Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Istraga je u toku

Objavljeno prije

na

Samo nekoliko dana nakon obilježavanja šeste godišnjice ubistva prvog čovjeka podgoričkog Dana Duška Jovanovića, crnogorsko tužilaštvo je ocijenilo da je taj slučaj – u ćorsokaku. Tužilaštvo je, na dopis podgoričkih Vijesti, dostavilo već poznate odgovore – njemački forenzičari, u automobilu iz koga su navodno ispaljeni rafali na Jovanovića, nijesu našli biološke tragove Beranca Vuka Vulevića i Baranina Armina Muše Osmanagića. „Ovaj tužilac je ocijenio da nema osnova da se protiv imenovanih pokrene krivični postupak”, stoji u dopisu državnog tužioca Vesne Jovićević. U tužilaštvu nijesu objasnili zašto je država čekala pune četiri godine prije nego što je 2008. konačno uradila vještačenje DNK Vulevićeva i Osmanagića, koje su visoki policijski funkcioneri još u prvim danima istrage javno osumnjičili za ovaj zločin.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović, i pored toga što tužilaštvo danas priznaje da su mu ruke vezane, i dalje insistira na operativnim saznanjima koja nikad nijesu potkrijepljena dokazima neophodnim za podizanje krivične prijave. Veljovićeva saznanja o ovom slučaju, bez dokaza, vrijede taman koliko i kafanske špekulacije.

„Policija na tom slučaju i dalje radi. Imamo određena operativna saznanja, određene informacije, određene podatke, koji su za nas značajni, ali su oni samo za nivo policijskih saznanja i informacija”, rekao je Veljović na šestu godinu od ubistva urednika Dana. Veljović je objasnio da ti podaci ,,ne mogu poslužiti u ovoj fazi procesuiranja novih lica, ali su oni za nas sa apsolutnim stepenom tačnosti, važnosti i pouzdanosti i mi sa policijskog aspekta imamo taj slučaj vrlo jasan i vrlo dobro pozicioniran”.

To što policija tvrdi da je složila kockice i nije neka utjeha. Zastupnik porodice ubijenog Jovanovića, advokat Budimir Darmanović, ne vjeruje u spremnost države da do kraja rasvijetli ovaj zločin: ,,Na osnovu svega što je urađeno u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića, jedino što mogu da izrazim je – nezadovoljstvo, jer postupak je jedino okončan protiv jednog lica, kao saizvršioca, a uopšte nije procesuiran protiv drugih lica, iako je evidentno da je u ubistvu učestvovalo više osoba. Imam utisak da je sve rađeno, da se ništa ne uradi.”

Zaista – toliko vremena, a o tom zločinu ne zna se gotovo ništa više od

onoga što je utvrđeno u prvim danima istrage. Osuđen je jedino Podgoričanin Damir Mandić. On je u prvostepenom postupku oslobođen usljed nedostatka dokaza, da bi u ponovljenom sudskom procesu bio osuđen na 30 godina zatvora. Apelacioni sud je tu kaznu snizio na 18 godina, a ovih dana očekuje se konačna odluka Vrhovnog suda.

Beranac Vuk Vulević kome se u međuvremenu sudilo za više drugih krivičnih djela danas nije dostupan organima gonjenja, dok je Armin Muša Osmanagić, koji se nakon inicijalne potjere, sam predao crnogorskoj policiji – slobodan čovjek.

Istražni organi ne samo da nisu proširili krug direktnih izvršilaca, nego ni nakon šest godina nije poznat motiv za Jovanovićevo ubistvo, niti je utvrđeno ko su mogući nalogodavci ovog zločina za koji crnogorski policijski funkcioneri tvrde da nema političku pozadinu. Valjda, opet, na osnovu operativnih saznanja.

Ovih dana navršilo se i deset godina od ubistva visokog policijskog funkcionera Gorana Žugića. U javnosti takođe kolaju razne verzije o pozadini te likvidacije, ali se zvanično ne zna ko je povukao obarač i naručio atentat na čovjeka koji je bio i savjetnik za bezbjednost crnogorskog predsjednika.

Istraga nije došla do konkretnih rezultata ni kada je riječ o ubistvu Darka Belog Raspopovića u januaru 2001. godine. Raspopović, šef uprave DB-a za antiterorizam, ubijen je u strogom centru Podgorice, pred pedesetak svjedoka.

U Crnoj Gori je od početka devedesetih registrovano tridesetak nerazjašnjenih ubistava, koja policija navodno nikada nije arhivirala. I dok se visoki policijski funkcioneri hvališu kako za njih, što se ovih zločina tiče, nema tajni, ubice i nalogodavci i dalje su slobodni ljudi.

 

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo