Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JUNACI KORONE, DRUGO POLUVRIJEME: Teret teži, aplauza nema

Objavljeno prije

na

Plata ljekara specijaliste iznosi nešto više od 800 eura. Toliko je i mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Dok je broj oboljelih pet puta veći nego u martu, Simović javno mašta kako je sve u redu i kako NKT uspješno upravlja krizom. Ljekari i ostali heroji borbe protiv korone ćute i rade, plašeći se virusa i nemaštine

 

Broj oboljelih od korona virusa u srijedu je iznosio 1.522. Sa 242 oboljela na 100.000 stanovnika, epidemiološka situacija u Crnoj Gori je ubjedljivo najgora u regionu i među najlošijima u Evropi. Relevantna istraživanja govore da broj otkrivenih treba pomnožiti sa 10 da bi se dobio približan broj ukupno oboljelih, što kod nas iznosi preko 15.000 ljudi.

Predsjedavajući Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović svejedno  širi optimizam. Izjavljuje: „Nadgledamo situaciju i uspješno upravljamo krizom“. Zaboravite izolaciju i sve što je o virusu govoreno tokom proljeća, ne vjerujete podacima, vjerujte Milutinu Simoviću  i jednopartijskom tijelu koje „smatra da je moguće organizovati cio izborni proces uz očuvanje javnog zdravlja“. Vjeruju im i opozicionari i „ostali zainteresovani“ koji se spremaju za izbore dok epidemija divlja.

Primat na javnoj sceni su preuzeli političari. Junaci proljeća korone u bijelim mantilima skoro se ne pominju, a njihovi apeli se sve manje čuju. Broj oboljelih pet puta je veći nego u martu. Na izmaku su snage. Prema podacima, od 13. jula, 144 zdravstvena radnika su u samoizolaciji, dok je njih 29 pozitivno na korona virus – dva ljekara, 18 medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.

Pored virusa, medicinari se plaše i sve češćih najava o jesenjem smanjenju plata zbog očekivanog sloma državnog budžeta. Tokom proljećnog talasa epidemije plate su im jednokratno uvećanje 15 odsto. Ponovnu motivaciju ljekara i ostalih koji sada imaju mnogo više posla niko i ne pominje.

Plata doktora specijaliste u Crnoj Gori iznosi taman koliko mjesečna rata od 854 eura za kredit od 120.000 eura Milutina Simovića. Kako se ljekari ne mogu upoređivati sa ministrima i ostalim državnim odličnicima, doktori su našli primjerenije upoređenje „Moja plata je 866 eura. Toliko ima neka higijeničarka u Tivtu“, objavio je Sindikat doktora medicine izjavu dr Vjere Lipovac-Usanović.

Ona je jedan od 26 pneumoftiziologa u Crnoj Gori, ima 26 godina radnog staža i radi u tivatskom Donu zdravlja, smatra da su plate ljekara specijalista poraz društva: „Osnovna plata mi je 733 eura i na minuli staž dobijam još 133 eura. Toliko ima higijeničarka u nekom od preduzeća u Tivtu. To je poražavajuće. Da ne govorimo o platama drugih medicinskih radnika…“.

Trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje, podaci su Samostalnog sindikata zdravstva. Pomenuti Simović dobio je od Vlade, čiji je potpredsjednik i ministar, i poklon u vidu stambenog kredita od 40.000 eura. Rata je tek tolika da se skroz ne računa kao poklon – 40 eura.

Ministar zdravstva Kenan Hrapović godišnje zaradi oko 25.000 eura, u imovinskom kartonu naveo je da je jedan od dva stana dobio na poklon, ne piše od koga. Predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici Vlada je tri puta rješavala stambeno pitanje. Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da s dežurstvima primi do 9.657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista, pitao se Monitor nedavno. Vrijedi, reizabran je.

Monitor je tokom prvog talasa epidemije upozoravao da ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome mogu da sanjaju.

Pored medicinskih radnika taj san mogu da sanjaju i ostali heroji borbe protiv nevidljivog neprijatelja. Početkom maja iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“, s 50 eura. Prosječna zarada zaposlenih u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno oni gradski budžet koštaju oko 180.000 eura. Imalo bi tu prostora i za povećanje mizernih plata, kada bi u Gradskoj upravi, na primjer, manje telefonirali. Godišnje se na komunikacione usluge potroše skoro dvije mjesečne plate za zaposlene – 300.000 eura.

Rijetki poslodavci su novčano, jednokratno, nagradili svoje radnike u trgovinama za nesmanjeni rad tokom epidemije koja traje. Ostali nijesu, valjda su kao nagradu računali što su im obezbijedili maske i dezinfekciona sredstva. Prosječna zarada u trgovini je, prema posljednjim podacima Monstata, među najnižima – 380 eura. To je tek polovina potrošačke korpe.

Za izbore se zna da će biti održani 30. avusta, da li će dva dana poslije početi škola ne zna se. A i manje je važno. Heroji u prosvjeti snimaju lekcije za učenje kod kuće. Plata im se za posljednjih pet godina povećala cijelih 50 eura. Prosvjeta nam je i što se tiče plata ispod prosjeka, startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434 eura. Učitelji, nastavnici i profesori su mahom podstanari, mnogi žive s roditeljima. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori s 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Damira Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici. Šehović godišnje zaradi blizu 30.000 eura, toliko iznose godišnje startne zarade pet profesora.

Razbuktavanje korone desilo se i zbog toga što su nadležni objasnili da nam pored nje prijeti i virus gladi. Mora se, pored zdravlja, misliti i na ekonomiju, ponavljalo se. Turistička sezona je skroz propala. Ono malo turističkih radnika koji su se osmjelili da otvore kafiće ili restorane našli su se na udaru inspekcije. Na društvenim mrežama kruže objave o kaznama od 8.000 do 9.000 hiljada eura za ugostitelje koji navodno ne poštuju propisane mjere. Za raziliku od Crne Gore mnoge zemlje u Evropi smanjile su poreze zbog epidemije – posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Velika Britanija sa 20 na pet odsto PDV za turizam i ugostiteljstvo, Bugarska sa 21 na devet, Litvanija sa 21 na devet. Češka je smanjila stopu PDV-a za usluge smještaja, sportske i kulturne aktivnosti sa 15 na 10, i tako redom.

Kod nas ekonomske mjere nijesu uspjele, od epidemioloških se odustalo, a građani su prepušteni sami sebi. Starosna granica oboljelih je spuštena. Najviše oboljelih u Crnoj Gori  je trenutno u dobu između 30 i 39 godina. Iz regiona dokrtori upozoravaju da su zabilježene i smrti od virusa zdravih osoba koje su imale ispod 30 godina.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović prenio je ove nedjelje da je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, na skupštinskom kolegijumu, kazao svom kolegi Senadu Begiću, kad je čuo da su izbori raspisani, „da nam je pukla pogibija“.

Priprema izbora teče u atmosferi u kojoj gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručuje građanima da je brojka od 553 aktivna slučaja zaraze korona virusu u Podgorici zastrašujuća i prijeti zatvaranjem Glavnog grada. Ukoliko se građani ne budu čuvali.

Na okruglom stolu koji je održan ove nedjelje u Podgorici ekonomisti su upozorili da će oporavak crnogorske ekonomije trajati najmanje pet do deset godina. „U Crnoj Gori 25.000 ljudi radi manje nego u maju prošle godine, u javnoj upravi isti broj ljudi, čak se i povećava broj zaposlenih“, upozorio je ekonomista Miloš Vukićević. Poručio je: „Niko  se ne zalaže, ja se ne zalažem, da imamo svi jednako. Zalažem se da svi imamo dovoljno“.

Da bismo to postigli, mora se preraspodijeliti. Smanjiti primanja privilegovanim slojevima. To je prilično nerealan scenario u zarobljenoj državi.

 

IVANA MIHAJLOVIĆ, ZAMJENICA GENERALNOG SEKRETARA USSCG

Porast nezaposlenosti

Podaci Zavoda za zapošljavanje jasno ukazuju na značajan porast nezaposlenih, stopa nezaposlenosti prije izbijanja epidemije, u februaru mjesecu, iznosila 15,34 posto dok je na kraju juna mjeseca ona dostigla 18,06 posto, odnosno 41.890 nezaposlenih osoba na evidenciji, kaže za Monitor Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

Ona ističe da su posebno na udaru radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, usluga: „Najranjiviji na tržištu svakako jesu mala i srednja preduzeća koja čine 99 posto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori. Tu su i oni koji rade na crno, gotovo 40.000 lica sistem ne prepoznaje“.

 

USSCG, u susret trećem paketu mjera, od Vlade traži da nastavi sa subvencijama za novo zapošljavanje osooba sa evidencije, da obezbijedi povoljne kredite za samozapošljavanje, kao i povoljne kredite za ulaganje u poljoprivredu. „Neoliberalni kapitalizam ovaj krizni ispit nije položio i dokazao je da tržište samo sebe ne može regulisati u potpunosti već da svoje ‘preživljavanje’ isključivo vezuje za pomoć države“, zaključuje Mihajlović.

 

Najviše smanjenje zaposlenih u trgovini

Precizne podatke o broju radnika koji su ostali bez posla teško je dati, kažu za Monitor iz Saveza Sindikata CG. „Prema pokazateljima Monstata, od februara do maja broj zaposlenih je smanjen za 8.903 osoba, a najveće smanjenje broja zaposlenih je u trgovini na veliko i malo (1.767), građevinarstvu (1.466), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.117),  prerađivačkoj industriji (724), uslugama smještaja i ishrane (664). Do smanjenja je došlo i u djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta zbog racionalizacije javne potrošnje sporazumnim raskidom radnog odnosa.

O tome na što se žale njihovi članovi, iz Sindikata kažu: „Obraćanje se  pretežno odnosilo na upućivanje na prinudni odmor, kao i savjete vezano za isplate otpremnine zbog prestanka radnog odnosa. Sve više je interesovanje zaposlenih oko uslova penzionisanja i donošenja novog zakona o penzijskom osiguranju“.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZAHUKTAVANJE EPIDEMIJE: Nepoštovanje sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom proljećnog  talasa virusa iz NKT-a su  govorili o tri moguća scenarija. Najpovoljniji je  predviđao  0,1 odsto inficiranih.  Scenario od 1 odsto oboljelog stanovništva više nije najgori

 

Najvjerovatnije imamo više oporavljenih nego što prikazujemo, saopštio je direktor Insituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša na ovonedjeljnoj konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

,,Lokalni epidemiološki servisi su preopterećeni i ne stižu da ponovo komuniciraju sa svim oboljelim i utvrde da li su ispunili kriterijume da ne budu više definisani kao aktivni slučajevi. Intenzivno radimo na ažuriranju stanja, tako da će ovaj trenutni izazov sa prikazom broja oporavljenih biti uskoro prevaziđen”, rekli su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Od ponedjeljka se u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i na Žabljaku primenjuju pooštrene mere za sprečavanje širenja epidemije. One podrazumijevaju zabranu rada ugostiteljskih objekata i zabranu okupljanja u kućama i stanovima svima koji nijesu članovi istog domaćinstva. Zatvorene su i škole, pa đaci nastavu prate od kuće.

Podgorica u kojoj je najviše oboljelih  i koja sedmicama ima najveći trend rasta, zamalo je ove nedjelje izbjegla zatvaranje jer zvanično broj oboljelih nije prešao 800 na 100.000 stanovnika. Iz Instituta za Monitor kažu da razvoj epidemiološke situacije u Podgorici, ali i u cijeloj državi, zavisi isključivo od toga u kojoj mjeri građani poštuju propisane mjere. ,,Ako nastavimo sa nepoštovanjem mjera i ne usvojimo pravila ponašanja koja nam pomažu u borbi sa korona virusom, broj inificiranih će rasti. U tom slučaju, sasvim je izvjesno da možemo očekivati pooštravanje mjera”. Sredinom ove nedjelje, stopa aktivnih slučajeva u Podgorici popela se na 844 oboljela na 100.000 stanovnika.

Istog dana kada je Podgorica izbjegla zatvaranje, slovenačka Vlada proglasila je stanje opšte epidemije koje će biti na snazi narednih 30 dana. Slovenija je to uradila na 317 oboljelih na 100.000 stanovnika, Crna Gora ima preko 600 oboljelih na 100.000 stanovnika. Od početka epidemije, u Sloveniji koja ima dva miliona stanovnika, umrlo je 200, u Crnoj Gori 250 ljudi.

Zato Crna Gora ima predsjednika NKT-a koji, zarad političkih poena, podriva preporuke Instituta. Milutin Simović je saopštio da u potpunosti razumije stavove budvanskih, nikšićkih i podgoričkih ugostitelja  koji se protive odluci o ograničenju radnog vremena ili privremenom zatvaranju lokala u najugroženijim opštinama. Simović je sa njima razgovarao i opet za sve probleme okrivio neodgovorne građane, zbog kojih, kako kaže, ne smiju da ispaštaju oni koji poštuju mjere.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRAH TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U BUDVI: Sve NKT mjere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona virus i restriktivne mjere NKT-a koje su pratile pandemiju, nanijele su neprocjenjivu štetu turističkoj privredi Crne Gore, koja se ipak najviše osjetila u Budvi. Vodeći turistički grad ovih oktobarskih dana potpuno je pust i zaključan

 

Metropola crnogorskog turizma označena je crvenom bojom na tabeli broja zaraženih virusom Covid 19. Prema podacima Instituta za javno zdravlje  stopa oboljelih u Budvi  je iznad 800 na 100 hiljada stanovnika, čime je dospjela u „grupu 3“ onih crnogorskih gradova u kojima su primijenjene pooštrene protivepidemijske  mjere, odnosno zatvaranje svih ugostiteljskih objekata i restorana na rok od 14 dana. Propisana je takođe i zabrana okupljanja po kućama i stanovima onih osoba koje ne pripadaju porodičnim domaćinstvima. Paket novih mjera za pet crnogorskih opština predviđa i zatvaranje škola i prelazak na on-line nastavu.

Mjera obustave rada ugostiteljskih objekata uvedena je  u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i Žabljaku. Kako su iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti objasnili, riječ je o lokalnim samoupravama u kojima je takozvana kumulativna incidencija premašila brojku od 800 oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

Ovakva odluka NKT-a izazvala je revolt budvanskih ugostitelja koji su organizovali protestno okupljanje ispred bedema Starog grada, kome je prisustvovalo  oko 1.000 Budvana i ugostitelja iz Podgorice, Nikšića, Tivta, Kotora i Ulcinja, koji su došli da im pruže podršku. Vlasnici restorana i kafea u Budvi zaprijetili su  akcijom nepoštovanja mjera NKT-a, zatražili su povlačenje odluke ili će „biti prinuđeni da sami otvore lokale, jer se nalaze na rubu egzistencije“.

„Ne možemo da prihvatimo da budemo jedini krivci za novonastalu situaciju s obzirom na to da smo u našim objektima poštovali sve propisane mjere… Prvo smo dva mjeseca bili zatvoreni, poslije smo izgubili sezonu, sada kada je vrijeme da smo mogli nešto i da zaradimo, jedino je ispravno da otvorimo lokale… Postoje druge branše koje su dozvoljene, ne znam zbog čega ne možemo raditi. Žao nam je što je epidemiološka situacija u Budvi takva kakva jeste, ali mi smo se od prvoga dana pridržavali svih mjera NKT-a. Nijedan naš kolega i nijedan zaposleni nije bio zaražen korona virusom… Mnogi ugostitelji se neće moći oporaviti i nastaviti da rade. Bojim se da će doći do velikih protesta naših radnika, jer nećemo moći isplatiti plate”, poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja  Budve, Vido Markićević. On je pozvao naldežne da hitno reaguju i omoguće im da rade.

Novim odlukama NKT-a, koje su donijete na prijedlog Instituta za javno zdravlje, Budva je na samom kraju ionako propale ovogodišnje turističke sezone, vraćena u stanje od 15 marta ove godine, kada su bile uvedene rigorozne mjere na gotovo zanemarljiv broj zaraženih u odnosu na sadašnju situaciju. Bile su to zastrašujuće mjere samoizolacije za sve građane Crne Gore, uz zatvaranje granica za ulazak u zemlju strancima, policijski čas od petka do ponedjeljka, zatvaranje tržnih centara, restorana, kafea, škola i mnogih drugih objekata na period od dva mjeseca.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIJUMČARENJE CIGARETA PREKO LUKE BAR U IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE: Šverc državno breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom 2019. godine u akcijama carinskih službenika, policije i drugih bezbjednosnih organa Crne Gore zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura

 

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji i nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Momir Bulatović, 1998. godine, o tom švercu raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – ovog puta u Izvještaju o napretku Evropske komisije.

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Bilježe, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući i jedan predmet sa 22 osumnjičena.

Riječ je o postupku koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Petra Milutinovića (35) i dvadeset jedne osobe i kompanije koji se dovode u vezu sa švercom cigareta. U tom poslu je, prema navodima iz optužnog akta, oštećen budžet države za 44 miliona eura. Protiv njih je pokrenuta i finansijska istraga. Prema sumnjama tužilaštva, Milutinović je zajedno sa carinikom Gojkom Lekovićem (67) formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta 2018. godine nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar radi prodaje na sivom tržištu, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i neplaćanje fiskalnih obaveza kojima podliježe takva vrsta robe.

Milutinović je uhapšen početkom avgusta 2018. godine zajedno sa još tri lica, a mjesec dana kasnije pritvoreni su i ostali, zbog sumnje da su učestvovali u poslu šverca cigareta vrijednom više miliona eura.

U drugom slučaju organizovanog krijumčarenja duvanskih proizvoda, kako navode u Izvještaju, optuženo je lice, „dobro poznato“ organima gonjenja, a za kojim se tragalo 20 godina. Riječ je o biznismenu iz Tuzi Đoki Camaju, koji je prema navodima optužnice SDT-a, zajedno sa Duškom Nikaljevićem na teritoriji Crne Gore, Srbije, Italije i drugih evropskih zemalja organizovao kriminalnu organizaciju radi krijumčarenja cigareta na sivom tržištu. Pored njih dvojice optužnica je obuhvatila još sedam lica.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona paklica cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Ocjenjuju da Crna Gora mora pojačati mogučnost da procijeni rizike u oblasti krijumčarenja cigareta, da unaprijedi politike u obavještajnom sektoru i proaktivnost organa za sprovođenje zakona, kao i da pronađe lijek za sistemske nedostatke u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar. Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji za korupciju, uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Direktor Istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac rekao je za Monitor da nije prvi put da se Luka Bar u međunarodnim izvještajima prepoznaje kao lokacija preko koje se vrši šverc, naročito kada je u pitanju Slobodna zona koju je osnovala država. Kaže da su u jedinom javno dostupnom izvještaju o radu Slobodne zone, kao korisnici usluga, bile navedene kompanije čiji vlasnici su se u regionu povezivali upravo sa švercom cigareta. Nakon tog izvještaja, tvrdi, Ministarstvo ekonomije, Opština Bar i Luka Bar kao osnivači Slobodne zone su odbijali da javnosti dostave nove izvještaje, tvrdeći da ih ne posjeduju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo