Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tom se vraća kući

Objavljeno prije

15 godina

na

tomhodz

Pravosuđe Crne Gore odigralo je partiju ping-ponga s pravosuđem Velike Britanije u slučaju krivičnog postupka protiv nekadašnjeg direktora beranske Mljekare Zora Tomasa Hodža. Nakon pokušaja da se predmet ustupi Engleskoj, loptica se vratila u crnogorsko dvorište s odgovorom da nije poznato da li je Tomas njihov državljanin. Tako mu se ipak mora suditi u Crnoj Gori, gdje je i počinio krivično djelo pljačke kompanije na čijem je čelu bio nekoliko godina. Monitoru je u Osnovnom sudu u Beranama saopšteno da je optužnica prevedena na engleski jezik, ali da je problem u tome što Hodžu ne može da se uđe u trag kako bi mu bila uručena, što je preduslov za početak suđenja.

KLASIČNA PLJAČKA: „Mi ćemo učiniti sve što možemo da uručimo optužnicu, na adresama u Engleskoj i Rusiji. Zvala je izvjesna gospođa Roza, Ruskinja, koja se raspitivala za mogućnost povratka kaucije koju je Hodž morao da položi ranije, da bi se branio sa slobode. Naravno da o tome nema govora”, kazala nam je predmetni sudija u ponovljenom postupku Dubravka Popović.

Tomas Hodž (Thomas Greham Hodge) osuđen je prvostepeno u ovom sudu na godinu zatvora zbog klasične pljačke fabrike koju je vodio, prebacivanja novca fiktivnim firmama i uzimanja para iz blagajne, bez pokrića. Tada mu je suđeno u odsustvu jer je pobjegao iz Crne Gore. Raspisana je i međunarodna potjernica.

Onda se krajem ljeta 2007. godine, na iznenađenje policije, pojavio s koferima u Beranama. Istog trenutka stavljene su mu lisice na ruke u jednom elitnom restoranu i naredne dvije noći smještaj je dobio u pritvoru. Kada je izveden pred sudiju sa službeno dodijeljenim advokatom i prevodiocem, mada veoma dobro zna naš jezik, položio je kauciju od dvadeset hiljada eura da bi se u nastavku branio sa slobode.

Viši sud je odlučio da se postupak ponovi, a pasoš mu je oduzet. Sva je prilika da mu to nije bio jedini, jer se opet izgubio i do danas se ne zna gdje je.

„Jedna od primjedbi na prvostepenu presudu bila je da se pokuša obezbijediti njegovo prisustvo. Tražićemo pomoć britanske ambasade, ali ako ne bude moguće da mu se uruči optužnica, neće biti drugog načina nego da mu se ponovo sudi u odsustvu”, objašnjava nam Dubravka Popović.

To što je policija pronašla „češljajući” poslovnu dokumentaciju Mljekare i zbog čega je Škotlanđanin optužen, pretpostavlja se da je sitnica za koju je zaprijećena kazna do osam godina zatvora. Krupnicu, vjeruje se, predstavlja mnogo više eura koje je ovaj Škotlanđanin, vodeći međunarodni projekat, odnio iz Berana.

,,Taj je više para izmuzao iz mljekare, nego što su svi stočari iz regiona izmuzli mlijeka za njegovog mandata”, priča se po Beranama.

Milion ili dva? Dileme nema. Ispod prve cifre sigurno nije. Ako bi se prostom računicom njegova plata od trideset hiljada eura, pomnožila sa brojem mjeseci provedenih na mjestu tim lidera projekta onda bi se, samo po tom osnovu, došlo do prvog miliona. To, naravno, nije nelegalno ali plata Hodžu nije bila jedini način za namicanje novca, što najbolje znaju oni koji su mu godinama servirali blanko račune da bi pravdao utrošena sredstva. Šta je s nabavkom opreme? Čijom zaslugom je umjesto opreme za mljekaru, u Berane stigla gomila gvožđurije, od čega je jedan dio morao biti vraćen kao potpuno neupotrebljiv, dok je drugi remontovan. Ko je sklapao te poslove kod holandskog V.M. Engineeringa, preko kojeg je nabavljana sva tehnologija?

CRNA GORA RAJ: Razumljivo je što je Škotlanđanin jednom prigodom izjavio: ,,Crna Gora je za mene raj”.

Mislio je, naravno, na to da toliki novac u Velikoj Britaniji nikada ne bi stekao a da ga neko ne pita odakle. Mnogi su bili ubijeđeni da odavde neće nigdje otići ni kada je završio misiju, već da će tu započeti privatni biznis. Pričalo se i da je kupio kuću u Podgorici. Možda bi tako i bilo da nijesu pokrenuta dva krivična postupka. U jednom se za zloupotrebe u kompaniji tereti sam, a u drugom sa još četiri osobe iz Berana. Oba postupka su aktivna u beranskom Osnovnom sudu.

Odakle je došao ovaj čovjek u Crnu Goru? U maju 2001. stigao je u Berane kao vođa tima stranih stručnjaka, čiji je zadatak bio da implementiraju projekat MEDNEM – Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore, uz višemilionsku donaciju Vlade Luksemburga. Došao je, inače, iz Rusije ,,gdje je uspješno osnovao fabriku za proizvodnju sira u sklopu projekta holandske Vlade”, gdje, uzgred, sada ima dio svojih akcija. Prije toga je „s uspjehom priveo mnoge projekte u Ukrajini, Poljskoj i Kazahstanu, radeći za Svjetsku banku, Azijsku Banku i druge agencije”. Za britansku Vladu radio je na uspostavljanju farmerske savjetodavne službe u Rusiji. Tako je, makar, o sebi pisao u fabričkom biltenu, dok tragova na internetu o tome nema. Nevolja je što se već tada pričalo da je u Rusiji bio pod kontrolom mafije.

U startu je djelovao vrlo stručno i ubjedljivo dok je ocjenjivao da je „crnogorsko mljekarstvo u srednjem vijeku”. Onda se doznalo da je šarlatan s jedva srednjom školom i da s mljekarstvom i stočarstvom ima veze jedino preko brata farmera. Ali, i to se doznalo, brat ne želi da čuje za njega, zbog Roze Kalimuline, koju je Tom sa sobom doveo iz Rusije u Crnu Goru, zaboravivši na porodicu u Škotskoj.

Uigrani tim, Tom i Roza, u Beranama su vrlo brzo rastjerali sve ostale strance. Iz praktičnih razloga. Previše su im odmaljivali. „Naporno” su radili za dnevice od 800 do 1000 eura. Smiješno je samo da su neke od tih stručnjaka koji su trebali da obuče domaći kadar, lokalni radnici prethodno obučavali najosnovnijim stvarima i pojmovima iz struke.

„Zadatak međunarodnih konsultanata je da naprave i farmerima ostave profitabilnu fabriku. Ako to ne urade onda nijesu dobro obavili posao”, istrčao se da izjavi Hodž na početku mandata. Mljekara Zora, jedina crnogorska fabrika dugotrajnog mlijeka, nije postala profitabilna ni do danas. Prije nekoliko mjeseci proizvodnja je prekinuta i trenutno ne radi.

S DOMAĆIM MANIRIMA: Čini se da je javnost Tomasa Hodža prestala da shvata ozbiljno onog trenutka kada je prijavio pokušaj atentata na sebe i digao sve na diplomatski nivo. Podršku je dobio od tadašnjeg ministra inostranih poslova Dragiše Burzana i tadašnjeg i sadašnjeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, koji su tragali za državnim neprijateljima po Beranama. Poslije se ispostavilo da je metak, koji je u slobodnom padu „pronašao” jedan automobil parkiran u krugu mljekare, u vrijeme kada Hodž inače nije bio u fabrici, stigao iz udaljenog sela s nekog veselja i da nije imao snagu ni da probije vjetrobransko staklo.

Novinare nije volio. Jednom prilikom ih je izbacio iz fabrike kada su ga sačekali da provjere informaciju o prosipanju u kanalizaciju 48,5 hiljada litara mlijeka „usljed kvara na mašinama i nemogućnosti dalje prerade”. Samo je za državnu televiziju istog dana nemušto saopštio kako „ne razumije svu tu gomilu dezinformacija”. Onda su se pojavili faksimili otpisnih listi i više se nije tim povodom oglašavao.

Drugom prilikom novinarima je namjestio nekoliko lokalnih stočara i drugih šićardžija, koji su godinama sitno grizli i kupili mrvice oko njega, da insceniraju nezadovoljstvo što se loše piše o fabrici i njenom dokazanom direktoru. Pojavila su se i pisma podrške. Naučio Škotlanđanin sve naše manire.

Nije pomoglo. Luksemburški donatori odlučili su da ga smijene i još su javno izrazili žaljenje što su takvog čovjeka držali na čelu međunarodnog projekta. Tomas Hodž jedini je stranac protiv kojeg se vode krivični postupci za korupciju i pljačku u Crnoj Gori i koji je prvostepeno osuđen zatvorskom kaznom. Taj, kako se ispostavilo, prevarant međunarodnog kalibra, nekoliko godina je ovdje uživao sve diplomatske privilegije i imao podršku visokih državnih zvaničnika.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo