Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tom se vraća kući

Objavljeno prije

na

Pravosuđe Crne Gore odigralo je partiju ping-ponga s pravosuđem Velike Britanije u slučaju krivičnog postupka protiv nekadašnjeg direktora beranske Mljekare Zora Tomasa Hodža. Nakon pokušaja da se predmet ustupi Engleskoj, loptica se vratila u crnogorsko dvorište s odgovorom da nije poznato da li je Tomas njihov državljanin. Tako mu se ipak mora suditi u Crnoj Gori, gdje je i počinio krivično djelo pljačke kompanije na čijem je čelu bio nekoliko godina. Monitoru je u Osnovnom sudu u Beranama saopšteno da je optužnica prevedena na engleski jezik, ali da je problem u tome što Hodžu ne može da se uđe u trag kako bi mu bila uručena, što je preduslov za početak suđenja.

KLASIČNA PLJAČKA: „Mi ćemo učiniti sve što možemo da uručimo optužnicu, na adresama u Engleskoj i Rusiji. Zvala je izvjesna gospođa Roza, Ruskinja, koja se raspitivala za mogućnost povratka kaucije koju je Hodž morao da položi ranije, da bi se branio sa slobode. Naravno da o tome nema govora”, kazala nam je predmetni sudija u ponovljenom postupku Dubravka Popović.

Tomas Hodž (Thomas Greham Hodge) osuđen je prvostepeno u ovom sudu na godinu zatvora zbog klasične pljačke fabrike koju je vodio, prebacivanja novca fiktivnim firmama i uzimanja para iz blagajne, bez pokrića. Tada mu je suđeno u odsustvu jer je pobjegao iz Crne Gore. Raspisana je i međunarodna potjernica.

Onda se krajem ljeta 2007. godine, na iznenađenje policije, pojavio s koferima u Beranama. Istog trenutka stavljene su mu lisice na ruke u jednom elitnom restoranu i naredne dvije noći smještaj je dobio u pritvoru. Kada je izveden pred sudiju sa službeno dodijeljenim advokatom i prevodiocem, mada veoma dobro zna naš jezik, položio je kauciju od dvadeset hiljada eura da bi se u nastavku branio sa slobode.

Viši sud je odlučio da se postupak ponovi, a pasoš mu je oduzet. Sva je prilika da mu to nije bio jedini, jer se opet izgubio i do danas se ne zna gdje je.

„Jedna od primjedbi na prvostepenu presudu bila je da se pokuša obezbijediti njegovo prisustvo. Tražićemo pomoć britanske ambasade, ali ako ne bude moguće da mu se uruči optužnica, neće biti drugog načina nego da mu se ponovo sudi u odsustvu”, objašnjava nam Dubravka Popović.

To što je policija pronašla „češljajući” poslovnu dokumentaciju Mljekare i zbog čega je Škotlanđanin optužen, pretpostavlja se da je sitnica za koju je zaprijećena kazna do osam godina zatvora. Krupnicu, vjeruje se, predstavlja mnogo više eura koje je ovaj Škotlanđanin, vodeći međunarodni projekat, odnio iz Berana.

,,Taj je više para izmuzao iz mljekare, nego što su svi stočari iz regiona izmuzli mlijeka za njegovog mandata”, priča se po Beranama.

Milion ili dva? Dileme nema. Ispod prve cifre sigurno nije. Ako bi se prostom računicom njegova plata od trideset hiljada eura, pomnožila sa brojem mjeseci provedenih na mjestu tim lidera projekta onda bi se, samo po tom osnovu, došlo do prvog miliona. To, naravno, nije nelegalno ali plata Hodžu nije bila jedini način za namicanje novca, što najbolje znaju oni koji su mu godinama servirali blanko račune da bi pravdao utrošena sredstva. Šta je s nabavkom opreme? Čijom zaslugom je umjesto opreme za mljekaru, u Berane stigla gomila gvožđurije, od čega je jedan dio morao biti vraćen kao potpuno neupotrebljiv, dok je drugi remontovan. Ko je sklapao te poslove kod holandskog V.M. Engineeringa, preko kojeg je nabavljana sva tehnologija?

CRNA GORA RAJ: Razumljivo je što je Škotlanđanin jednom prigodom izjavio: ,,Crna Gora je za mene raj”.

Mislio je, naravno, na to da toliki novac u Velikoj Britaniji nikada ne bi stekao a da ga neko ne pita odakle. Mnogi su bili ubijeđeni da odavde neće nigdje otići ni kada je završio misiju, već da će tu započeti privatni biznis. Pričalo se i da je kupio kuću u Podgorici. Možda bi tako i bilo da nijesu pokrenuta dva krivična postupka. U jednom se za zloupotrebe u kompaniji tereti sam, a u drugom sa još četiri osobe iz Berana. Oba postupka su aktivna u beranskom Osnovnom sudu.

Odakle je došao ovaj čovjek u Crnu Goru? U maju 2001. stigao je u Berane kao vođa tima stranih stručnjaka, čiji je zadatak bio da implementiraju projekat MEDNEM – Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore, uz višemilionsku donaciju Vlade Luksemburga. Došao je, inače, iz Rusije ,,gdje je uspješno osnovao fabriku za proizvodnju sira u sklopu projekta holandske Vlade”, gdje, uzgred, sada ima dio svojih akcija. Prije toga je „s uspjehom priveo mnoge projekte u Ukrajini, Poljskoj i Kazahstanu, radeći za Svjetsku banku, Azijsku Banku i druge agencije”. Za britansku Vladu radio je na uspostavljanju farmerske savjetodavne službe u Rusiji. Tako je, makar, o sebi pisao u fabričkom biltenu, dok tragova na internetu o tome nema. Nevolja je što se već tada pričalo da je u Rusiji bio pod kontrolom mafije.

U startu je djelovao vrlo stručno i ubjedljivo dok je ocjenjivao da je „crnogorsko mljekarstvo u srednjem vijeku”. Onda se doznalo da je šarlatan s jedva srednjom školom i da s mljekarstvom i stočarstvom ima veze jedino preko brata farmera. Ali, i to se doznalo, brat ne želi da čuje za njega, zbog Roze Kalimuline, koju je Tom sa sobom doveo iz Rusije u Crnu Goru, zaboravivši na porodicu u Škotskoj.

Uigrani tim, Tom i Roza, u Beranama su vrlo brzo rastjerali sve ostale strance. Iz praktičnih razloga. Previše su im odmaljivali. „Naporno” su radili za dnevice od 800 do 1000 eura. Smiješno je samo da su neke od tih stručnjaka koji su trebali da obuče domaći kadar, lokalni radnici prethodno obučavali najosnovnijim stvarima i pojmovima iz struke.

„Zadatak međunarodnih konsultanata je da naprave i farmerima ostave profitabilnu fabriku. Ako to ne urade onda nijesu dobro obavili posao”, istrčao se da izjavi Hodž na početku mandata. Mljekara Zora, jedina crnogorska fabrika dugotrajnog mlijeka, nije postala profitabilna ni do danas. Prije nekoliko mjeseci proizvodnja je prekinuta i trenutno ne radi.

S DOMAĆIM MANIRIMA: Čini se da je javnost Tomasa Hodža prestala da shvata ozbiljno onog trenutka kada je prijavio pokušaj atentata na sebe i digao sve na diplomatski nivo. Podršku je dobio od tadašnjeg ministra inostranih poslova Dragiše Burzana i tadašnjeg i sadašnjeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, koji su tragali za državnim neprijateljima po Beranama. Poslije se ispostavilo da je metak, koji je u slobodnom padu „pronašao” jedan automobil parkiran u krugu mljekare, u vrijeme kada Hodž inače nije bio u fabrici, stigao iz udaljenog sela s nekog veselja i da nije imao snagu ni da probije vjetrobransko staklo.

Novinare nije volio. Jednom prilikom ih je izbacio iz fabrike kada su ga sačekali da provjere informaciju o prosipanju u kanalizaciju 48,5 hiljada litara mlijeka „usljed kvara na mašinama i nemogućnosti dalje prerade”. Samo je za državnu televiziju istog dana nemušto saopštio kako „ne razumije svu tu gomilu dezinformacija”. Onda su se pojavili faksimili otpisnih listi i više se nije tim povodom oglašavao.

Drugom prilikom novinarima je namjestio nekoliko lokalnih stočara i drugih šićardžija, koji su godinama sitno grizli i kupili mrvice oko njega, da insceniraju nezadovoljstvo što se loše piše o fabrici i njenom dokazanom direktoru. Pojavila su se i pisma podrške. Naučio Škotlanđanin sve naše manire.

Nije pomoglo. Luksemburški donatori odlučili su da ga smijene i još su javno izrazili žaljenje što su takvog čovjeka držali na čelu međunarodnog projekta. Tomas Hodž jedini je stranac protiv kojeg se vode krivični postupci za korupciju i pljačku u Crnoj Gori i koji je prvostepeno osuđen zatvorskom kaznom. Taj, kako se ispostavilo, prevarant međunarodnog kalibra, nekoliko godina je ovdje uživao sve diplomatske privilegije i imao podršku visokih državnih zvaničnika.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo