Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Osveta ili likvidacija

Objavljeno prije

na

Devet godina od stravičnog zločina, ubistva braće Martinović u Beranama, javnost je prvi put nedavno na snimku svadbe Safeta Kalića na Jutjubu imala priliku da se prisjeti lika Duška Martinovića. U jednom kadru ovaj robusni mladić dočekuje mladence po slijetanju helikoptera, a u drugom ih, pozdravlja i čestita im. Onda slijedi zamrznuti kadar i propratni tekst uz njegovu fotografiju: ,,Duško Martinović, trgovac oružjem i drogom. Ubijen u svojoj kući u Beranama u eksploziji tempirane bombe”.
ODBAČENA VERZIJA: Ti snimci aktuelizovali su pitanje ko je zapravo bio ovaj Beranac i zašto je ubijen. Konačno, otvorio se prostor da se iznova postavi i pitanje ko su Duškove ubice i naručioci ubistva. Viši sud je prošle godine oslobodio do tada označenog nalogodavca Milovana Đukića, a Apelacioni sud je tu presudu potvrdio prije četiri mjeseca.
Stravična eksplozija, koja je do temelja srušila višespratnicu braće Martinović u centru grada, i u smrt odnijela šestoro ljudi, dogodila se 29. januara 2001. godine, oko osam sati ujutru. Osim Duška Martinovića (36) i njegovog rođenog brata Milutina (31), stradali su i brat od strica Ljubiša (26), zatim radnici u kafeu – Igor Cimeša (20) i Biljana Radović (28), kao i Srđan Stamenković koji je unio eksploziv. Njihovi leševi nekoliko dana traženi su u ruševinama. Nekim čudom ovu eksploziju preživo je jedino pomoćni radnik Ranko Bućković, koji je spavao u potkrovlju.
,,Toga jutra padala je neka sitna kiša. Kišobran sam spustio nisko, ne gledajući okolo. Kada je puklo mislio sam da je grom. Ni u bolnici nijesam znao šta se zapravo dogodilo, dok nijesam čuo od drugih”, prisjeća se za Monitor jedan od onih koji se slučajno zatekao u blizini i kasnije bio svjedok na suđenju, na žalost, bez velike koristi, jer se nije sjećao ničega.
Taj čovjek je od siline eksplozije i udarca u zid susjedne zgrade zadobio frakturu lobanje, zbog koje i danas trpi posljedice.
,,Naravno da imam problema, ali ko me za to pita i koga je briga. Kažu mi da sačekam pravni ishod i da poslije tužim okrivljenog. Kada će to biti”, pita se on, ne želeći da mu se više povlači ime po novinama. Od svega je, kaže, imao samo štetu i nikada nije uspio u cijelosti ni da nadoknadi putne troškove za odlazak na ročišta do Višeg suda u Bijelom Polju.
Istrazi je trebalo izvjesno vrijeme da sklopi kockice i priču, koja je u prvom postupku završila osuđivanjem Zorana Stevančevića iz Peći, Davora Savičića iz Doboja i Milovana Đukića iz Andrijevice na po maksimalnih četrdeset godina robije.
Prema zvaničnoj, sada sudski odbačenoj verziji, ubistvo braće Martinović naručio je, navodno, Milovan Đukić. Za taj posao unajmio je nekog u koga će Martinovići najmanje posumnjati, Savičića, Stevančevića i Stamenkovića, koji su mnogo vremena proveli u kući Martinovića.
Nije daleko od istine da je ova družina skupljena ukrštanjem narkodilerskih i ratnih puteva. I sam Milovan Đukić je izvjesno vrijeme proveo u Arkanovim jedinicama. Samo tri-četiri mjeseca prije eksplozije on je primio u svoju kuću Srđana Stamenkovića. Taj kriminalac je bježao pred potjernicom MUP-a Srbije zbog razbojništva i narkodilerstva. Stamenković se u Andrijevici zbog toga predstavljao samo pod nadimcima Boban ili Japanac.

RATNI VIHOR: Savičić i Stevančević stigli su zajedno sa Kosova. Donio ih je ratni vihor. Savičić je prethodno iz Bosne na Kosovo došao da bi se u ratu priključio Frenkijevcima. Bez rata, očigledno, nije mogao. U Bosni je ostao poznat pod nadimkom Elvis, jer je kažu, bez milosti ubijao Bošnjake, pa su ga njegovi drugovi, ekstremisti, kao u crnom humoru prozvali muslimanskim imenom. Ova dvojica su našla utočište u Beranama, kod Martinovića.
Šta je mogao biti razlog da Đukić naruči ubistvo svoga nekadašnjeg ortaka i druga, za tužilaštvo je bilo samo stvar nagađanja. Stari lični sukobi. Istraga je, navodno, ,,pouzdano” utvrdila da su se naručilac i egzekutori našli u Beogradu desetak dana prije eksplozije. Za taj posao trebalo je da dobiju petnaest hiljada maraka. Kao kaparu dobili su, tvrdilo se, pet hiljada. Ostalo nikada.
Đukić je odatle, kako je pisalo u prvoj optužnici, otišao u inostranstvo, a oni su se okupili u Beranama 29. januara u ranim jutarnjim satima. Sakrili su se u podrumu jedne obližnje zgrade čekajući da se kafić otvori. Eksploziv su u lokal Holivud u prizemlju kuće Martinovića, unijeli Stevančević i Stamenković. Osam kilograma razorne ,,plastike” postavljeno je vješto u suterenu uz noseće stubove kuće. Dilema je bila samo da li je Stamenković žrtvovan od svojih saučesnika ili nije uspio da pobjegne prije detonacije. Eksploziv je, navodno, aktivirao Savičić iz daljine. Stevančević i on su se potom vratili automobilom jugo pećkih tablica za Beograd.
Očevici pričaju da takav prizor rušenja višespratnice nijesu gledali ni na filmovima. Prvo je, kažu, odjeknula eksplozija koja je probudila grad. Kuća kao da se podigla u vazduh, a potom su se tone betona srušile kao kula od karata.
Sve u svemu, u zatvoru se, nakon istrage jedino našao Stevančević. On je, navodno, u policiji priznao zločin, da bi poslije na suđenju sve negirao. Savičić se šetao po Doboju. Dva puta je hapšen u vezi s tim, ali je na kraju odbijen zahtjev za njegovu ekstradiciju. Priča poznata – dražva ne izručuje svoje državljane. Za Đukića se do prošle godine nije znalo gdje je. Čim ga je, međutim, sud proglasio nedužnim, kao i Savičića, on se, ne sačekavši ni pravosnažnost, pojavio u Andrijevici, gdje od tada živi mirnim životom.
NERIJEŠEN SLUČAJ: Ko je onda naručio i ko je ubio Duška Martinovića, pitanje je koje se poslije skoro deceniju opet postavlja. Ako su sudovi u pravu, sva policijska saznanja, konstrukcije i teorije pale su u vodu. U zatvoru je i dalje samo Stevančević. On je nakon ponovljenog postupka osuđen na 20 godina robije. Jedan od svjedoka koji je čitav slučaj posmatrao s prozora svoje zgrade, u svim sudskim postupcima, pa i u posljednjem, ostao je pri izjavi da je upravo tog mladića vidio samo nekoliko minuta prije razorne eksplozije s torbom u ruci kako prolazi pored kafića Holivud. Stevančevićev advokat je, s druge strane, tvrdio da je njegov klijent u vrijeme eksplozije bio u Beogradu gdje je radio u obezbjeđenju braće Karić.
Ako i jeste kriv, nije li Stevančević samo izvršilac. Ko je nalogodavac stravičnog ubistva ako nije Đukić? Njegovim oslobađanjem sudovi su, tako, od riješenog napravili još jedan težak neriješen slučaj, i vratili policiji vrlo vruć krompir. Šta se zapravo dogodilo toga kobnog jutra? Da li će se ikada doći do potpune slike teškog zločina, koji će vjerovatno biti upisan kao jedan od najbrutalnijih za sva vremena u Crnoj Gori. Stvari su vraćene na početak, a svi su, stiče se utisak, umorni od toga da sada kopaju po prošlosti.
Smije li se, ipak, tek tako prepustiti zaboravu šestostruko ubistvo? Da li eventualno neko novo svijetlo na taj strašni događaj i njegove aktere može baciti saznanje da je pokojni Duško bio prijatelj Safeta Kalića. Kako bi se inače našao na svadbi kontroverznog Rožajca, ako s njim nije bio blizak. Ne zovu se ljudi s ulice u svatove. Da li je on stvarno bio trgovac oružjem i narkodiler, i ako jeste, za koga je radio?
Već na početku istrage mogle su se čuti verzije koje su ubistvo Duška Martinovića dovodile u vezu sa uklanjanjem tragova i nezgodnih svjedoka puteva oružja i droge, na kraju svih ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Šta je razlog da se vojnicima koji su u to vrijeme bili stacionirani na beranskom aerodromu i koji su među prvima došli na mjesto tragedije, ne dozvoli da odmah otpočnu s raščišćavanjem ruševina i potragom za preživjelima? Navodno je postojala opasnost od naknadnih detonacija eksploziva, odnosno oružja i municije koji su kasnije zaista pronađeni u podrumu.
Danas je na tom mjestu tragove nemoguće tražiti. Bageri su zatrpali i poravnali suteren, a Duškov i Milutinov nesrećni otac, nakon što je ostao bez djece, od tuge je prodao atraktivni plac. Nikla je nova kuća i sve je zaboravljeno. Samo je snimak na Jutjubu probudio kod Beranaca sjećanja na tog mladića koji je, bez obzira na sve, među sugrađanima ostao upamćen kao galantan gazda kafea, široke ruke, sklon da i nepoznatim gostima pošalje turu pića koju kuća časti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo