Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija traje

Objavljeno prije

na

Radnicima Mljekare Podgorica ne pomaže ono što je zaposlenima drugih firmi pomoglo da ostvare makar neka svoja prava. Ni običan štrajk, ni štrajk glađu, ni protesti, ni zatvarnje u fabriku. Oni su nakon dvanaest dana odustali od štrajka glađu. Niko od nadležnih im se nije obratio pa su zaključili kako „nema potrebe da 27 zaposlenih radnika životom plaća propast firme”. Od štrajka su odustali, kako tvrde u sindikatu, zbog teškog zdrastvenog stanja radnika. Za to vrijeme od svega što su tražili dobili su samo po hiljadu eura pozajmice kao avans za obećani socijalni program. Iz štrajka izlaze razočarani u institucije sistema.

OSTVARENJE PRAVA – NEMOGUĆA MISIJA: Mato Laković predsjednik nezavisnog sindikata Mljekre tvrdi: ,,U Crnoj Gori danas sa ovakvim ljudima koji rade u državnim organima je nemoguća misija ostvariti prava. Nalazimo se nepun kilometar od resornog ministra a njega uopšte ne zanima kako su ljudi koji štrajkuju”.

Radnici Mljekare ne vide danas načina kako da ostvare njihova prava.

„Slali smo tužbe i Privrednom sudu i državnom tužilaštvu. Ali, od njih još nema odgovora. Ako se ovako nastavi ići ćemo i do Strazbura”, požalio se Mato Laković.

Radnici Mljekare prekinuli su prošle sedmice štrajk glađu i najavili da će se za radnička prava boriti protestima ispred ministarstava ili Vlade.

Oni zahtijevaju raskid kupoprodajnog ugovora sa vlasnikom Mljekare, obezbjeđivanje socijalnog programa. Posebno im je stalo da se poništi odluka Osnovnog suda po kojoj radnici kompanije, koji su i akcionari, moraju da plate tri hiljade eura nadoknade za period kada fabrika nije radila.

POZAJMI IZGLADNJELOM: Ministarstvo poljoprivrede je početkom maja svim radnicima Mljekare uplatilo pozajmici po hiljadu eura. To je dio tzv. socijalnog programa od ukupno 822.000 eura.

U Nezavisnom sindikatu tvrde kako su državni organi doprinijeli propasti podgoričke fabrike jer su „morali na vrijeme da reaguju i raskinu kupoprodajni ugovor sa vlasnikom”. Uz to – smatraju da su četiri miliona eura duga koja su pripisana radnicima neosnovana jer nije urađen završni izvještaj za 2008. i 2009. kao ni izvještaj revizora.

Skupštinska komisija za praćenje i kontrolu privatizacije prije tri mjeseca dostavila je državnom tužiocu obimnu dokumentaciju o nepoštovanju zakona prilikom privatizacije Mljekare, o neispunjavanju obaveza vlasnika prema radnicima.

Iz Vlade su ranije kazali da rješenje problema radnika Mljekare vide u prodaji fabrike i opreme na četvrtom tenderu.

PROPALI TENDERI I PRVA BANKA: No, fabrika ni poslije tri tendara i smanjivanja cijene sa sedam na četiri miliona nije prodata, iako su za njenu atraktivnu lokaciju, navodno, zainteresovane neke građevinske firme.

Radnici tvrde da zainteresovani čekaju da cijena još padne kako bi je što povoljnije kupili.

A u problematiku Mljekare uključili su se i opozicioni poslanici, članovi parlamentarne Komisije za kontrolu privtizacije.

Predsjednik Komisije za kontrolu privatizacije Andrija Mandić je ustvrdio kako je ranije na sadašnju lokaciju Mljekare, porodica Đukanović preko svoje banke ,,bacila oko na ovaj prostor” i pokušava da radnicima tog preduzeća i građanima Podgorice ,,otme veoma važno preduzeće”.

„Crna Gora troši 30 miliona eura za uvoz mlijeka, od kojeg se najveća količina prodaje u Podgorici. Mljekara bi mogla praviti količine koje bi se mogle i izvoziti”, objasnio je Mandić.

Inače, Mandić je podsjetio kako su članovi parlamentarne Komisije tokom utvrđivanja činjenica oko privatizacije Mljekare, utvrdili da potpisani ugovor nije poštovan i da ga treba raskinuti.

I član Komisije, poslanik PZP-a, Branko Radulović je ustvrdio kako je ,,strategija” za Mljekaru davno napravljena i nije bila usmjerena da se potencijali tog preduzeća valorizuju i unaprijedi tehnologija, već kako da se preuzme najatraktivnija lokacija.

„Opstrukcija se dešava i u Privrednom sudu, Ministarstvu, što direktno ide do prve porodice i Prve banke. Ako hoćemo bolju Mljekaru, neophodno je izmjestiti je u industrijsku zonu, iskoristiti svu opremu, zaštititi našu poljoprivredu”, rekao je Radulović. No, od toga, makar za sada, ništa.

 

Marijana BOJANIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo