Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Put manipulacija

Objavljeno prije

na

U susjednoj Hrvatskoj više nemaju dilema. Njihov ministar saobraćaja Božidar Kalmeta kaže da gradnju autocesta treba zaustaviti ili znatno usporiti, jer to više nije isplativo u ovako lošim uslovima na finansijskom tržištu. Sličan savjet je Vladi u Zagrebu dala i Svjetstka banka. Jer, u naredne tri godine Hrvatska će za otplatu kredita, koji su uzimani za gradnju autoputeva, izdvajati gotovo jedan odsto bruto-društvenog proizvoda.

ROPSTVO: Iz crnogorske Vlade istovremeno pokušavaju uvjeriti javnost da Svjetska banka podržava izgradnju trećine projektovanog autoputa Bar-Boljare uz obavezu da se na to troši godišnje čak pet puta više novaca nego u Hrvatskoj!
,,Plašim se da bi nas ovaj projekat uveo u dužničko ropstvo”, kaže koordinator Foruma 2010 i bivši potpredsjednik crnogorske Vlade Žarko Rakčević.
On ističe da bi prihvatanjem ponude grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor HCH Crna Gora za gradnju dvije i po dionice na putu od jadranske obale do granice sa Srbijom morala godišnje iz budžeta da izdvaja čitavih 160 miliona eura!
Stoga, smatra Rakčević, to nije realna priča, posebno ako se ima u vidu nedovoljno iskazana spremnost Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da finansiraju najvažniju dionicu na autoputu od Smokovca do Mateševa.
Naime, zbog problema u javnim finansijama i ekonomske perspektive Crne Gore, i te banke i MMF sumnjaju u mogućnost ove države da vraća pozajmljena sredstva za gradnju autoputa.
Konačan stav EIB mogao bi biti saopšten tokom ovog mjeseca, nakon što predstavnici izabranog konzorcijuma obave razgovore u Luksemburgu sa čelnicima te finansijske institucije. Nakon toga, znaće se konačno da li će Crna Gora dobiti šezdesetak kilometara autoputa ili samo petnaestak.
PREDSTAVA: Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević kaže da su funkcioneri crnogorske Vlade sa Grcima i Izraelcima pravili pozorišnu predstavu samo uoči proteklih izbora. ,,Radi se o nesposobnoj Vladi, koja je na izgradnju autoputa gledala samo iz interesa nekih lobista i građevinske operative u vlasništvu jednog ministra. Riječ je o prezaduženoj firmi koja je kupila ogromnu mehanizaciju na kredit, a obim poslova u Crnoj Gori ne omogućava opstanak te firme”, rekao je Medojević i istakao da ugovor sa drugorangiranim na tenderu neće biti potpisan. On smatra da izgradnja autoputa nije moguća, imajući u vidu razmjere ekonomske krize, kao i činjenice “da on nije u mreži glavnih evropskih koridora, da je ekonomski neisplativ za finansijere, te da se ne može računati na bespovratna sredstva iz EU”.
Koordinator Foruma 2010 za ekonomsku politiku i preduzetništvo Dejan Mijović tvrdi da se predloženom novom trasom puta krše pravila koja su važila za sve učesnike na tenderu i devastira zaštićeni kanjon rijeke Tare. ,,To je neprihvatljivo i to nijedna finansijska institucija, bez obzira na cijenu, neće finansirati”, uvjeren je on.
CIJENA: Sva ova upozorenja malo koga brinu u crnogorskoj Vladi. Posebno ne kada je pred ostvarenjem decenijski san da zemlja makar počne da gradi autoput prema sjeveru. I da se onda godinama time manipuliše u raznim izbornim kampanjama. Bez obzira na cijenu! A ona je astronomska i za evropske prilike. Čak 23,5 miliona eura po kilometru! Prosječna cijena gradnje autoputa od Beograda prema granici s našom državom, u dužini od 255 kilometara, biće tri puta niža. Zbog svega toga iz Foruma predlažu da se zatraže nove ponude od pretkvalifikovanih ili raspisivanje novog tendera. “Izabrani pristup nije dobar zbog ugroženosti javnog interesa, zakonitosti i ekonomsko-finansijskih posljedica koje može da ima”, zaključuju forumaši.
Izraelska kompanija Šikun-Binui, koja bi sa Grcima mogla graditi trećinu autoputa od juga prema sjeveru, učestvovala je u izgradnji nelegalnih jevrejskih naselja na palestinskim okupiranim teritorijama Zapadne obale, istočnog Jerusalima i pojasa Gaze. Na taj se način krši međunarodno pravo i ženevske konvencije kojima se zabranjuje preseljenje civilnog stanovništva s okupiranih teritorija. Analitičari u mnogim zemljama smatraju da bi zato Šikun-Binui, bez obzira na svoju kompetentnost, trebalo da bude isključen iz bilo kojeg ugovora. Inače, ponuda Grka i Izraelaca je na tenderu bila za čak 1,15 milijardi eura veća od ponude hrvatskog konzorcijuma, koji je predvodio splitski Konstruktor.

Bankrot zbog autoputeva

Grčka i Mađarska su se u ogromnim finansijskim problemima našle i zbog gradnje autoputeva iako su polovinu sredstava za realizaciju tih projekata obezbjeđivale iz evropskih fondova! Hrvatska, koja danas ima 23 kilometara autocesta na 100 hiljada stanovnika, nasuprot 14 kilometara na isti toliki broj ljudi u EU, 60 odsto novaca za njihovu izgradnju obezbjeđivala je dugoročnim zaduživanjima.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo