Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima neka narko veza

Objavljeno prije

na

Da li je hvatanje istaknutog pripadnika zemunskog klana Sretka Kalinića u Zagrebu glavobolja više za kontroverznog pljevaljskog poslovnog čovjeka Darka Šarića, ali i ljude iz crnogorske tajne službe i politike? Policije Hrvatske i Srbije i isputuju Kalinića koji se nalazi u zagrebačkoj bolnici pošto ga je u utorak poslije podne teško ranio Miloš Simović, donedavni prijatelj i još jedan pripadnik klana koji je 2003. ubio u Beogradu premijera Srbije Zorana Đinđića. Osoba koja se predstavila kao Miloš Simović je uhapšena u četvrtak rano ujutro na granici Hrvatske i Srbije, objavili su beogradski mediji.

ZEMUNCI U ZAGREBU: Sretko Kalinić je, prema informacijama hrvatske policije, sarađivao sa Draganom Tošićem, saradnikom Darka Šarića, koji je prije dvije nedjelje uhapšen u Sloveniji. Nezvanično, bio je i u kontaktu sa Cvetkom Simićem (44), koji je na svirep način ubijen u martu u Zagrebu. Navodno su Kalinić i Simić zajedno išli u Sloveniju i to neposredno prije ubistva potonjeg. Simićev zapaljeni mercedes je tada pronađen nedaleko od mjesta gdje je ranjen Kalinić.

Direktor policije Milorad Veljović izjavio je za beogradske medije da se obračun zemunaca u Zagrebu može vezati i sa nedavnim ubistvom Simića. ,,Ovo je jedna šira priča, šira akcija koja će vjerovatno rezultirati i novim hapšenjima. Nisam siguran da ova priča ne dotiče i Šarićev klan,” rekao je direktor Veljović.

Beogradski tabloid Alo! je pozivajući se na MUP Hrvatske, objavio da je Kalinić otkrio gdje se nalaze drugi članovi odbjeglog zemunskog klana i kralj kokaina Darko Šarić.

Poznati kriminolog Dobrivoje Radovanović izjavio je da pokušaj ubistva Kalinića u Zagrebu pokazuje i da je došlo do pucanja međusobnih odnosa između ljudi u okviru jedne kriminalne grupe. To će dovesti do toga da oni koji su u bjekstvu budu brzo otkriveni, kazao je u utorak iskusni stručnjak.

PLJEVLJACI I ZEMUNCI: „Da li su odbjegli zemunci zaista u vezi sa Darkom Šarićem zaista ne znam, ali bi bilo prirodno da jesu. Jedan klan kao zemunski, koji je bio dominantan u trgovini narkoticima, mora po prirodi stvari da bude povezan sa ljudima koji su ih naslijedili. Nije isključeno da su bili zastupnici klana Šarić na području Hrvatske, Slovenije ili okolnih zemalja, a to će se tek vidjeti”, kazao je Radovanović.

Kalinić je, bio u bjekstvu od ubistva premijera Đinđića. Za taj zločin osuđen je na 30 godina, dok je u postupku protiv članova zemunskog klana osuđen na 40 godina zatvora.

Poznat je kao glavni ubica zemunskog klana. Njegov stil ubijanja bili su rafali iz kalašnjikova kroz otvoren prozor „audija smrti”. Na taj način ubio je čak osam ljudi. Neki članovi klana svjedočili su da je, pored ostalih žrtava, Kalinić ubio i Zorana Davidovića Ćandu, Radoslava Trlajića, zvanog Bata Trlaja i Mirka Tomića Bosanca.

Specijalne policijske snage MUP Hrvatske od preksinoć obezbjeđuju bolnicu u kojoj leži jedan od osuđenih za ubistvo premijera Zorana Đinđića, jer se preko doušnika došlo do informacija da Kalinić ne smije preživjeti zato što posjeduje važne informacije koje bi dovele do otkrivanja i hapšenja cjelokupne balkanske mafije.

ZADRANIN I EKSTRADICIJA: Kalinić je inače rođen u Zadru, pored srpskog ima i hrvatsko državljanstvo, što je prepreka za njegovo izručenje Srbiji, jer važeća odredba Ustava Hrvatske zabranjuje ekstradiciju domaćih državljana. Ova odredba bi trebalo da bude promjenjena do ljeta.

Miloš Simović, koji je takođe bio u bjekstvu od atentata na Đinđića, važi za člana najužeg jezgra zemunskog klana i jednog od najpovjerljivijih vođa te kriminalne bande. Simovićeva uloga u atentatu na premijera bila je da kontaktira sa Branislavom Bezarevićem, radnikom srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA), koji je za novac dostavljao podatke o kretanju Đinđića. Simović osuđen je na 40 godina zatvora pored ostalog, i zbog ubistva Novosađanina Branislava Lainovića, zvanog Dugi, kao i zbog ubistva Nenada Batoćanina i Željka Škrbe.

Simovićev mlađi brat Aleksandar je već u beogradskom zatvoru pošto je za ubistvo Đinđića osuđen na 35 godina robije.

Sretko Kalinić, po lažnim ispravama u Hrvatskoj Lazar Kostić (1976), priznao je hrvatskim isljednicima da je 2002. na autoputu na Novom Beogradu ubio Sredoja Šljukića Šljuku (30), šefa zvezdarskog klana, i njegovog brata Zorana. Kalinić je dalje kazao i da je Aleksandar Simović, brat Miloša Simovića, brutalno mučio i ubio bivšeg policajca Zorana Vukojevića 2006, zaštićenog svjedoka u procesu za ubistvo premijera Đinđića, objavio je zagrebački dnevnik Jutarnji list.
Kao razlog obračuna sa Simovićem na zagrebačkom jezeru, poslije koga je uhapšen, Kalinić je naveo ,,lične razloge”.

SLOVENAČKE VEZE: Policija je takođe utvrdila da je Kalinić alias Lazar Kostić pod lažnim imenom prelazio granice i skrivao se povremeno u Bosni i Hercegovini. U Sloveniji je bio na sastanku s Tošićem, označenog kao vođa slovenačkog ogranka narkokartela Darka Šarića, ,,preduzetnika iz Pljevalja”. Poslije propasti čuvene isporuke više od dvije tone kokaina iz Urugvaja, oktobra 2009, za balkansko tržište šefovi ovdašnjih narko-kartela, na sastancima u Zagrebu i Beogradu sastavili su liste za likvidacije ljudi za koje su smatrali da bi mogli imati veze sa zapljenom te pošiljke.

Tabloid Alo! pak ekskluzivno saznaje, da su srpske bezbjednosne službe došle i do saznanja da su Kalinić, Miloš Simović i još jedan odbjegli član zemunskog klana Vladimir Milisavljević Budala kontrolisali trgovinu drogom u regionu pod patronatom odbjeglog kralja kokaina Darka Šarića. Oni su hladnokrvno „čistili” sve Šarićeve suparnike koji bi mu se našli na putu, piše list iz sastava švajcarske medijske kuće Ringijer.

Srpski mediji prenose i navodne operativne podatke da su se odbjegli zemunci nalaze pod zaštitom crnogorske tajne policije, a srpska policija ima, navodno, saznanja da je najpoznatiji Pljevljak lociran u Baru.

Da zemunci i poslije ubistva premijera Đinđića ostanu u svijetu kriminala, omogućio im je sada najtraženiji bjegunac Darko Šarić. Vjeruje se da je upravo on finansirao njihove galantne živote, a oni mu uzvraćali „čišćenjem” ljudi koji su stali na put velikim kontigentima droge švercovane iz Južne Amerike u Evropu.

Hrvatska policija, kako saznaju mediji u Hrvatskoj, je pronašla stanove u Zagrebu u kojima su se uspješno skrivali Miloš Simović, Vladimir Milisavljević Budala, Ninoslav Kostadinović, Milan Jurišić, ali i Darko Šarić.

CRNOGORSKA TAJNA SLUŽBA: Dvojica srpskih policijskih istražitelja, dobrih poznavalaca kriminalnog miljea, otputovali su u Hrvatsku kako bi se uključili u tim koji će istraživati neriješena ubistva, pokušaje ubistava i ostale zločine s kojima se povezuju pripadnici srpskog podzemlja i Darko Šarić.

U bjekstvu su još zemunci Vladimir Milisavljević Budala, Ninoslav Konstantinović i Milan Jurišić.

,,Srpska policija je krajem januara imala informacije da se Kalinić i Simović kriju u Hrvatskoj. Pretpostavljamo da se od tada nalaze tamo, mada su u posljednjih sedam godina često menjali prebivalište. Podaci iz kriminogenih grupa, koji su dolazili do policije, ukazivali su na to da su boravili u Crnoj Gori, Bosni, Sloveniji, Bugarskoj… U Zagrebu su živeli sa falsifikovanim dokumentima, uredno, bez skretanja pažnje na sebe,” kazao je izvor beogradskog dnevnika Blic.
Falsifikovana hrvatska dokumenta ukazuju da su njih dvojica imali dobre veze sa lokalnim kriminalnim grupama.

Zemunci su svuda, pa i u Hrvatskoj sarađivali sa lokalnim mafijašima. Ti kontakti ostvareni su uz „pokroviteljstvo” crnogorske tajne policije, koja je zemunce indirektno štitila još od ubistva premijera Đinđića,” kazao je izvor Blica.

MOĆEVAC: Potvrda toga dobijena je 2007. godine kada su ih snimile sigurnosne kamere u jednom tunelu u blizini Podgorice. Neposredno prije toga, viđeni su na Budvanskom festivalu kako opušteno đuskaju na platou ispred Starog grada u Budvi.

Srpska policija tražila je svojevremeno od svojih crnogorskih kolega da provjere informacije srpskih obavještajnih službi da se Sretko Kalinić jednog ljeta krio u Baošićima. Poslije određenog vremena u MUP Srbije stigao je odgovor da je crnogorska policija utvrdila da je Kalinić bio u Baošićima, ali da je pobjegao iz ovog mjesta prije nego što je policija pokušala da ga uhapsi.

Blic saznaje u MUP Srbije, u posljednje vrijeme nisu postojali tačni podaci o kretanju odbjeglih zemunaca. Jedino što se zna jeste da se kreću u zemljama regiona.

,,Oni su kriminalci kalibra kakvog nema u Bugarskoj, Italiji, Bosni, gdje se sve skrivaju. Zbog toga ih tamošnje mafije i angažuju kao profesionalne plaćene ubice, što su radili u klanu koji je vodio Dušan Spasojević”, kazao je jedan sagovornik tablida Alo.

Šarića je uspio u ,,biznisu” jer je oko sebe okupio ljude od povjerenja – svoje prijatelje. Najprije drugare iz pljevaljskog naselja Moćevac, gdje je odrastao. A potom zemunce. Tako je nastala najmoćnija organizacija u ovom dijelu Balkana. Potpomognuta vezama u visokoj politici. Te veze u crnogorskom vrhu moglo bi da razotkrije pravosuđe Hrvatske i Srbije.

Šarić i misteriozna of šor

Kriminalna grupa kralja kokaina Darka Šarića imala je razgranatu mrežu u Hrvatskoj, tvrdi tamošnji nedjeljnik Nacional. Osim neslužbenih potvrda iz vrha hrvatske policije, na takav zaključak upućuju neki detalji iz velike akcije hapšenja članova Šarićeve mreže u Sloveniji, u kojoj je uhapšeno 17 osoba.

Krakovi Šarićeve kriminalne hobotnice vidljivi su i kroz uvid u samo jednu misterioznu off shore firmu, Fajnenšel ejndžels LLC (Financial Angels LL), registrovanu 2006. u američkoj saveznoj državi Delavare. Preko te firme, za koju se sumnja da je bila pod Šarićevom kontrolom, sprovodile su se sumnjive transakcije na području cijele bivše Jugoslavije: u Srbiji i Crnoj Gori kupovano je učešće u preduzećima i sticane nekretnine, a u Sloveniji je putem nje otkupljen dug nekadašnjeg slovenskog giganta Slovenijalesa prema bivšoj Jugobanci.

Ime Fajnenšel ejndžels LLC, nije nepoznato ni u Hrvatskoj. Postoje sumnje da su putem nje bivši direktori hrvatskih i srbijanskih željeznica, Davorin Kobak i Milanko Šarančić namjeravali da iz državnih preduzeća, preko otkupa njihovih dugova, sklone oko 20 miliona eura.

Plan je bio da se dio novca prebaci na račun Fajnenšel ejndžels LLC, čiji je vlasnik tada bio Municipijum S, a zastupnik Slobodan Resimić, zvani Sloba Talijan. Resimić je, po pisanju slovenačke štampe, glavni Šarićev čovjek za poslove u toj državi.

Afera oko otkupa dugova izbila februara 2009. i navodno je zbog nje, smijenjen je direktor preduzeća Hrvatske željeznice Kobak, dok je
Šaranči ovih dana uhapšen u Beogradu pod sumnjom da je zloupotrebama prilikom nabavke dizel lokomotiva od slovenačkih Željeznica i motornih vozila od švedske firme SwedeRail oštetio Željeznice i Srbiju za više od 1.240.000 eura. Slučajnost ili ne, Šarančić je rodom iz Pljevalja, odakle je i Darko Šarić.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

OBILJEŽENO 19 GODINA OD UBISTVA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: I dalje bez kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraga u slučaju ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića sve se više prepliće sa istragom o ubistvu Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista Dan. U oba slučaja, nakon više decenija, još uvijek nemamo kažnjene sve izvršitelje i nalogodavce zločina

 

 

Porodica i prijatelji policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića zapalili su 30. avgusta u 00.50 sati svijeće ispred njegove kuće u podgoričkom naselju Tološi, gdje je prije 19 godina ubijen.

Četrdesetšestogodišnji Šćekić ubijen je 2005. godine ispred svog porodičnog doma u trenutku kada je iz vozila krenuo prema ulazu u kuću, a ubica je iz neposredne blizine, sa oko 25 metara daljine, ispucao dva rafala iz automatskog oružja. U tom trenutku bio je načelnik kriminalističke policije i istraživao je podmetnute eksplozije na gradilištu hotela Splendid, radio je i na istragama najvećih ubistava u Crnoj Gori kako njegovih kolega, tako i Duška Jovanovića glavnog urednika lista Dan.

Ni poslije skoro dvije decenije, ne zna se ko je naručio Šćekićevo ubistvo, a nema ni pravosnažne presude okrivljenima za ovaj zločin.

Obilježavanju godišnjice ubistva Šćekića prisustvovali su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Oni su poručili da je dužnost svih da se što skorije utvrdi ko je nalogodavac Šćekićevog ubistva.

,,Tadašnja bezbjednosna služba bila je sve osim bezbjednosna za poštene službenike policije. Nadam se da će neko nekad snositi odgovornost za propuste u istrazi, koji su uskratili mogućnost da optužnicom budu obuhvaćeni nalogodavac i dvojica službenika ANB-a koji su bili logistika ubicama mog brata”, kazala je sestra ubijenog policijskog inspektora Slavica Šćekić.

Ona je na mjestu ubistva svog brata još jednom podsjetila nadležne da pravda još nije zadovoljena, poručivši da od borbe neće odustati. Najavila je da će se slučaj ponovo naći pred Apelacionim sudom 30. septembra, a od oktobra će pred sudijama biti svake srijede.

Maratonski postupak za ubistvo Šćekića pratile su brojne kontroverze, od pomenutih ukinutih presuda zbog grešaka u pisanju do misterioznih nestanaka predmeta iz spisa predmeta.

Optuženi u ovom slučaju Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović prvo su osuđeni na po 30 godina zatvora, međutim, drugostepena vijeća su ove presude ukinula. Razlog za to bile su bitne povrede odredaba krivičnog postupka, što je često dovodilo do povrede prava na odbranu i pravično suđenje. I pored prvih oslobađajućih presuda iz 2009. godine, koje je donio sudija Lazar Aković, slučaj je bio prepun tehničkih grešaka. Aković je nakon toga prešao u advokaturu, a proces se nastavio s nizom odlaganja i novih suđenja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

FEMICID: Sistem je opet zakazao, ili sistema nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori, od 2001. godine do danas, u prosjeku su četiri žene godišnje bile žrtve femicida. Ubijena Biljana Pavićević je 89. žrtva. Da li je to dovoljno da se kao društvo zamislimo i zabrinemo

 

Od početka godine u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici formirano je 118 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. To znači da je svakog drugog dana podgoričkoj policiji pristizala po jedna prijava. Među onima koji su prijavljivali nasilje bila je, kako je to i zvanično saopšteno, i 33-godišnja Podgoričanka  Biljana Pavićević. Institucije nijesu uspjele da je zaštite od četiri godine starijeg bivšeg supruga Miljana Boškovića koji je ubio samo dvadeset dana nakon što ga je prijavila policiji. Nadležno tužilaštvo je ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela, nakon čega mu je izrečena opomena i zabrana prilaska bivšoj supruzi.

Kako je na dan ubistva saopšteno iz policije, Pavićević je prvog avgusta prijavila bivšeg supruga i oni su o tome  obavijestili nadležnog tužioca u Podgorici. Dežurni državni tužilac se, „nakon sagledavanja svih aspekata predmetnog događaja“, izjasnio da u radnjama prijavljenog lica nema elemenata bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da Uprava policije cijeni da li u radnjama prijavljenog lica ima elemenata prekršaja. Tako je, sada već osumnjičeni za ubistvo, kaženjen pred Sudom za prekršaje.

Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je od početka 2019. godine do danas ubijeno 16 žena, gdje su kao počinioci identifikovani supružnici, partneri, bivši partneri ili članovi porodice. Samo 2019. godine evidentirano je pet ubistava žena. Dvije žene su ubijene u Nikšiću i po jedna u Rožajama, Cetinju i Bijelom Polju. U dva slučaja sin je ubio majku, jednu ženu ubio je emotivni partner, u jednom slučaju riječ je o poznanicima koji nisu bili u emotivnoj vezi, dok je jednu žrtvu života lišila bivša supruga tadašnjeg partnera.

Godinu kasnije evidentirana su tri ubistva žena – u Beranama, Cetinju i Kotoru. „U jednom slučaju radi se o supružnicima, u jednom slučaju ubica je član šire porodice, a u jednom je riječ o partnerima. U 2021. godini evidentirana su dva ubistva žena – u Petnjici i Podgorici, a riječ je o supružnicima i u drugom slučaju o bivšim emotivnim partnerima. Godinu dana kasnije žene su bile žrtve u Baru i Herceg Novom – u jednom slučaju supružnika, a u drugom bivšeg supružnika“, pokazuju podaci iz Uprave policije.

Tokom prošle godine evidentirano je jedno ubistvo u Podgorici, a ubica i žrtva su bili poznanici. „Od početka 2024. godini do danas počinjena su tri ubistva – dvije žene su bile žrtve u Podgorici, a jedna u Kotoru. U jednom slučaju počinitelj je bio suprug, u drugom bivši suprug, a u trećem je kćerka ubila majku“, navode iz Uprave policije.

Da porodično nasilje poprima zabrinjavajuće razmjere, ne samo u Crnoj Gori, već svugdje u svijetu u razgovoru za Monitor ocjenjuje i predsjednik Internacionalne policijske organizacije Ivan Pekić. “Ovo što smo mogli da vidimo u Crnoj Gori je apsolutno do pravne legistative i zbog svih onih pravnih prepreka koje bi trebalo da rešavaju ovakve krucijalne probleme porodičnog nasilja koji su sve učestaliji i ponavljaju se. Žrtve nasilja, posebno porodičnog, nemaju u državi apsolutno podršku. I to ne samo pravnu pomoć već i ekonomsku pomoć“, kaže Pekić.

Ono što u Crnoj Gori dodatno komplikuje situaciju jeste tradicija, ocjenjuje Pekić, posebno u ruralnim djelovima zemlje. „Tu  je otac, odnosno muž, nosilac svih poslova u kući, a žena je tu – po onim tradicionalnim uvjerenjima Crnogoraca, pogotovo u tim ruralnim područjima – da sluša.  I to je nešto što je danas ne samo opterućujuće, nego bi u 21.vijeku trebalo da se mijenja. Žene su pretežno zbog finansijske nezavisnosti neodlučne da napuste takvu porodicu i spremne su da trpe sva ta maltretiranja, od batina do ne znam čega da bi ostala u takvoj familiji. Ne odlučuju se žene lako za taj korak. Posebno ako  niste zaposleni a imate dvoje ili troje djece… Onda  je to zaista jedan  mukotrpan i težak posao“, smatra Pekić.

Naš sagovornik dodaje da se među faktorima koji se primjećuju u slučajevima porodičnog nasilja, osim ekonomske (ne)zavisnosti i tradicije, mogu uočiti i oni koji se tiču čitavog društva pa i države, jer su vezani za pravna (ne)djelovanja. „Crnogorski zakoni su veoma loši jer propisuju prvo prekršajne, pa potom novčane kazne, dok su i same zatvorske kazne koje su zaprijećene veoma niske za djela koje učine ti nasilnici. Žene zbog ekonomske nemogućnosti ostaju u takvim brakovima i onda dolazi do eskalacije i tragičnih slučajeva gdje se muškarac odluči da liši života svoju suprugu, u nekim slučajevima i sebe, i nekad na takav način ostavi djecu da budu siročad“, kaže Pekić.

Ističe da upravo zbog svega toga ne može reći da je Crna Gora i njen pravni sistem u potpunosti prilagođen kako bi se zaštitile žrtava nasilja. „Ima puno nedostataka ali svakako je dobro i pozdravljamo najavu otvaranja sigurnih ženskih kuća, kako na sjeveru tako i u centralnom djelu i na primoriju i to je nešto dobro. Da žrtve porodičnog nasilja mogu pronaći zaštitu u tim domovima. Ono što je loše u tome je što takav vid zaštite žrtava porodičnog nasilja ne može trajati bezgranično niti to traje u jednom dužem vremenskom intervalu već i nakon nekog kraćeg vremenskog perioda  žrtve moraju izaći sa djecom iz tih sigurnih kuća i  tog momenta one opet postaju mete partnera-nasilnika“, objašnjava Pekić.

Upravo zato je mišljenja da sve službe i institucije koje trebaju da se bave zaštitom žrtava nasilja, treba da na jedan sveobuhvatan način sagledaju ove okolnosti jer na taj način, samo zajedničkim sudjelovanjem službi, udruživanjem i  pravljenjem možda zajedničih budžeta na nivou države, može se pomoći žrtvama porodičnog nasilja. „ Apsolutno je nemoguće da jedna majka sa dvoje ili troje djece, a pritom je i nezaposlena može odgajati djecu i plaćati stan u Crnoj Gori. Smatram da posebno socijalne službe treba da se posebno pozabave ovim problemom ali i službe bezbjednosti kojima je zadatak da brinu o bezbjednosti žrtava“, dodaje Pekić.

Na kraju još jedna brojka – od 2001. godine do danas, u prosjeku su četiri žene godišnje bile žrtve femicida. Ubijena Biljana Pavićević je 89. žrtva. Da li je to dovoljno da se kao društvo zamislimo i zabrinemo?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE SLUŽBE ZA SUZBIJANJE PREVARA: Crna Gora u vrhu zemalja iz koje stižu zaplijenjene cigarete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 333 miliona cigareta koje su u 2023. zaplijenili evropski graničari, ukupno je 62,2 miliona stiglo iz Crne Gore. Tako je Crna Gora u prošloj godini bila treća država na OLAF-ovoj listi, iza Turske (84,6 miliona) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (76,2). Slijede Indonezija (52,5), Kina (19,4), Singapur (12,4), Pakistan (10), Indija (9,2 miliona) i Kambodža (4,5 miliona)

 

 

Evropska služba za suzbijanje prevara (OLAF) saopštila je u izvještaju  o svom radu za 2023. da je Crna Gora u vrhu zemalja iz koje su došle cigarete zaplijenjene na granicama EU.

Od 333 miliona cigareta koje su u 2023. zaplijenili evropski graničari, ukupno je 62,2 miliona stiglo iz Crne Gore. Tako je Crna Gora u prošloj godini bila treća država na OLAF-ovoj listi, iza Turske (84,6 miliona) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (76,2). Slijede Indonezija (52,5), Kina (19,4), Singapur (12,4), Pakistan (10), Indija (9,2 miliona) i Kambodža (4,5 miliona).

Iz Kine je navedeni iznos oduzet u sedam zaplijena, a iz drugih država u po jednoj akciji, navodi se u dokumentu. Prema OLAF-u, van granica EU, u Srbiji i Izraelu, zaplijenjeno je 144,3 miliona cigareta, a unutar granica Unije 140,6 miliona. Navodi se da su operacije OLAF-a dovele do zaplene preko 616 miliona ilegalnih cigareta širom svijeta, uključujući 333 miliona cigareta zaplijenjenih na spoljnim granicama EU.

“OLAF je takođe pomogao da se zaplijeni 140 tona sirovog duvana i šest tona duvana za lulu, sprečavajući gubitke od preko 151 miliona eura za budžete EU i nacionalne budžete. Pored toga, dojave iz OLAF-a dovele su do konfiskcije 144,34 miliona cigareta i 40 tona sirovog duvana izvan EU”, navedeno je u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da je “krijumčarenje cigareta ponovo globalno pitanje jer su neke od zemalja uključenih u ilegalnu trgovinu bile udaljene poput Turske, Indonezije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore”.

„Šverc cigareta je državni projekat koji je režirao bivši režim, i on je vremenom privatizovan u korist odabranih i privilegovanih pojedinaca koji su finansirali izborne kampanje, kao i druge ilegalne i netransparentne aktivnosti partija i funkcionera bivše vlasti“, za portal RTCG kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica. Komentarišući izvještaj, Koprivica je ocijenio da je osnovni preduslov šverca cigareta korupcija u policiji i na carini, na različitim nivoima.

Kazao je da je sa Balkana poticalo oko 30 milijardi cigareta koje su dominantno činile štetu tržištu i budžetu Velike Britanije i pojedinih članica EU i da je opravdana međunarodna zabrinutost i aktivnosti institucija zaduženih za vladavinu prava međunarodnih partnera.

Koprivica naglašava da je osnovni vid krijumčarenja cigareta vršen zloupotrebom Slobodne carinske zone u Luci Bar. “Cigarete koje su stizale u Luku Bar su, zahvaljujući korupciji i sistemskom djelovanju zarobljenih struktura u policiji i carinskoj upravi, išle izvan Crne Gore preko njene kopnene teritorije, tako što bi nakon ilegalnog izlaska iz skladišta u Slobodnoj carinskoj zoni, kreirani lažni carinski dokumenti koji su osnov njihovog fiktivnog izvoza brodovima iz Luke Bar. Riječ je bilo o veoma razrađenoj i strukturiranoj šemi krijumčarenja i eliminisanja tragova, gdje su nezaobilaznu ulogu imali korumpirani policijski i carinski službenici, zatim špediterska preduzeća, pa do visokih policijskih funkcinera i sa njima povezanih lica i članova porodica, kao lica na crnoj listi SAD, kao što je Daka Davidović“, ističe Koprivica i dodaje da “OKG imaju i ilegalne magacine i skladišta, iz kojih su se otpremale cigarete, nakon sačinjavanja friziranih papira o tranzitu, ka navodnim krajnjim destinacijama”.

Koprivica je ocijenio da je u borbi protiv ovog fenomena bilo više marketinga, a malo sistemskih rješenja.  “Bilo je i govora da će sa izborom 44. Vlade stati borba protiv šverca cigareta, ali te tvrdnje upravo činjenice demantuju. Naime, Uprava prihoda i carina (UPC) zaplijenila je 22.12.2023. godine u Slobodnoj zoni Luke Bar 1.188 paketa cigareta, odnosno oko 594.000 paklica. Sve cigarete su bile bez akciznih markica, a one su kontejnerom dopremljene iz Ujedinjenih Arpaskih Emirata, a naši carinski službenici iz Sektora za carinsku kontrolu i bezbjednost su spriječili da budu prokrijumčarene preko Luke Bar”, kazao je.

Posljednje hapšenje u Crnoj Gori zbog krijumčarenja cigareta policija je obavila početkom juna kada je uhapšen bivši šef kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović. On je uhapšen dva dana nakon što je Libertas press objavio da je Europol dostavio tužilaštvu informacije o umiješanosti Vasovića u kriminal.  SKY prepiska otkrila je da Vasović i Aleksandar Mrkić dogovoraju, navodno, šverc cigareta preko Luke Bar.  U prepiskama se govori i da je kontroverzni biznismen Miodrag – Daka Davidović (67), navodno ključni čovjek za kriminalne aktivnosti u poslu sa krijumčarenjem cigareta nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine. Davidović do danas nije ni u Specijalnom državnom tužilaštvu, niti u Specijalnom policijskom odjeljenju, saslušavan ni kao građanin, ni kao svjedok, ni kao osumnjičeni.

Na osnovu transkripata razgovora koji su dostavljeni crnogorskoj policiji i tužilaštvu u junu prošle godine podignuta je  optužnica protiv bivšeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića, te podgoričana Aleksandra Mrkića, koji je u bjekstvu, njegovog brata Nikole te Muja Nikočevića. Tom optužnicom, koja je potvrđena od strane podgoričkog Višeg suda obuhvaćeno je još 11 optuženih i na jesen se očekuje početak suđenja.

Treba se prisjetiti i slučaja protiv bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića. Ni do danas nema odgovora dokle se stiglo sa istragom pokrenutom nakon što je Milošević u decembru 2022.godine uhapšen.  Početkom oktobra 2022.godine Milošević se prvi put na nekoliko sati našao pred policijskim inspektorima, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo akciju usmjeru na identifikovanje osoba koje pripadaju organizovanom lancu koji je švercovao dio cigareta koje je država zaplijenila u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, a koje su trebalo da budu i uništene. Poslije šestosatnog informativnog razgovora pušten je usljed nedostatka dokaza. Akcija državnog šverca cigareta policijski je razotkrivena tek kada je dokazano da je od dva šlepera cigareta – koji su navodno spaljivani 29. septembra 2022. u maloj peći nikšićke fabrike ,,M konstrakšn“ – volšebno nestao kamion sa robom vrijednom milion eura. Specijalno policijsko odjeljenje akciju je započelo nakon što su dobili precizne podatke i informacije od Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je nadgledanje koordinirala sa britanskim kolegama, uz evidentiranje krijumčarene robe i lociranje ,,sklonjenog“ kamiona ,,Brnović transa“. Osumnjičeni Milošević tvrdi  da je to dio namještaljke. Vlada je 7. oktobra 2022.godine, dva dana pošto je Milošević privođen na informativni razgovor, na prijedlog premijera Dritana Abazovića smijenila tadašnjeg v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru. Nekoliko dana kasnije Milošević je podnio ostavku, a zatim u javnim nastupima tvrdio da nije kriv i da je sve radio po zakonu.

Jedno je sigurno – Specijalno tužilaštvo ima još nedovršenog posla.

 

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo