DRUŠTVO
JUNACI KORONE, DRUGO POLUVRIJEME: Teret teži, aplauza nema

Plata ljekara specijaliste iznosi nešto više od 800 eura. Toliko je i mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Dok je broj oboljelih pet puta veći nego u martu, Simović javno mašta kako je sve u redu i kako NKT uspješno upravlja krizom. Ljekari i ostali heroji borbe protiv korone ćute i rade, plašeći se virusa i nemaštine
Broj oboljelih od korona virusa u srijedu je iznosio 1.522. Sa 242 oboljela na 100.000 stanovnika, epidemiološka situacija u Crnoj Gori je ubjedljivo najgora u regionu i među najlošijima u Evropi. Relevantna istraživanja govore da broj otkrivenih treba pomnožiti sa 10 da bi se dobio približan broj ukupno oboljelih, što kod nas iznosi preko 15.000 ljudi.
Predsjedavajući Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović svejedno širi optimizam. Izjavljuje: „Nadgledamo situaciju i uspješno upravljamo krizom“. Zaboravite izolaciju i sve što je o virusu govoreno tokom proljeća, ne vjerujete podacima, vjerujte Milutinu Simoviću i jednopartijskom tijelu koje „smatra da je moguće organizovati cio izborni proces uz očuvanje javnog zdravlja“. Vjeruju im i opozicionari i „ostali zainteresovani“ koji se spremaju za izbore dok epidemija divlja.
Primat na javnoj sceni su preuzeli političari. Junaci proljeća korone u bijelim mantilima skoro se ne pominju, a njihovi apeli se sve manje čuju. Broj oboljelih pet puta je veći nego u martu. Na izmaku su snage. Prema podacima, od 13. jula, 144 zdravstvena radnika su u samoizolaciji, dok je njih 29 pozitivno na korona virus – dva ljekara, 18 medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.
Pored virusa, medicinari se plaše i sve češćih najava o jesenjem smanjenju plata zbog očekivanog sloma državnog budžeta. Tokom proljećnog talasa epidemije plate su im jednokratno uvećanje 15 odsto. Ponovnu motivaciju ljekara i ostalih koji sada imaju mnogo više posla niko i ne pominje.
Plata doktora specijaliste u Crnoj Gori iznosi taman koliko mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Kako se ljekari ne mogu upoređivati sa ministrima i ostalim državnim odličnicima, doktori su našli primjerenije upoređenje „Moja plata je 866 eura. Toliko ima neka higijeničarka u Tivtu“, objavio je Sindikat doktora medicine izjavu dr Vjere Lipovac-Usanović.
Ona je jedan od 26 pneumoftiziologa u Crnoj Gori, ima 26 godina radnog staža i radi u tivatskom Donu zdravlja, smatra da su plate ljekara specijalista poraz društva: „Osnovna plata mi je 733 eura i na minuli staž dobijam još 133 eura. Toliko ima higijeničarka u nekom od preduzeća u Tivtu. To je poražavajuće. Da ne govorimo o platama drugih medicinskih radnika…“.
Trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje, podaci su Samostalnog sindikata zdravstva. Pomenuti Simović dobio je od Vlade, čiji je potpredsjednik i ministar, i poklon u vidu stambenog kredita od 40.000 eura. Rata je tek tolika da se skroz ne računa kao poklon – 40 eura.
Ministar zdravstva Kenan Hrapović godišnje zaradi oko 25.000 eura, u imovinskom kartonu naveo je da je jedan od dva stana dobio na poklon, ne piše od koga. Predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici Vlada je tri puta rješavala stambeno pitanje. Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da s dežurstvima primi do 9.657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista, pitao se Monitor nedavno. Vrijedi, reizabran je.
Monitor je tokom prvog talasa epidemije upozoravao da ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome mogu da sanjaju.
Pored medicinskih radnika taj san mogu da sanjaju i ostali heroji borbe protiv nevidljivog neprijatelja. Početkom maja iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“, s 50 eura. Prosječna zarada zaposlenih u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno oni gradski budžet koštaju oko 180.000 eura. Imalo bi tu prostora i za povećanje mizernih plata, kada bi u Gradskoj upravi, na primjer, manje telefonirali. Godišnje se na komunikacione usluge potroše skoro dvije mjesečne plate za zaposlene – 300.000 eura.
Rijetki poslodavci su novčano, jednokratno, nagradili svoje radnike u trgovinama za nesmanjeni rad tokom epidemije koja traje. Ostali nijesu, valjda su kao nagradu računali što su im obezbijedili maske i dezinfekciona sredstva. Prosječna zarada u trgovini je, prema posljednjim podacima Monstata, među najnižima – 380 eura. To je tek polovina potrošačke korpe.
Za izbore se zna da će biti održani 30. avusta, da li će dva dana poslije početi škola ne zna se. A i manje je važno. Heroji u prosvjeti snimaju lekcije za učenje kod kuće. Plata im se za posljednjih pet godina povećala cijelih 50 eura. Prosvjeta nam je i što se tiče plata ispod prosjeka, startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434 eura. Učitelji, nastavnici i profesori su mahom podstanari, mnogi žive s roditeljima. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori s 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra Damira Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici. Šehović godišnje zaradi blizu 30.000 eura, toliko iznose godišnje startne zarade pet profesora.
Razbuktavanje korone desilo se i zbog toga što su nadležni objasnili da nam pored nje prijeti i virus gladi. Mora se, pored zdravlja, misliti i na ekonomiju, ponavljalo se. Turistička sezona je skroz propala. Ono malo turističkih radnika koji su se osmjelili da otvore kafiće ili restorane našli su se na udaru inspekcije. Na društvenim mrežama kruže objave o kaznama od 8.000 do 9.000 hiljada eura za ugostitelje koji navodno ne poštuju propisane mjere. Za raziliku od Crne Gore mnoge zemlje u Evropi smanjile su poreze zbog epidemije – posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Velika Britanija sa 20 na pet odsto PDV za turizam i ugostiteljstvo, Bugarska sa 21 na devet, Litvanija sa 21 na devet. Češka je smanjila stopu PDV-a za usluge smještaja, sportske i kulturne aktivnosti sa 15 na 10, i tako redom.
Kod nas ekonomske mjere nijesu uspjele, od epidemioloških se odustalo, a građani su prepušteni sami sebi. Starosna granica oboljelih je spuštena. Najviše oboljelih u Crnoj Gori je trenutno u dobu između 30 i 39 godina. Iz regiona dokrtori upozoravaju da su zabilježene i smrti od virusa zdravih osoba koje su imale ispod 30 godina.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović prenio je ove nedjelje da je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, na skupštinskom kolegijumu, kazao svom kolegi Senadu Begiću, kad je čuo da su izbori raspisani, „da nam je pukla pogibija“.
Priprema izbora teče u atmosferi u kojoj gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručuje građanima da je brojka od 553 aktivna slučaja zaraze korona virusu u Podgorici zastrašujuća i prijeti zatvaranjem Glavnog grada. Ukoliko se građani ne budu čuvali.
Na okruglom stolu koji je održan ove nedjelje u Podgorici ekonomisti su upozorili da će oporavak crnogorske ekonomije trajati najmanje pet do deset godina. „U Crnoj Gori 25.000 ljudi radi manje nego u maju prošle godine, u javnoj upravi isti broj ljudi, čak se i povećava broj zaposlenih“, upozorio je ekonomista Miloš Vukićević. Poručio je: „Niko se ne zalaže, ja se ne zalažem, da imamo svi jednako. Zalažem se da svi imamo dovoljno“.
Da bismo to postigli, mora se preraspodijeliti. Smanjiti primanja privilegovanim slojevima. To je prilično nerealan scenario u zarobljenoj državi.
IVANA MIHAJLOVIĆ, ZAMJENICA GENERALNOG SEKRETARA USSCG
Porast nezaposlenosti
Podaci Zavoda za zapošljavanje jasno ukazuju na značajan porast nezaposlenih, stopa nezaposlenosti prije izbijanja epidemije, u februaru mjesecu, iznosila 15,34 posto dok je na kraju juna mjeseca ona dostigla 18,06 posto, odnosno 41.890 nezaposlenih osoba na evidenciji, kaže za Monitor Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.
Ona ističe da su posebno na udaru radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, usluga: „Najranjiviji na tržištu svakako jesu mala i srednja preduzeća koja čine 99 posto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori. Tu su i oni koji rade na crno, gotovo 40.000 lica sistem ne prepoznaje“.
USSCG, u susret trećem paketu mjera, od Vlade traži da nastavi sa subvencijama za novo zapošljavanje osooba sa evidencije, da obezbijedi povoljne kredite za samozapošljavanje, kao i povoljne kredite za ulaganje u poljoprivredu. „Neoliberalni kapitalizam ovaj krizni ispit nije položio i dokazao je da tržište samo sebe ne može regulisati u potpunosti već da svoje ‘preživljavanje’ isključivo vezuje za pomoć države“, zaključuje Mihajlović.
Najviše smanjenje zaposlenih u trgovini
Precizne podatke o broju radnika koji su ostali bez posla teško je dati, kažu za Monitor iz Saveza Sindikata CG. „Prema pokazateljima Monstata, od februara do maja broj zaposlenih je smanjen za 8.903 osoba, a najveće smanjenje broja zaposlenih je u trgovini na veliko i malo (1.767), građevinarstvu (1.466), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.117), prerađivačkoj industriji (724), uslugama smještaja i ishrane (664). Do smanjenja je došlo i u djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta zbog racionalizacije javne potrošnje sporazumnim raskidom radnog odnosa.
O tome na što se žale njihovi članovi, iz Sindikata kažu: „Obraćanje se pretežno odnosilo na upućivanje na prinudni odmor, kao i savjete vezano za isplate otpremnine zbog prestanka radnog odnosa. Sve više je interesovanje zaposlenih oko uslova penzionisanja i donošenja novog zakona o penzijskom osiguranju“.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena