivačkoj industriji (724), uslugama smještaja i ishrane (664). Do smanjenja je došlo i u djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta zbog racionalizacije javne potrošnje sporazumnim raskidom radnog odnosa.

O tome na što se žale njihovi članovi, iz Sindikata kažu: „Obraćanje se  pretežno odnosilo na upućivanje na prinudni odmor, kao i savjete vezano za isplate otpremnine zbog prestanka radnog odnosa. Sve više je interesovanje zaposlenih oko uslova penzionisanja i donošenja novog zakona o penzijskom osiguranju“.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo